Anda di halaman 1dari 192

Ekonomika

poljoprivrede

Prof.dr.sc. Krunoslav Zmai

I dio 1
IZVOENJE MODULA IZ
EKONOMIKE POLJOPRIVREDE
Svrha i cilj je upoznati studente s djelovanjem ekonomskih
zakona na ponaanje gospodarskih pojava kroz drutvenu
reprodukciju i ulogu agrara u ukupnom gospodarskom
razvoju.
Tematske cjeline modula
Poljoprivreda i gospodarski razvoj,
Poljoprivredna politika i integracijski procesi u CAP,
Izrada seminarskog rada,

I dio 2
LITERATURA

Petra, B. (2003): Agrarna ekonomika, Ekonomski fakultet u


Osijeku,
Baban, Lj. (1999): Ogledi iz agrarne ekonomije, Ekonomski
fakultet u Osijeku,
Defilippis, J. (2002.): Ekonomika poljoprivrede,Sveuilite u
Splitu, Split,
aja, M. (1991): Ekonomika proizvodnje, kolska knjiga,
Zagreb,
Babi, M. (1998): Makroekonomija, Mate d.o.o. Zagreb,
Gail L. Cramer, Clarence W. Jensen (1982): Agricultural
Economics & Agribusiness, Second edition, New York,

I dio 3
TEORETSKI PRISTUP AGRARNOJ
EKONOMICI

Poljoprivreda je gospodarska djelatnost koja se


sastoji u uzgoju korisnih biljaka i ivotinja, te
preradi, prijevozu i prometu vlastitom aktivnou
proizvedenih biljnih i ivotinjskih proizvoda.

Razvoj poljoprivrede moe se promatrati kroz tri


etape:
I etapa predindustrijska proizvodnja,
II etapa gospodarstvo u tijeku industrijalizacije,
III etapa gospodarstvo punog zamaha industrije,
odnosno industrijska etapa.
I dio 4
Glavna razdoblja u razvoju drutva

I dio 5
Etimoloko znaenje rijei ekonomika potjee
jo od starih Grka (Ksenofon, Aristotel),
klasine politike ekonomije, neoklasika i
suvremene ekonomske misli.

TO JE EKONOMIJA?
EKONOMIJA je znanost koja prouava kako
drutva koriste oskudne resurse da bi
proizvela potrebne proizvode i usluge i
raspodijelila ih meu pojedincima.

I dio 6
Ekonomija se bavi pitanjima ulaganja
ogranienih sredstava kako bi se zadovoljile
neograniene potrebe.

Pojam ekonomike:

Mikroekonmiku
Mezoekonomiku

Makroekonomiku

I dio 7
Agrarna ekonomika je primijenjena znanost
koja izuava ope ekonomske zakonitosti
ekonomske politike i ekonomike proizvodnje u
poljoprivredi iz ega proizlazi kako je:

Agrarna ekonomika je znanstvena disciplina


koja izuava osnovne zakone alokacije
ogranienih resursa na neogranieni broj
meusobno konkurentskih alternativa u
proizvodnji, preradi, distribuciji i potronji
hrane.

I dio 8
Uinkovitost alokacije resursa (to, kako, koliko,
gdje i za koga proizvoditi) definirano je, u
najirem smislu, institucionalnim i politikim
sustavom zemlje
Hrana je socio-ekonomska, ali i politiko-sigurnosna
kategorija
Sustav donoenja odluka u suvremenom agraru obino
je pozicioniran izmeu dva ekstrema:
a) Trinog sustava (sustava cijena)
b) Komandnog sustava (dravnom regulativom)
Analiza teorije regulative vezana za nain donoenja
odluka u agraru je osnovni sadraj agrarne ekonomike,
odnosno izuavanje naina djelovanja drave koja
modificira trine zakonitosti u onoj mjeri u kojoj je to
neophodno i dozvoljeno.
I dio 9
DRUTVENA REPRODUKCIJA

POJAM DRUTVENE REPRODUKCIJE

Etimoloki gledano;
Reprodukcija = re + produkcija

Ponovo proizvodnja
Reprodukcija oznaava ponovnu proizvodnju, a to
znai kako je reprodukcija dinamiki pojam, odnosno
promatra se u kretanju kroz izvjesno vrijeme. Pod
drutvenom reprodukcijom podrazumijeva se ukupna
drutvena proizvodnja u odreenom vremenskom
razdoblju (jednom mjesecu, polugoditu, godini dana,
petogoditu itd.)

I dio 10
Faze drutvene reprodukcije
1) proizvodnja
2) rasprodaja
3) razmjena
4) potronja

1. faza 2. faza 3. faza 4. faza


Proizvodnja Raspodjela Razmjena Potronja
(ponuda) (potranja)
- osobna,
S D - investicijska,
- primarna R N
- sekundarna - reprodukcijska
- tercijarna
- kvartalna

I dio 11
Iz navedene slike mogu se izvui
bitni zakljuci :
Proizvodnja utjee na raspodjelu, raspodjela na razmjenu, a razmjena
na potronju i obrnuto. Dakle, rije je o tzv. reverzibilnom procesu. To
znai, to je vea proizvodnja, mogua je i vea raspodjela, a jedno i
drugo utjeu na veu razmjenu, pa razmjena utjee na veu potronju.
Meutim, vea potronja omoguava veu razmjenu, a vea razmjena
preduvjet je vee raspodjele i vee proizvodnje i obrnuto. Bitna je
spoznaja da izmeu faza drutvene reprodukcije postoji meuovisnost.
Proizvodnja je ui pojam od pojma reprodukcije. Teorijski je sporno da
li je najvanija proizvodnja ili potronja. Marksisti smatraju kako je
proizvodnja najvanija faza drutvene reprodukcije, a zapadni
ekonomisti da je potronja najvanija. Meutim, nije ispravno ni jedno
ni drugo gledite: niti jedna faza nemoe biti zasebna i one su
podjednake u trinom gospodarstvu.

I dio 12
Sudionici u proizvodnji putem raspodjele dobivaju
kupovne fondove (namjenjene razmjeni ili tednji).
etiri su oblika raspodjele:
1. primarna raspodjela
2. sekundarna raspodjela
3. tercijalna raspodjela
4. kvartarna raspodjela

PRIMARNA RASPODJELA

Pod primarnom (prvom) raspodjelom podrazumjeva seraspodjela


izmeu sudionika procesa proizvodnje na tritu. Proizvoa koji
je proizveo vee koliine i ostvarijo vee cijene, sudjeluje u
raspodjeli bruto domaeg proizvoda, racijonalnog dohotka u
veem iznosu i obrnuto.

I dio 13
SEKUNDARNA RASPODJELA
Pod sekundarnom raspodjelom podrazumjeva se raspodjela bruto domaeg
proizvoda, domaeg proizvoda, nacijonalnog dohotka izmeu sudionika u
procesu proizvodnje i onih segmenata drutva koji su manje ili vie doprinjeli
porastu proizvodnje.
U toj raspodjeli sudjeluje drava, zdravstvo, kolstvo, znanost, umjetnost,
kultura, port i svi korisnici socijalne skrbi.
Drava putem raznih instrumenata (carine, prelevmani, superprelevmani,
takse, porezi- porez na imovinu, porez na dobit, porez na promet (PDV),
doprinosi) ostvaruje prinudom javne prihode, da bi (financiranje organa
drave, financiranje zdravstva itd.) U pravilu javni rashodi bi trebali biti jednaki
javnim prihodima (to je poznati budetski proraunski princip ravnotee).
Meutim, prorau moe biti suficitaran (javni prihodi su vei od javnih
rashoda), odnosno deficitaran (javni rashodi su vei od javnih prihoda).
Ako se deficit pokriva iz realnih izvora (akumulacija) onda dravni proraun
ne prouzrokuje inflaciju, ali ako se deficit pokriva iz nerealnih izvora
(tiskanjem vika novca), onda drutveni proraun poveava inflaciju, te ih
ekonomska teorija je ne preporuuje.
Pri procjeni visine sekundarne raspodjele treba biti izuzetno odgovoran, jer se
dogaa da proizvoai dobro prou u primarnoj raspodjeli, a u sekundarnoj
loe (prekomjerno oporezivanje). Prekomjerno oporezivanje je retardirajui
imbenik kao motiv za proizvae.

I dio 14
TERCIJARNA RASPODJELA
Pod tercijarnom raspodjelom podrazumjeva se raspodjela neto dobiti
poduzea (dobit poduzea nakon izdvajanja poreza i drugih izdvajanja)
na slijedee dijelove :
1) plae zaposlenika,
2) dividende dioniara (naknada vlasnicima dionica),
3) akumulacija poduzea.

