Autodijagnostika

Matija Bereek
JMBAG:0246047145
Dean Fraj
JMBAG:0246047813
Uvod
Termin dijagnostika odnosno, dijagnoza, se javio najprije u medicinskim
znanostima, gdje ima iroko znaenje. Potjee od grke rijei diagnosis, koja znai
prepoznavanje (zakljuivanje) i ocjenjivanje. Dijagnostika u odravanju treba
ustvrditi stanje sustava ili dijela sustava bez njegovog demontiranja, a poeljno je i
bez zaustavljanja. Okosnica dijagnostike je mjerenje stanja sustava, odnosno
mjerenje odabranog parametra. S usporedbom dijagnostikih parametara (mjerni
rezultati), s unaprijed definiranim graninim vrijednostima, donosi se odluka o
stanju sustava te je li potrebna zamjena ili popravak nekih komponenti. Ako nije,
pokuava se predvidjeti koliko e dugo sustav raditi ispravno.
Provjera stanja moe biti kontinuirana ili periodika. Kontinuirana provjera se radi
stalno i obavlja ju neki ureaj. Periodika provjera se obavlja u pravilnim
vremenskim razmacima, a moe ju obavljati ureaj ili ovjek.
Neke od osnovnih dijagnostikih metoda: ispitivanje uma i buke, vizualne metode,
penetrantske metode, magnetske metode, ultrazvune metode, kapacitivne
metode, mjerenje vibracija, SPM Shock Pulse Method te ostale metode.
Osnovni princip autodijagnostike se zasniva na tome da svaki modul u automobilu
(motor, ABS, climatronic itd.) ima memoriju u koju se zapisuju sve greke ili kvarovi
koji su nastali tijekom vonje. Uz pomo dijagnostikog programa mogu se oitati
podaci iz te memorije pa je kvar na taj nain vrlo lako pronai, a da se ne ide u
detaljniju demontau ili rastavljanje motora.
Princip rada
Princip rada ovakvih sustava moe se usporediti sa ovjekom. Svaki sustav ima ulazne
ili osjetilne podatke (to bi kod ovjeka bila njegova osjetila vida, sluha, opipa i dr.), koji
se oienjem u obliku analognih elektrinih signala vode do raunala (kod ovjeka je
mozak) koje obrauje te podatke. Nakon toga donosi se zakljuak koji se opet preko
oienja alje u obliku reguliranih elektrinih impulsa do izvrnih organa (kod ovjeka
su to npr. radnje rukom, nogom, govor jezikom i dr.) koji obavljaju neku djelatnost za
koju su namijenjeni.
Za primjenu dijagnostike potrebno je raunalo kojim se povezujemo na tehniki sustav.
Kodove pogreaka raunalo nekog sustava zapisuje u svoju memoriju kada primijeti
neku neloginost u radu. Kod se sastoji od slovne oznake i broja, te od vrlo kratkog i
turog opisa u obliku nekoliko rijei. Ono upuuje korisnika na pogreku u tono
odreenom dijelu sustava, ali to ne znai da pokazuje koji rezervni dio treba zamijeniti
ili gdje je moda greka u oienju.
Korisnik poinje s dijagnozom i trai pogreku na onom dijelu sustava na kojem mu je
ukazao kod greke. Koristei tehnike informacije koje se odnose samo na tono
odreeni sustav i model automobila na kojem se radi dijagnoza, korisnik poinje s
nizom mjerenja (obino su to mjerenja napona i otpora na pojedinom strujnom krugu).
Usporeivanjem podataka iz tehnikih informacija dolazi se do rjeenja i utvrivanja
mjesta kvara na sustavu.
OBD prikljuak
OBD je skraenica od engleskih rijei ON BOARD DIAGNOSTIC. U doslovnom
prijevodu to bi znailo dijagnostika na ploi ili dijagnostika na palubi. Taj
pojam obino se koristi kada se misli na sustave autodijagnostike u
automobilima openito. Akronim OBD1 i OBD2 (OBDII) oznaavaju standarde
kojima se kroz povijest usmjeravao razvoj sustava za dijagnostiku automobila.
Svi dananji automobili imaju u sebi ak i do 30 kompjutora/kontrolera (ECU)
koji vau vonju ine udobnijom, ekonominijom i sigurnijom. Zadatak svakog
kompjutora je da analizira podatke oitane sa senzora i na osnovu njih
podeava rad motora, anti-blokirajueg sustava ili nekog drugog sustava za
koji je zaduen. U sluaju da tijekom rada primijeti neku nepravilnost,
kompjutor u memoriju greaka zapisuje kodnu oznaku problema na koji je
naiao (DTC). Neki kompjutori uz kod greke zapisati e i uvjete tj. oitanja sa
senzora u trenutku nastanka greke (FREEZE FRAME podaci). Kodove greaka
koji se pojavljuju povremeno kompjutor e prvo oznaiti kao PENDING CODES, a
tek ako se pojave odreen broj puta ili greka postane stalna dobiti e status
FAULT CODE i o njima e biti obavijeten voza, najee paljenjem ili
treptanjem takozvane MIL lampice (CHECK ENGINE lampica).
OBD III sustav
budunosti
Daljinsko prikupljanje OBD informacija se naziva
OBD X ili OBD-III. Koncept ukljuuje upotrebu
beinih tehnologija za ispitivanje OBD raunala
ugraenog u vozilo. Ova vrsta daljinskog
skeniranja informacija o istoi ispunih plinova
mogla bi se provoditi sa bilo koje lokacije uz cestu
sa postavljenom beinom stanicom. Nastoji se
omoguiti testiranje velikog broja vozila i to dok
su u upotrebi bez potrebe za ljudskim resursima.
U Kaliforniji se nadaju da bi takav sustav bio
istovremeno jednostavan i pouzdan za vozae.
Struktura OBD-II kodova pogreaka( DTC)