Pri raspodjeli neto dobiti poduzea treba postojati izvjesna ekonomska


zakonitost. Naime, ako bi vlasnici poduzea izdvajali manje za plae
nego to bi one objektivno trebale biti, to bi na zaposlene djelovalo
destimulativno, ili ako bi se isplaivale manje dividende, onda bi
vrijednost dionica na tritu vrijednosnih papira opale itd.
Akumulacija je namjenjena za financiranje novih investicija, poveanje
obrtnog kapitala (sirovine, ambalaa). Meutim, korisno je dio
akumulacije izdvojiti za rezervni fond poduzea. On slui za
financiranje gubitaka, ako bi se ostvarile neke godine viom silom (vis
major: poplava, poar, sua, rat ) ili loim gospodarenjem.

I dio 15
KVARTALNA RASPODJELA
Pod kvartarnom raspodjelom podrazumjevamo raspodjelu fonda plaa za zaposlenike u poduzeu. U osnovi
postoje tri sustava vrednovanja rada :

1) VREMENSKI - plaa = vrijeme rada x cijena rada


Gdje god je mogue, taj sustav treba izbjegavati jer se
ne vrednuje uinak zaposlenog.
2) FUNKCIJONALNI ovaj sustav se temelji na normi i prebaaju norme, a
sankcije su za neizvrenje norme
plaa = koliina (kvalitet) prizvoda x cijena rada
Ovaj sustav se temelji na vrednovanju uinka, ali diferencira zaposlene na uspjene, vrlo uspjene i neuspjene.
To stvara izvrsnu frustraciju (entropiju). Istraivanja su pokazala kako ovaj sustav dovodi i do prebrzog
starenja.

3) KOMBINIRANI SUSTAV - iz nedostatka vremenskog i funkcijonalnog sustava proistekao je i kombinirani


sustav, pa se kombinira vremenski s premijskim i funkcionalni s premijskim,
premijskim a u suvremenom svijetu koristi
se sustav participacije: ta znai da radnici osim plae, sudjeluju i u razdiobi dijela dobiti poduzea. Na taj
nain vlasnik kapitala ih stimulira na smanjivanje trokova i poveavanje prihoda, kako bi dobit poduzea
bila to vea. Osim ovih sustava, koristi se jo jedan sustav poznat pod nazivom koted. Vlasnik kapitala
najboljim djelatnicima, a posebno menaderima, dodjeljuje kuu, stan ili drugu nekretninu besplatno ili uz
nisku cijenu, da bi takve djelatnike uinio privrenim poduzeu.

I dio 16
RAZMJENA
Jedna od bitnih faza drutvene reprodukcije je razmjena, koja
podrazumijeva razmjenjivanje robe za robu ili robe za novac
izmeu proizvoaa (ponuaa) i kupca (potroaa) u cilju
ostvarivanja dobiti, odnosno zadovoljavanja potreba potroaa
(korisnosti).
OBLICI RAZMJENE

1. Naturalna razmjena

R1 R2
roba jedne upotrebne roba druge upotrebne
vrijednosti ili korisnosti vrijednosti ili korisnosti
(npr. penica) (npr. krumpir)

I dio 17
2. Robno-novana razmjena

R1 N
R2 N N R1
Rn N Faza kupnje
N R2 Faza prodaje

R1 N R 2 Faza kupoprodaje
3. Ekvivalentna (paritetna) razmjena

W R1 W R 2 Vrijednost robe prodavaoca = korisnost robe za kupca

4. Neekvivalentna (disparitetna) razmjena

1. solucija W R1 > W R2 - kupac je u povoljnijem poloaju, a


disparitet (kare cijena u korist
kupca).
2. solucija W R1 < W R2 - prodavalac robe je u povoljnijem
poloaju (cijena u korist prodavaa)

I dio 18
W R1
W R2

Prodavalac Kupac

kare cijena su otvorene na tetu prodavaa, a u korist kupca (kupac daje


manju vrijednost, a dobija veu).

5. Neposredna razmjena Rizgleda ovako:


Proizvoa Kupac
(ponua) (potroa)
N

Uvjet da se navedena razmjena ostvari :


1. relativno velika proizvodnja,
2. specijalizirano osoblje za promet robom,
3. dovoljna akumulacija za financiranje prometa, te preskupo
I dioposrednitvo 19
Osnovni pristup u
izuavanju problematike
agrara:
bazira na jedinstvenom spoju makro i mikro tema - nema
uspjene poljoprivrede bez uspjenih poljoprivrednih
proizvoaa, i obrnuto, nema uspjenih poljoprivrednih
proizvoaa bez pravilno osmiljene agrarne politike.

Agrarna politika Funkcioniranje i razvoj


poljoprivrede

I dio 20
PODJELA POLJOPRIVREDE

Bilinogojstvo

Animalna
proizvodnja Prema sadraju
aktivnosti
Prerada, prijevoz i
promet

Radno intezivne
Intezivna
Kapitalno
intezivne
Prema utjecaju ovjeka

Ekstenzivna

I dio 21
Mikro aspekt: specifinosti
identificiranja na razini poljoprivrednog
gospodarstva

Specifinosti poljoprivrede

Makro aspekt: specifinosti koje


izdvajaju poljoprivredu u odnosu na
druge gospodarske djelatnosti

I dio 22
Specifinosti identificiranja
na razini poljoprivrednog
gospodarstva
Tri su osnovne grupe specifinosti na mikro razini:

Specifinosti poljoprivrednog gospodarstva koje ga


razlikuju od ostalih poslovnih subjekata;
Specifinosti proizvodnog procesa u poljoprivredi;
Specifinosti zemljita kao osnovnog uvjeta za
poljoprivrednu proizvodnju i kao sredstva koje je od
opeg interesa.

I dio 23
Specifinosti poljoprivrednog
gospodarstva

Osnovna pitanja upravljanja


organizacijsko-proizvodnim jedinicama
u poljoprivredi su:
to proizvoditi (odnos output-output)
koliko proizvoditi (odnos input-output)
kako proizvoditi (odnos input-input)

I dio 24
to proizvoditi?
Proizvod y

y1

y2

x1 x2 Proizvod x

to poljoprivredno gospodarstvo nudi tritu to ini njegov


proizvodni program?
Pitanje specijalizacije u poljoprivredi je relativno
Odnosi izmeu proizvoda mogu biti konkurentni, suplementarni ili
komplementarni.
I dio 25
Koliko proizvoditi?
x UT
UP
VT Maksimalno
Trokovi=Prihodima mogu opseg
proizvodnje
dostie se u taki
gde je granini
proizvod jednak
nuli
FT

Prelomna taka Q

U pronalaenju odgovora na ovo pitanje obino se koristi analiza


proizvodne funkcije, trokova i prolomne take rentabilnosti.
U poljoprivredi se u ovom domenu kao posebno javlja pitanje
intenzifikacije proizvodnje.
I dio 26
Kako proizvoditi?

zemljite izokvanta

x1

pravac jednakih trokova

x2 Varijab.input rad, mineralno


gnojivo ...

Poljoprivrednici upravljaju zemljitem kao osnovnim resursom i objektivnim uvjetom


proizvodnje
O pitanjima koji se tiu upotrebe raspoloivog zemljita poljoprivrednik, po pravilu,
ne odluuje sam

I dio 27
Najvanije specifinosti
poljoprivredne proizvodnje:
Spada u ekstraktivne djelatnosti,
Sezonskoga je karaktera,
Ima vezanu lokaciju,
Izrazito je diverzificirana proizvodnja,
Rizina je proizvodnja (sue, poplave),
Koeficijent obrtaja je nizak,
Poljoprivredni proizvodi zadovoljavaju osnovne
prehrambene potrebe, te su i socijalno osjetljivi.

I dio 28
Ovisnost o
prorodnim
uvjetima

Specifinost
poljoprivrede

Organska Vlasnitvo nad


proizvodnja poljoprivrednim
zemljitem

I dio 29
Specifinosti zemljita kao objektivnog
uvjeta poljoprivredne proizvodnje

Zemljite je opi predmet rada, sredstvo za rad i


objektivni uvjet izvrenja rada u poljoprivredi.
Prirodne karakteristike zemljita ostvaruju bitan
utjecaj na ekonomiju poljoprivrednog gospodarstva:
Nepokretnost (ureenje ekonomskog gospodarstva)
Neumnoivost (stupanj intenzivnosti proizvodnje)
Neistroivost (nain upravljanja zemljitem)
Razliita plodnost (visina prinosa i ulaganja po jedinici
povrine)

I dio 30
Specifinosti zemljita kao objektivnog
uvjeta poljoprivredne proizvodnje

Drutveni uvjeti koritenja zemljita


Zemljite nije proizvod ljudskog rada, te nema vrijednost, niti tu
vrijednost moe prenijeti kao sredstvo za rad (ne amortizira se), ali
ono posjeduje trnu vrijednost budui da je predmet trita.

Razliito vlasnitvo nad zemljitem

(kolektivnojavnoprivatnozadruno-dravnodrutveno)

Specifinosti trita zemljitem i sustav nasljeivanja

(to smije, a to ne smije biti predmet trita Zakon o poljoprivrednom


zemljitu, tko moe biti kupac zemljita ogranienje prava kupovine
zemljita u nacionalnom zakonodavstvu, da li u raspodjeli zemljita
ostavljenog u nasljee uestvuju sva djeca ili onaj tko ostaje na
zemlji ...?)
I dio 31
Selo je homogena socijalna sredina, a seljatvo
jedinstven drutveni sloj koji ne poznaje diferencijaciju,
koji je iskonski, mistino ili sudbinski vezan za
zemlju

Krupno gospodarstvo

Srednje gospodarstvo

Mala gospodarstva

Broj gospodarstva Udijel u BDP

Slika 1: Bimodalni tip restrukturiranja suvremenog agrara


I dio 32
U poljoprivredi vae specifine, samo njoj svojstvene
zakonitosti, kao to su zakon o dekoncentraciji i
zakon o opadajuoj plodnosti tla

Zakon o dekoncentraciji vodi afirmaciji sitnog


poljoprivrednog posjeda i sitne robne ili ak
naturalne proizvodnje, odnosno daljnje usitnjavanje
ve sitnog poljoprivrednog posjeda, ime se
ubrzava djelovanje zakona koncentracije i
centralizacije kapitala;
Djelovanje zakona opadajue plodnosti tla je
apsolutno, ali relativno promatrano rast
poljoprivredne proizvodnje koji moe biti ostvaren
primjenom ekstenzivnog ili intenzivnog modela

I dio 33
Malo poljoprivredno gospodarstvo je otpornije i
stabilnije od krupnog, to se naroito oituje u
kriznim razdobljima

Malo poljoprivredno gospodarstvo je ono na kome vlasnik ili zakupac


moe obraivati zemljite koristei vlastita sredstva za rad i aktivnost
lanova vlastite obitelji.
Suvremeni nain poljoprivredne proizvodnje treba da rijeiti konfliktne
odnose:

potroa eli da kupi jeftinu hranu,


poljoprivrednik eli da ostvari vei profit,

Reenje se nalazi u koritenju suvremene tehnike i tehnologije, za to


je malo poljoprivredno gospodarstvo nesposobno (znanje,
financiranje...), te stoga nije vitalnije od krupnog gospodarstva, ali malo
poljoprivredno gospodarstvo je motiviranije vlastitim opstankom i kroz
model tzv. neformalne ekonomije ostaje akter na privrednoj sceni.
U kriznim razdobljima, budui da nije vezano za trite i promjene koje
se na njemu deavaju, malo poljoprivredno gospodarstvo je
fleksibilnije od krupnog.
I dio 34
Da li je poljoprivreda pristupana
znanosti i tehnici?

Zelena revolucija kao pokuaj reenja


problema na relaciji hrana-siromatvo-
populacija bazira se na primjeni znanstveno-
tehnolokih dostignua u poljoprivredi, te
stoga ova djelatnost nije ni manje ni vie
dostupna znanosti i tehnologiji od ostalih
gospodarskih djelatnosti.

I dio 35
ZNAENJE I FUNKCIJE POLJOPRIVREDE
djelomino
Nezamjnljiva
funkcija
potpuno

u tritu za razvoj
industruje

sirovine potrebne
za industruju
Zamjnljiva
funkcija proiz. namjenjena
izvozu

stvaranju drut.
proizvoda

zaposlenje
aktivnom stanov.

osigur. vlastite
egzistencije

I dio 36
Poljoprivreda kao trite za razvoj
industrije

Tri najznaajnije industrijske grane


vezane za razvoj poljoprivrede su:

Strojarska industrija
ind. polj. strojeva,
ind. traktora.
Kemijska industrija
ind. mineralni gnojiva,
ind. kemijskih sredstava,
ind. nafte i naftnih derivata.

I dio 37
Proizvodnja sirovina za industriju

Uvjetovanost meusobne
korelacijske ovisnosti izmeu
poljoprivredne i prehrambene
industrije: Finalna
potronja
51,4%
Porastom opsega primarne
polj. proiz.
Proirenjem proizvodnog Reprodukcija
programa primarne polj. nepoljoprivre
proiz. Ostaje u dnih
poljoprivredi djelatnosti
Poboljanje kvalitete 22,5% 26,1%
primarnih polj. proiz.

I dio 38
Izvoz poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu se smanjuje
od oko 25% u ezdesetim na 10% u devedesetim godinama.
Istodobno, uvoz poljoprivrednih proizvoda karakterizira velike
godinje oscilacije od 9 do 11% vrijednosti ukupnog uvoza.

Godina Udjel poljoprivrednih Udjel poljoprivrednih


proizvoda u ukupnom proizvoda u ukupnom
izvozu uvozu
1971. 18,3 9,1

1981. 11,4 9,5

1991. 9,0 11,6

1998. 11,9 10,4

I dio 39
Sudjelovanje u stvaranju BDP
Godine Ind. Poljop. Ukupno Udjel Indeks
poljoprivrede poljoprivreda

1990. 73.330 24.357 250.161 9,7 100

2001. 24.425 11.212 142.470 7,9 46,03

Stope rasta
-10,41 -7,46 -5,47 - -

I dio 40
Pruanje zaposlenja dijelu radno
sposobnog stanovnitva
Aktivno %
Popis Aktivno Indeks polj. Indeks aktivnog Indeks
stanovnit stanovnit stanovnit polj. u
va vo vo ukupno

1961. 1.954.269 100 980.590 100 50,18 100

1971. 1.819.733 93,12 718.043 73,23 39,46 78,64

1981. 1.985.201 102 414.742 42,30 20,89 41,63

1991. 2.039.833 104 264.895 27,00 12,98 25,87

I dio 41
Funkcije poljoprivrede moemo
promatrati i preko inputa i outputa
odnosa
DOHODAK

UVOZ - IZVOZ

RADNA SNAGA

SIROVINE

HRANA
OUTPUT INPUT

NEPOLJOPRIVREDNE
POLJOPRIVREDA
DJELATNOSTI

INPUT OUTPUT
SREDSTVA ZA
RAD

REPRODUKCIJSKI
MATERIJAL

ROBA IROKE
POTRONJE

IZVOZ - UVOZ

DOHODAK

I dio 42
1. PRIRODNI UVJETI

PRIRODNI
UVJETI

Poljoprivredno
zemljite

Reljef

Klima

Voda
ZEMLJITE
Svojstva poljoprivrednog zemljita:

Fizika - struktura, propusnost, upljikavost


Kemijska - oblik, koliina i kakvoa mineralnih tvari
Bioloka - stanite za biljke i ivotinjskim organizmima
Morfoloka - genetiki horizont, graa, boja za odreivanje
tipova zemljita
Institucionalni okvir klasifikacije zemljita prema
nainu korienja (statistiki pristup)

Oranice Panjaci ume Neproduktivno


zemljite
Vrtovi Trstici,
movare i
Vonjaci
ribnjaci
Vinogradi
Livade

Obradiva Poljoprivredna Produktivna Ukupna


povrina povrina povrina povrina

Slika 1. Statistiki okvir klasifikacije zemljita


Koliina zemljita u Republici
Hrvatskoj
Poljoprivredne povrine po kategorijama
korienja u RH (1990 2003.)
Specifinosti upravljanja dugogodinjim nasadima

Dugogodinji nasadi obuhvaaju sljedee kategorije:


1. Vonjake
2. Vinograde
3. Zatien pojaseve (od vjetrova, erozije tla i za vezivanje pjeara)
4. Viegodinje nasade industrijskog bilja
5. ume

Specifinosti se vezuju za:


1. Karakter resursa (istovremeno su sredstvo za rad i predmet rada)
2. Visina ulaganja i karakter ulaganja to su dugorone investicije u
nepokretnu imovinu
3. Nain vrednovanja investicija (Marketing pristup)
4. Obraun amortizacije uslijed postojanja razdoblja podizanja,
progresivne, pune i degresivne rodnosti.
Raspoloivost zemljita po stanovniku
Prema raspoloivom zemljitu po stanovniku, zemlje dijelimo na:

1. Vrlo bogate (do 1 ha)


2. Bogate (0,66-0,99 ha)
3. Srednje bogate (0,33-0,65 ha)
4. Siromane (0,10-0,32)
5. Veoma siromane (< 0,10 ha)

Hrvatska spada u srednje bogate zemlje s 0,42 ha/stanovniku


2.024.000/4.784.265 = 0,42 ha/sta.
Poljoprivredno zemljite i oranice po
stanovniku i zemljama JE i EU
Nain koritenja zemljita ovisi:

Odnosa poljoprivrednog stanovnitva


Posjedovne strukture
Potrebama za odreenim poljoprivrednim proizvodima
Visini prinosa po jedinici povrine
Politici cijena
Itd
RELJEF
Reljef utjee na:

Mogunost razvitka pojedinih grana poljoprivredne proizvodnje


Mogunost koritenja tehnikih sredstava
Organizaciju proizvodnje
Visinu trokova proizvodnje
KLIMA
Klima utjee na:
Mijenjanje obiljeja prirodne sredine

Proizvodnu orijentaciju

Izbor i koritenje tehnike i tehnologije

Visinu prinosa

Visinu proizvodnih trokova

Angairanost ljudi u proizvodnji i uinke koje ostvaruju

Izbor i sadraj sredstava agrarne politike

Prema veliini podruja klimu U RH imamo tri klimatska


dijelimo na: podruja:
Makroklimu - klimu velikih Umjereno kontinentalnu klimu
povrina Planinsku klimu
Mikroklimu - klimu razmjerno Sredozemnu klimu
malih povrina
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA
ine prevladavajui dio agrarne strukture RH i kao takva predstavljaju temelj
budueg razvitka poljoprivrede
posjeduju 2/3 ukupnog poljoprivrednog zemljita (uglavnom mjeovita)
imbenici koji oteavaju racionalno gospodarenje zemljitem i proizvodnju
koja se moe nositi sa konkurencijom na zahtjevnom svjetskom tritu ine:
neodgovarajue zakonodavstvo (koja regulira nasljeivanje
poljoprivrednog zemljita, racionalnu uporabu i slino)
usitnjenost zemljinih estica (prosjeni posjed je 2,9ha)
nerijeeni imovinsko-pravni odnosi
razmjerno visok udio dravnog vlasnitva (1/3)
nerazvijeno trite zemljitem koje proizlazi iz nesreenih i neusklaenih
podataka katastra i zemljinih knjiga, te nedostupnih/nepovoljnih
kreditnih sredstava za kupnju zemljita
neureene parcele i nerazvijena infrastruktura (prometnice, hidrotehniki,
hidromelioracijski i agromelioracijski zahvati)
Kretanje broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Godine Broj gospodarstava Stope rasta


(pada)
1900.-1931. 407 -

1931.-1949. 569 2,61

1949.-1955. 670 2,75

1955.-1960. 653 -0,64

1960.-1969. 615 -0,75

1969.-1981. 569 -0,71

1981.-1991. 534 -0,70


Kretanje stanovnitva koje ivi na OPG

Godine Broj Poljoprivred Udjel u Udjel u


stanovnika no ukupnom stanovnitv
na OPG stanovnitv stanovnitv a
o u
1961. 2.755 1.825 43,9 66,0

1971. 2.486 1.388 30,2 52,3

1981. 2.062 687 14,5 32,0

1991. 1.880 410 9,1 21,0

2001.

Stope
rasta -1,33 -5,10 - -
(pada)
Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipologiji (2003.)

Koriteno obradivo zemljite prema Popisu poljoprivrede '03. iznosi 2,4


ha, a prema Upisniku poljoprivrednih gospodarstava 4,8 ha
Ukupno poljoprivredno zemljite prema broju gospodarstava iz Popisa
poljoprivrede '03. iznosi 7,0 ha, a prema broju gospodarstava iz Upisnika
u 2003. godini 22,3 ha
Lorenzova krivulja broja i povrina OPG i tvrtki
u djelatnosti poljoprivrede
1
0,9
Kumulativne proporcije povrina

0,8
0,7
0,6
0,5 Obiteljska
0,4 gospodarstva
0,3
Tvrtke u djelatnosti
0,2
poljoprivrede
0,1
0
0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1
Kumulativne proporcije broja gospodarstava
Prosjena veliina OPG u Europi

ha 80

70 VB

60 1970.
VB
50

40 1999
DN
30 DN
F

20 F
D H
B
B D H
10 I RH
I RH
0
FARMERSKI MODEL

FARMA
odreena zemljina ili vodena povrina namijenjena proizvodnji
usjeva, uzgoju stoke ili ribe
poljoprivredno gospodarstvo, ratarsko - stoarskog smjera ili ribnjak

Praksa razvijenih ekonomija pokazuje irok spektar mogunosti za


formiranje farmi, tako postoje:
obiteljske farme i korporacijske farme,
mala, mini, hobi farme i super (mega) farme
Part - time i full -time farme
Konvencionalne i organske farme

Tko je farmer?
to podrazumijevamo pod pojmom farmerski model?
FARMER
poduzetniko usmjeren poljoprivredni proizvoa poduzetnik

Farmerski model se izjednaava sa dominantnim modelom u okviru


moderne poljoprivrede gdje je bavljenje ovom djelatnou predstavljeno
kao biznis
Najznaajnija iskustva Europske unije u usmjeravanju razvoja farmerske
proizvodnje vezuju se za:
Strukturne promjene poljoprivrede vezane za veliinu gospodarstva,
karakteristike radne snage i nain upravljanja
Posljedice strukturnih promjena u poljoprivredi na dohodak, trite,
odranje ruralnog naina ivota i ouvanje prirodnih resursa
Utjecaj agrarne politike na razvoj pojedinih tipova poljoprivrednih
gospodarstava
Perspektive i alternative za budunost u okviru obiteljskog sustava
poljoprivrede
Potronja poljoprivrednih proizvoda

Svrha i cilj
Potronja
proizvodnje

POTRONJA
osjeaj pomanjkanja nekoga dobra, razlikujemo dvije potronje:
1. Efektivnu potronju koja uz postojeu kupovnu mo i cijenu
mogu biti podmirene
2. Potencijalna potronja latentno prisutna, koja uz izmjenu
kupovne moi i cijena dostignuti efektivnu potronju
Potencijalna potronja naziva se i odgoena potronja, a javlja se u
obliku zaliha koje mogu biti:
privatne i dravne
pekulativne
OBLICI POTRONJE

Naturalna Trina

Autoreprodukcije Potronja za osobne potrebe

Autokonzuma Potranja za ponovnu proizvodnju

Namijenjena kunoj radinosti Potronja od strane industrije

Potronja kao izvor poljo. proizvodnje


NATURALNI OBLICI POTRONJE
autoreprodukcija i autokonzum
AUTOREPRODUKCIJA
Obnovu proizvodnog procesa
Odvijanje procesa proizvodnje

AUTOKONZUM
Broja stanovnika u kuanstvima
Visini dohotka
Navike u potronji
Posjedovna struktura
Proizvodna orijentacija
Cijene poljoprivrednih proizvoda
Samodostatnost hrvatske poljoprivrede
Vino
Penica
Kukuruz
Peradarsko VIAK
Jaja
Biljno ulje
Voe
Ovje meso
Govee meso
eer
Mlijeko
Povre
Svinjsko meso
Jeam MANJAK
Duhan
Krumpir
0 20 40 60 80 100 120 140
Samodostatnost u %
Udjel izdataka za prehranu
50
Hrvatska
45

40 Maarska
Slovaka
35
Udjel za prehranu

Poljska eka
30

25

20
Austrija EU
15 Nizozemska
10

0
Obiljeja poljoprivredne tranzicije

Poljoprivredna tranzicija je dugoroan i vaan strategijski


zadatak koji se sastoji u razumijevanju kako se i zato
mijenja situacija u grani i gospodarstvu uope i formiranje
vizije o revitalizaciji subjekata.
Faze poljoprivredne tranzicije:
privatizaciju,
restrukturiranje,
konkurentnost,
demonopolizaciju,
okrupnjavanje posjeda,
motiviranje zaposlenih u ostvarivanju to boljeg poloaja na
tritu.
OBILJEJA GOSPODARSKOG
SUSTAVA
tranzicijsko razdoblje prelazak iz zatvorenog u
otvoreni trini sustav
neravnomjeran gospodarski i socijalni razvitak
socijalni sukobi i rast dohodovne nejednakosti
negativni prirodni prirast
proces starenja stanovnitva
unutarnje migracije
Indikatori poljoprivrede