OBD-II sustav pogreaka podijeljen je u dvije

grupe. Podjela se vri na ope (engl. Generic) i
pogreke koje kontrolira proizvoa vozila
(OEM, engl. Original Equipment Manufacturer).
Obje grupe pogreaka koriste isti nain
kodiranja, a to je slovo nakon kojeg slijede etiri
brojke. Slovo oznaava sustav na kojem je
pogreka nastala, prvi broj oznaava podrijetlo
pogreke (opa ili proizvoaeva), dok su ostala
tri broja vezana uz mjesto i vrstu pogreke.
Zakljuak
Odravanje industrijskih postrojenja i sustava kao i vozila danas je nezamislivo bez
upotrebe dijagnostikih postupaka i dijagnostike opreme. Velika veina dananjih
sustava zahtijeva sofisticiranu opremu za njihovo odravanje. Zbog tih se razloga
tijekom projektiranja i razvoja novih sustava od projektanata i konstruktora zahtijeva
da se pobrinu i o razvoju dijagnostike opreme koja se ugrauje ili posebno isporuuje
uz odreeni sustav.

Tako se osigurava pogodnost sustava za servisiranje i njegovo odravanje, odnosno

podie se njegova ukupna kvaliteta te se poveava zadovoljstvo korisnika i ljudi
zaduenih za njegovo odravanje. S druge strane, kod ve razvijenih tehnikih sustava
koji nemaju ugraenu dijagnostiku opremu u svoj sustav, na odravateljima i na slubi
odravanja je da razvijaju tehnika pomagala s kojima e biti efikasniji i uspjeniji kod
preventivnih i korektivnih akcija.

Stanje dijagnostikih parametara moe se pratiti kontinuirano (uz mjerenje odreene

fizike veliine s odreenom tonou) ili diskretno (uz kontrolu postoji li ili ne postoji
odreeni signal, ili se radi jednostavno prebrojavanje).

Uvoenje preventivnog odravanja prema stanju, uz primjenu dijagnostike, danas je

mogue i preporuljivo u industrijskim postrojenjima. Dijagnostika je budunost koja e
uveliko promijeniti kako industrijski tako i automobilski svijet.
Hvala na panji!