Poljoprivredno zemljite: 2,7 milion


ha
Obradivo zemljite: 1,7 milion ha
87% privatno vlasnitvo
425.000 OPG; 174.000 Upisano u
upisnik
Prosjena veliina farme: 2,7 ha
(10.6 ha)
Primarna proizvodnja sudjeluje sa
6,9 % u GDP
OBILJEJA POLJOPRIVREDE RH
Oko 500.000 ljudi ivi na poljoprivrednim gospodarstvima
Oko 10% radnog stanovnitva ostvaruje dohodak od poljoprivrede
Udio u BDP-u je oko 6,9%
Udio poljoprivredne razmjene u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni RH
iznosi 10,2%
Poljoprivredni uvoz za 46% vei od izvoza
Najvaniji vanjskotrgovinski partneri:
EU 41,8%
Zemlje bive Jugoslavije 25,3%
Najvaniji izvozni proizvodi:
Rafinirani eer
Cigarete
Tune
Vegeta
Penica
Gotove juhe
Stanje hrvatske poljoprivrede u 2006.
godini
Poljoprivrednog zemljita 2.743.000 ha
(2,4% od poljoprivrednog zemljita EU)

Oranice 46,5%
Vonjaci 1,68%
Vinogradi 1,85%
Maslenici 0,51%
Livade 12,7%

Poljoprivredna gospodarstva 452.541

Poslovni subjekti 0,76%


Poljoprivrednih zadruga 0,13%
Obiteljskih gospodarstava 99,10%

Prosjena veliina poljoprivrednih gospodarstava (2,4 ha)

Poslovnih subjekata 153 ha


Poljoprivrednih zadruga 1,7 ha
Obiteljska gospodarstva 3,3 ha

Ruralno stanovnitvo 44,4%


Poljoprivredno stanovnitvo 5,5%
Zemljini resursi
Postoji potencijal
KOMPARACIJA RAZVITKA EU I RH

EU RH
Gustoa naseljenosti 117 78
BDP/pc (euro) 24.464 9.684
Stopa nezaposlenosti (%) 7,5 16,7
Zaposlenost u poljoprivredi (%) 4,0 7,3
Zaposlenost u industriji (%) 24,6 30,5
Zaposlenost u uslunom sektoru (%) 71,4 62,2
Koriteno poljoprivredno zemljite (ha) 40,5 19,0
ume (ha) 35,3 41,0
Prosjena veliina poljoprivrednih 17,7 2,4
gospodarstava (ha)
1. 2.
Obiteljska Tvrtke u
poljoprivredna djelatnosti
gospodarstva poljoprivrede

Zemljite Znanje
AGRARNA
Radna snaga STRUKTURA Know-how
Informacije
Kapitalni resursi
Trite
3.
Poljoprivredne Marketing
zadruge Poduzetnitvo
poljoprivredna proizvodnja :
NEDOSTACI

neadekvatna struktura poljoprivrednih gospodarstava


svatarska
nerazvijeno trite zemljitem
nerazvijeno kreditno trite
nerazvijena trina infrastruktura
neorganiziranost nastupa na tritu
poljoprivredna proizvodnja :

PREDNOSTI
klima
tlo
izvozne mogunosti kroz
turizam
mogunosti za ekoloku
proizvodnju
ouvan okoli
Komparacijske karakteristike
tradicionalne i moderne poljoprivrede
Tradicionalna Moderna
poljoprivreda poljoprivreda
Bazira na obiteljskom gospodarstvu Bazira na razliitim tipovima gospodarstava
tradicionalnog usmjerenja

Osnovni initelj proizvodnje uz obiteljsku initelji proizvodnje su zemljite,radna


radnu snagu jeste zemljite snaga, kapital i znanje

initelji proizvodnje se prenose u Povezanost i ovisnost svih segmenata agro-


neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom biznisa uz mogunost vee specijalizacije u
obliku okviru vertikalne i horizontalne integracije
Struktura proizvodnje je diverzificirana uz Primarna polj.proizvodnja gubi svoju
naglaen naturalni karakter autarkiju

Odnosi ljudi se regulira obiajima Opasnost zloupotrebe novih dostignua

Motiv: dohodak i osiguranje sigurnosti Motiv: profit


vlastite obitelji
Komparacijske funkcije
tradicionalne i moderne poljoprivrede

Tradicionalna Moderna
poljoprivreda poljoprivreda
Osiguravanje hrane za stalno Proizvodnja sirovina za niz
rastue stanovnitvo angairanje u industrijskih grana koje se bave
poljoprivredi i izvan poljoprivrede doradom i preradom

Osiguravanje akumulacije za razvoj Osiguravanje trita za industrijske


izvan poljoprivrednih djelatnosti proizvode

Oslobaanje vikova radne snage Znaajnija uloga u reguliranju


za razvoj izvan poljoprivrednih odnosa uvoz-izvoz
djelatnosti
Struktura OPG i poslovnih subjekata
prema veliini posjeda

Povrina (ha) <1 1-3 3-5 5-10 10-20 >20 UKUPNO

Broj obiteljskih 227.434 112.062 45.732 42.426 15.628 5.250 448.532


poljoprivrednih 75 % 4,7 %
gospodarstava

Udio u% 50,7 25,0 10,2 9,4 3,5 1,2 100

Povrina (ha) <1 2-5 6-10 11-50 51-100 >100 UKUPNO

Broj poslovnih 327 175 127 359 145 231 1.364


subjekata

Udio u% 24,0 12,8 9,3 26,4 10,6 16,9 100


Prosjena veliina farme u zemljama lanicama Europske unije
Kljuni problemi poljoprivrede i seoskog
podruja

Ustroj poljoprivrednog gospodarstva,


Niska razina produktivnosti rada
Tehnologija,
Niske cijene proizvoda,

Preustroj poljoprivredno-prehrambenog sektora,

Niska razina prihoda koja smanjuje lokalnu potranju i ulaganje


nedostatak kapitala za osnivanje novih poduzea i investicije.
Migracija mladih ljudi u urbana podruja smanjenje prosjene
razine obrazovanja i strunog usavravanja
Loa fizika infrastruktura onemoguuje laki pristup tritima
i povezanosti s urbanim podrujima
Najosjetljivija pitanja za budui razvoja hrvatske
poljoprivrede

Stjecanje vlasnitva nad


poljoprivrednim zemljitem

Razina potpora

Veliina kvota
to se uinilo do sada?

1. unaprjeenje u podruju veterinarstva, zatite bilja i sigurnosti


hrane
dodatna zatita potroaa na hrvatskom tritu
eliminacija zapreka izvozu hrvatskih proizvoda na
europsko trite
2. poveanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede
promjene u zemljinoj politici

promjene u politici dravne potpore


Reforma potpore

Jaanje radno intenzivnih proizvodnja,

Snaenje dohodovne potpore,

Vea uloga investicijskih potpora i ruralnog razvitka,

Meunarodne obveze,

Postupno usklaivanje s EU.


Mehanizme podrke procesu izgradnje poeljnog modela
funkcioniranja poljoprivrede traiti u sklopu agrarne ili
ruralne politike?

Agrarna politika se bavi iskljuivo poljoprivredom i daje samo parcijalna reenja


za ruralna podruja
Integralna ruralna politika je namijenjena odreenom tipu gospodarenja u okviru
novodefiniranog sektora - nazvanog ruralna ekonomija pod kojom se
podrazumijeva multifunkcionalno, teritorijalno zaokrueno, seosko gospodarstvo koju ini skup
meusobno povezanih gospodarskih djelatnosti i drugih aktivnosti (primarne poljoprivredne
proizvodnje, preraivake industrije, vodoprivreda sa ribarstvom, umarstvo, lovstvo, trgovina i druge
usluge, turizam, zanatstvo, brojne aktivnosti vezane za prostorno ureenje, organizaciju stanovanja,
koritenje slobodnog vremena, ouvanje zdravlja ljudi, obrazovanje i cjeloivotno educiranje, te
ouvanje ekoloke ravnotee)
Ruralna industrijalizacija kao novi model razvoja ruralnih podruja
KONCEPCIJSKI OKVIR
ZEMLJITE RURALNO
STANOVNITVO

RURALNI PROSTOR
GOSPODARSKE
DJELATNOSTI
ZNANJE

INFRASTRUKTURA
Komparativni prikaz prihoda kuanstva iz
ruralnih i urbanih podruja

U ruralnim podrujima ljudi bez ikakvih prihoda ine najvei dio


stanovnitva, tj. 37% ukupnog stanovnitva koje ivi u tim podrujima.
U urbanim podrujima najveu grupu stanovnitva ine oni kojima je
prihod od rada glavni izvor sredstava za ivot (38%).
Postotak ljudi kojima je prihod od rada glavni izvor sredstava mnogo je
nii za one koji ive u ruralnim podrujima (29%) u usporedbi s urbanim
podrujima (37%)
Postotak onih kojima je naknada za nezaposlene glavni izvor prihoda
dvaput je vei u ruralnim nego u urbanim podrujima.
U veini upanija udio stanovnitva koje prima socijalnu pomo i ivi u
ruralnim podrujima (u veini upanija izmeu 31-36%) ini se osjetno
veim u usporedbi s onim koje ivi u urbanim regijama (27-32% ovisno
o regiji). tovie zasebni udio enskih osoba meu stanovnitvom na
socijalnoj skrbi vei je u ruralnim podrujima (62-63%) u usporedbi s
urbanim regijama (55-57%).
Politika sela treba biti viesektorska, te ukljuiti sve relevantne sektore i
gospodarske djelatnosti uz mogunost decentralizacije i koritenja
partnerstva i suradnje izmeu svih zainteresiranih razina uprave
participaciju i pristup odozdo prema gore to bi omoguilo kreativnost i
solidarnost seoske zajednice i stvaranja veeg dohotka.
Multifunkcionalnost ne predstavlja usku granu proizvodnje proizvoda
ve sustav djelatnosti koji je ukorijenjen u lokalno drutvo i
gospodarstvo.
Kljuni elementi multifunkcionalnosti:
Postojanje brojnih proizvodnih i neproizvodnih outputa koje
proizvodi poljoprivreda,
Neproizvodni outputi imaju znaajke opih drutvenih interesa,
ali koji rezultiraju da trita za ta dobra ne postoje ili loe
funkcioniraju
etiri skupine multifunkcionalne organizacije
razonoda, smjetaj i slobodno vrijeme: ovdje ubrajamo agro-turizam koji je
u stvari jedan od najeih i najpoznatijih oblika viefunkcionalnih
poljoprivrednih gospodarstava, jer udruuje poljoprivrednu proizvodnju s
pruanjem smjetaja i prehrane. U ovu skupinu mogu se ukljuiti i druge
djelatnosti povezane s lokalnim vjetinama i poljoprivrednim proizvodima;
obrazovanje, izobrazba i kulturne djelatnosti: postoje brojna obrazovna
farme koja pomau djeci da steknu izravna znanja o domaim ivotinjama,
proizvodnji hrane i prirodnim ciklusima. Takoer, kulturne aktivnosti mogu se
praktino integrirati s poljoprivredom kao u sluaju farmera koji upravljaju malim
muzejima ili muzikim i slikarskim radionicama.
zdravlje, fitness i terapijske aktivnosti: mnoge farme na ovom tritu su
svoju strukturu djelomino promijenile u sredita za rehabilitaciju (primjerice
terapija s konjima) ili se brinu o rtvama drutvenih problema (primjerice bivim
narkomanima). Ovakva poduzetnitva ee su smjetena blizu gusto naseljenim
podrujima zbog tamonje visoke potranje za zdravstvenim uslugama.
uvanje krajolika i odravanje okolia: za ove aktivnosti nuna je javna
potpora jer je rije o strogo netrinim uslugama. Primjeri su odravanje
poumljenih podruja i prevencija prirodnih katastrofa.
Partnerstvo za pristup predvia znatna izdvajanja financijska
sredstva Unije za pomo prilagoavanja zemalja kandidata u okviru
predpristupnih programa

Programi:
PHARE za izgradnju institucija na svim razinama (za
prihvaanje acquisa po prikljuenju) u djelatnosti
poljoprivrede, zatite okolia, financijama, pravosuu i zatiti
ljudskih prava,
SAPARD financiranje prilagoavanja u poljoprivredi i u
okviru ruralnog razvoja (unapreenje posjeda, prerada i
marketing polj. proizvoda, diverzifikacija aktivnosti u ruralnim
podrujima, unapreenje infrastrukture, edukativni programi,
proizvodna udruivanje),
ISPA sredstva za potporu krupnim projektima (preko 5
miliona eura) za izgradnju prometne infrastrukture i zatitu
okolia.
Ruralna populacija u Europskoj uniji
Zaposlenost u poljoprivredi u Europske unije
Zastupljenost farmera preko 55 godina starosti u zemljama
lanicama Europske unije
Indeks poljoprivrednog dohotka
GDP/p.c. po tipovima regija u Europskoj uniji
Unutarnji Snage (S) Slabosti (W)
imbenici Prirodni resursi, Neiskoriteni prirodni resursi,
Bogata tradicija, Nedovoljna veliina posjeda,
Regionalni proizvodi, Tehnika zaostalost,
Vanjski Tradicionalni i tipini proizvodi, Neprilagoena proizvodna
imbenici Buene poduzetnikog duha struktura,
Humani kapital

Prilike (O)
Aktiviranje prirodnih i ljudskih
potencijala,
Poveanje konkurentnosti, S-O strategija W-O strategija
Smanjenje uvozne ovisnosti,
(maksi-maksi) (mini-maksi)
Poveanje gospodarskog rasta,
Jaanje dohodovne sposobnosti

Prijetnje (T)
Osiromaenje poljoprivrednog i
drugog stanovnitva, S-T strategija W-T strategija
Rast konkurencije i smanjenje
razine cijena
(maksi-mini) (mini-mini)
Ograniena domaa potpora
REFORMA POLJOPRIVREDE

Do 1995. resursi usmjereni na mali broj vrlo velikih poljoprivrednih


gospodarstava u dravnom vlasnitvu
1995. Strategija razvitka Hrvatske poljoprivrede obiteljska
poljoprivredna gospodarstva (OPG) okosnica razvitka
Visoko tieni sektor; prosjek subvencijskih ekvivalenata
26% za osnovne poljoprivredne proizvode
do 40% za preraevine
Unato tome, uinci na poslovanje poljoprivrednika su slabi:
trino-cjenovna podrka, koja nije odraavala regionalne razlike
dohodovne disparitete unutar poljoprivredne djelatnosti
Do 2002. sustav potpore temeljio se na poticanju proizvodnje
1999. koliinska plaanja zamijenjena poticajima po hektaru
poljoprivredne povrine, stablu masline, kilogramu duhana, grlu stoke,
litri mlijeka, pelinjoj zajednici, komadu pernate divljai, kilogramu ribe
i koljaka te po komadu riblje mlai
2002. Novi Zakon o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i
umarstvu
uvedeni strukturni poticaji - model potpore dohotku, kapitalnih ulaganja
i ruralnog razvitka)
uspostava Upisnika poljoprivrednih gospodarstava - razlikovanje
komercijalnih i nekomercijalnih (OPG) gospodarstava
MJERE AGRARNE POLITIKE

AGRARNA POLITIKA

Mjere trino-cjenovne politike

Mjere strukturalne politike

Mjere zemljine politike


MJERE TRINO-CJENOVNE POLITIKE
Utjee se na stabilnost domaeg trita poljoprivrednih proizvoda, uz
istodobno jaanje konkurentnosti Hrvatske poljoprivrede, i na provedbu
obveza sukladno meunarodnim trgovinskim sporazumima
ine ih sljedee mjere:
1. Propisane cijene
2. Novani poticaji i naknade
3. Intervencije na domaem tritu
4. Mjere poticanja prodaje i potronje
5. Mjere uravnoteenja ponude
6. Trgovinske mjere
PROPISANE CIJENE
ciljne (omoguavaju primjerenu razinu dohotka)
zajamene ( uz primjeren obujam proizvodnje, minimalnu razinu
dohotka za pojedine poljoprivredne proizvode)
minimalne ( po kojima preraiva otkupljuje pojedine
poljoprivredne proizvode od poljoprivrednog gospodarstva

NOVANI POTICAJI I NAKNADE


novana sredstva prorauna koja imaju za cilj poticanje
poljoprivredne proizvodnje

INTERVENCIJE NA DOMAEM TRITU


radi sprjeavanja veih poremeaja u ponudi i potranji, stabilizacija
cijena i stabilizaciju trita kroz:
1. intervencijsku i otkupnu prodaju
2. povlaenje p.p. s domaeg trita
3. potporu skladitenju p.p.
MJERE POTICANJA PRODAJE I POTRONJE
radi jaanja konkurentnosti i poticanja domae potronje p.p.
1. promicanje utrivanja i poboljanja kakvoe
2. potpore pripremi proizvoda za trite
3. potpore potronji

MJERE URAVNOTEENJA PONUDE


utjee se na opseg poljoprivredne proizvodnje (proizvodne kvote)

TRGOVINSKE MJERE
radi uravnoteenja trita poljoprivrednih proizvoda (carine i carinske
kvote)
MJERE STRUKTURALNE POTPORE
ini skup mjera kojima se potie gospodarska uinkovitost poljoprivredne
proizvodnje radi osiguranja stabilnog dohotka i primjerenog ivotnog
standarda poljoprivrednika na seoskom podruju te skladan razvitak
poljoprivrednih regije
ine ih sljedee mjere:
1. Podruja s teim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi,
2. Razvitak poljoprivrede koja skrbi o prirodnom okoliu i ouvanju
bioloke raznolikosti,
3. Investicijama u poljoprivredna gospodarstva,
4. Strunom osposobljavanju za rad u poljoprivredi,
5. Ulazak mladih u poljoprivredu i ranijim umirovljenjem
poljoprivrednika
6. Potpora regionalnom razvitku poljoprivrede
7. Dopunskim aktivnostima na poljoprivrednim gospodarstvima
PODRUJIMA S TEIM UVJETIMA GOSPODARENJA U
POLJOPRIVREDI
brdsko-planinska podruja, otoke i poluotok Peljeac, podruja nepovoljnih
hidrolokih i pedolokih obiljeja i podruja od posebne dravne skrbi

RAZVITKU POLJOPRIVREDE KOJA SKRBI O PRIRODNOM OKOLIU


I OUVANJU BIOLOKE RAZNOVRSNOSTI
poljoprivredno zemljite i voda, te openito o prirodnom okoliu
ouvanje za okoli ugroenih podruja i spreavanju neplanskih,
neobraenih i neodravanih poljoprivrednih povrina poljoprivrednih
gospodarstva
ouvanju poljoprivredne bioloke raznovrsnosti ekolokih sustava
INVESTICIJAMA U POLJOPRIVREDNA DOBRA
Namijenjena su:
Sniavanju proizvodnih trokova
Poboljanju kakvoe p.p. higijenskih uvjeta
Ouvanju okolia
Ekoloki standardi
STRUNOM OSPOSOBLJAVANJU ZA RAD U POLJOPRIVREDI
ULASKU MLADIH U POLJOPRIVREDU I RANIJEM
UMIROVLJENJU POLJOPRIVREDNIKA
POTPORA REGIONALNOM RAZVITKU POLJOPRIVREDE
usmjerena ka poticanju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda za koje
postoji razmjerna proizvodna konkurentnost

DOPUNSKIM AKTIVNOSTIMA NA POLJOPRIVREDNOM


GOSPODARSTVU
Zemljina renta
Kako bi se mogli ostvariti zemljino-rentni odnosi moralo je doi do
raslojavanja u podruju poljoprivrede i to na:
Vlasnike zemlje
Vlasnike kapitala
Vlasnike radne snage
Vlasnici zemlje predstavljaju posjedniki sloj u poljoprivredi imaju
previe zemlje pa je daju u zakup, a zauzvrat trae naknadu RENTU
Vlasnici kapitala su dio poduzetnike klase koja je spremna svoj kapital
uloiti u poljoprivrednu djelatnost sa ciljem oplodnje vlastitog kapitala pod
istim uvjetima kao i u drugim djelatnostima, odnosno prisvajanje
PROSJENOG PROFITA
Vlasnici radne snage predstavljaju onu drutvenu grupaciju koja radom u
poljoprivrednoj proizvodnji ostvaruje sredstva za ivot primanjem
NAJAMNICE
Specifinosti zemlje kao objekta ulaganja kapitala:
1. Ograniene povrine,
2. Poljoprivredne povrine nemaju ista svojstva i vrlo se teko mogu
mijenjati
3. Kod istih ulaganja postiu se razliiti prinosi,
4. Cijene poljoprivrednih proizvoda se formiraju na temelju trokova s
najslabijeg zemljita
5. Ponuda je neelastina porijeklo naziv renta
Neelastinost ponude zemlje i formiranje
visine rente
X
Pt potranja
za zemljom
Pn ponuda U toki A je uspostavljena
zemlje
RAVNOTENA RENTA, jer kada
bi vlasnici zemlje podigli cijenu
rente potranja za zemljom bi pala,
Visina rente

A ravnotena a kada bi pustili ispod toke A


renta potranja bi narasla i opet bi se
ravnotea formirala u toki A.

0 Koliina zemlje Y
ZEMLJINA RENTA
Predstavlja ekstra dohodak koji prisvaja vlasnik zemljita danog u zakup
Vlasnik zemljita ima privilegije koje proizlaze iz spomenutih specifinosti
zemlje esto se definira kao dohodak bez rada

Zato za rentu kaemo da predstavlja ekstra profit?


Zakupac zemljita ulae svoj kapital u poljoprivrednu ili drugu djelatnost
prihod na uloeni kapital ostvaruje iz prosjenog profita kako bi
podmirio trokove najma zemljita mora ostvariti i ekstra profit
EKSTRA PROFIT U POLJOPRIVREDI
rezultat prirodnih razlika u kvaliteti zemljita (plodnost, poloaj), te je
vezana iskljuivo uz kvalitetnije parcele

Zemljina renta se pojavljuje u etiri oblika:


1. Apsolutna renta
2. Diferencijalna renta jedan
3. Diferencijalna renta dva
4. Monopolska renta
APSOLUTNA RENTA

Apsolutnu rentu prisvaja vlasnik najslabijeg zemljita koje je dano u zakup


ima pravo na rentu jer ga nitko ne moe natjerati da zemljite da u zakup
bez naknade
Osim toga, ograniene poljoprivredne povrine nasuprot stalnom rastu
potranje za poljoprivrednim proizvodima rezultiraju interesom drutva da
se i najslabija zemljita iskoriste
Trokovi poslovanja na tim zemljitima e biti regulator cijena
poljoprivrednih proizvoda
Te se cijene formiraju na specifian nain one su iznad cijene
proizvodnje jer obuhvaaju i prosjean profit, na kojega zakupac ima
pravo, i apsolutnu rentu, na koju vlasnik zemljita ima pravo
Cpp = p + pr + pp + ar
Apsolutna renta predstavlja suviak iznad vika vrijednosti
Mjere zemljine politike
Zemljina politika ukljuuje nekoliko pitanja:
1. Trite poljoprivrednog zemljita
2. Zemljite u vlasnitvu drave
3. Konsolidaciju i zatitu zemljita
4. Denacionalizaciju zemljita
5. Odvodnju zemljita
6. Razminiravane poljoprivrednog zemljita
Mjere zemljine politike odnose se na:
1. Dodjelu prava koritenja i prodaju poljoprivrednog zemljita u
vlasnitvu drave
2. Unapreivanje gospodarenja poljoprivrednim zemljitem
3. Zatitu poljoprivrednog zemljita od oneienja
PRIVATIZACIJA POLJOPRIVREDNOG
ZEMLJITA
U vlasnitvu drave je oko jedan milijun ha ili 33% poljoprivrednog
zemljita, a od toga je:
29% obradivo poljoprivredno zemljite (oranice, vrtovi, maslinici
i vinogradi)
71% neobradivo poljoprivredno zemljite (livade i panjaci)
Sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljitu, poljoprivrednim
zemljitem u vlasnitvu drave raspolae se na temelju programa
raspolaganja poljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu drave, koje donose
opine i gradovi u skladu sa Strategijom gospodarenja poljoprivrednim
zemljitem za svoje podruje, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i
umarstva
Oblici raspolaganja poljoprivrednim zemljitem su:
Zakup
Prodaja
Darovanje
koncesija
Raspoloivo poljoprivredno zemljite u 2003.
prema kategorijama zemljita i vlasnitvu
VLASNITVO
KATEGORIJA
privatno dravno ukupno
oranice i vrtovi 1.173.328 286.506 1.459.834
vonjaci 65.331 2.453 67.784
vinogradi 52.516 4.578 57.094
livade 342.368 53.361 395.729
panjaci 468.711 687.962 1.156.673

ukupno poljoprivredno zemljite 2.102.254 1.034.860 3.137.114


Struktura koritenja zemljita prema
vlasnitvu
70
60
50
Udjel u %

40
30
20
10
0
Privatno vlasnitvo Dravno vlasnitvo

oranice i vrtovi panjaci livade vonjaci i vinogradi


Raspolaganje poljoprivrednog zemljita u
vlasnitvu drave
Oblici raspolaganja 1998. Udjel 2001. Udjel Stope
zemljitem (%) (%) rasta
(pada)
Zakup 111.970 94,53 146.60 47,66 9,40
6

Prodaja 1.894 1,60 7.820 2,54 60,42

Darovanje 928 0,78 2.202 0,72 33,36

Slunost 3.654 3,08 4.339 1,41 5,89

Koncesija - - 5.739 1,87 -

Privremeno koritenje
bivih kombinata - - 138.29 44,95 -
2
ZAKUP

Zakup je odnos meu ugovorenim stranama, pravno utemeljen ugovorom


kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da e drugoj strani
(zakupniku) dati na koritenje odreenu nepotronu stvar na odreeno
vremensko razdoblje uz odreenu naknadu (zakupninu)
Zakupodavac mora biti ili vlasnik ili takav pravni ovlatenik stvari koja je
predmet ugovora o zakupu da je moe ustupiti zakupniku na koritenje
Zakupnina je prihod
25% - dravnog prorauna
25% - prorauna jedinice podrune (regionalne) samouprave
50% - prorauna jedinice lokalne samouprave na ijem se podruju
poljoprivredno zemljite nalazi
Ugovor o zakupu (rent agreement) sadri:
1. Vrijeme trajanja zakupa
2. Podatke iz zemljine knjige i katastra
3. Visinu i rok plaanja zakupnine
4. Opis i vrijednost objekata, ureaja i nasada
5. Namjenu koritenja zakupljenog (npr. zemljita)
6. Razloge za otkaz ugovora i slino
Sustav potpore u poljoprivredi
Model poticanja proizvodnje
Poticanje profitabilnije proizvodnje komercijalnih poljoprivrednih
gospodarstava; ratarskih usjeva, viegodinjih nasada, ribarstva, stoarstva
i stoarskih proizvoda
UVJET
minimalno poticana koliina najmanja pojedina godinja proizvodnja
za koju se isplauje poticaj
Najvii isplaeni iznosi poticaja u 2003. godini:
Mlijeko 457,2 milijuna kuna
Kukuruz 266,6 milijuna kuna
Penica 226 milijuna kuna
MODEL KAPITALNIH ULAGANJA
Dodjela nepovratnih sredstava za kapitalne investicije:
nabavu osnovnog stada u stoarstvu
podizanje viegodinjih nasada
ureenje poljoprivrednog zemljita
nabavu nove opreme i mehanizacije
CILJ
razvitak poslovnih odnosa izmeu komercijalnih banaka i
poljoprivrednih proizvoda radi poveanja produktivnosti i
konkurentnosti privatnog poljoprivrednog sektora
Udio investicijske potpore moe iznositi do 25% od ukupne vrijednosti
iskoritenog kredita
U 2003. iznos traene investicijske potpore iznosio je 75.692.459,47 kn
MODEL POTPORE DOHOTKU
Pravo na dohodovnu potporu ostvaruje svaki lan nekomercijalnog
gospodarstva koji u godini podnoenja zahtjeva ima:
Status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika
Najmanje 50 godina ivota za ene, odnosno 55 za mukarce

Godinje po osobi - 12.000 kn


Maximalno po gospodarstvu - 24.000 kn

CILJ
osiguranje primjerenijeg ivotnog standarda njegovim lanovima i
njihovo zbrinjavanje nakon to se prestanu baviti poljoprivredom
Osnovni kriterij za ostvarivanje potpore dohotku:
ukupni obujam poslovanja gospodarstva koji iznosi najmanje tri
proizvodne jedinice
koritenje maksimalno 5 ha poljoprivrednog zemljita
U 2003. godini pravo na potporu utvreno je za 1.945 osoba sa 1.625
OPG-a u vrijednosti 13.930.800,00 kn
2004. Dopunom Zakona uvodi se nova 2. skupina potpore dohotku
kako bi se poveao broj OPG koji imaju pravo na potporu, a koji su do
sada bili iskljueni radi kriterija minimalnog obujma poslovanja; 5.000
kuna po gospodarstvo
MODEL RURALNOG RAZVITKA
CILJ
ouvanje i napredak seoskih podruja i ruralnih vrijednosti te
tradicijskih znaajki hrvatske poljoprivrede
Tri programa:
1. Razvitak seoskog prostora sufinanciranje razvojnih projekata
jedinica regionalne i lokalne samouprave koji se odnose na odrivi
ruralni razvitak
2. Program ouvanja izvornih i zatienih pasmina zadravanje
autohtonih hrvatskih pasmina (istarsko govedo, lipicanac, dalmatinski
magarac, zagorski puran,..) u ruralnim podrujima; u 2003. isplaeno
9.640.445,00 kn
3. Program marketinke pripreme proizvoda za trite poticanje
prodaje poljoprivredno - prehrambenih proizvoda na stranim tritima
i domaem turistikom tritu putem razliitih marketinkih aktivnosti,
to e izravno utjecati i na ukupan razvitak ruralnih podruja iz kojih
dolaze ti proizvodi; max. 500.000,00 kn
Usklaivanje poljoprivrede
Hrvatske Zajednikoj
poljoprivrednoj politici EU
CAP - Common Agriculture Policy
Zajednika agrarna politika EU
jedno od najvanijih podruja djelovanja i
koncentracije sredstava kojima raspolae
Europska unija,
Takav poloaj poljoprivreda ne zauzima samo zato
to na nju otpada 50 % prorauna EU, broja ljudi i
podruja koje obuhvaa, nego i zbog simboline
vanosti i prijenosa suvereniteta u tom podruju, s
nacionalnog na vii europski stupanj.
Ciljevi i temeljna
naela
Podizanje poljoprivredne produktivnosti promicanjem
tehnikog napretka, racionalnog razvoja poljoprivredne
proizvodnje i optimalnog koritenja proizvodnih faktora,
posebno radne snage,
Osiguravanje ivotnog standarda za poljoprivrednu populaciju,
osobito podizanje primanja osoba koje se osobno bave
poljoprivredom,
Stabilizacija trita,
Sigurnost opskrbe trita,
Osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potroae po
razumnim cijenama
CAP - Common Agriculture Policy
Zajednika agrarna politika EU

Rimski sporazum iz 1957. godine koji poljoprivredi daje


jednu od centralnih uloga u novo uspostavljenim
zapadno-europskim integracijama,
CAP vue krojenje iz godina gladi i nestaice hrane
poslije Drugog Svjetskog rata,
Tenja pretvaranja EZ, odnosno zemalja koje su u tim
godinama bile nositelji ovog programa od neto uvoznika
u neto izvoznike poljoprivrednih i poljoprivredno-
prehrambenih proizvoda,
Poboljanja uvjete ivota stanovnitva koje ivi u
ruralnim podrujima,
Ubrzanje rasta produktivnosti poljoprivrede,
Stabilizacija trita poljoprivrednih proizvoda i utjecaj
na cijene poljoprivrednih i prehrambenih.
Zajednika poljoprivredna politika EU (CAP), bila je
kreirana 1962. godine, kada je Zapadna Europa imala
deficit u poljoprivrednim proizvodima i ubrajala se u
najznaajnije dijelove zajednike ekonomske politike
uope.

Osnovni je cilj te politike bila podrka poveanju


poljoprivredne proizvodnje u zemljama-lanicama
Zajednice, kao i stvaranje ekonomski uinkovitije
poljoprivredne strukture.
Pozitivne strane CAP-a

Ostvarena polazna osnova, poetna ideja CAP-a


dovoljne koliine hrane za stanovnitvo u svakom
trenutku,
Od neto uvoznika hrane, EU pretvorena u neto
izvoznika,
Uinjen znaajan pomaku u poboljanju standarda
ivota seoskog stanovnitva,
Bitno poveana produktivnost poljoprivredne
proizvodnje,
Posljednjim reformama uinjen je znaajan pomak
ka zatiti okolia, zdravstvenoj ispravnosti hrane i
razvoju nedovoljno razvijenih ruralnih podruja
Nedostaci CAP-a
Trinim vikovima koji dvostruko optereuju budet
(preko subvencioniranja proizvodnje i izvoznih subvencija
za proizvedene proizvode),
Negativan utjecaj na zemljite, vodu, zrak, sigurnost i
kvalitetu hrane,
Disproporcija izmeu udjela poljoprivrede i
poljoprivrednog stanovnitva u ukupnom i primanja iz EU
budeta (koju najveim dijelom trpi nepoljoprivredno
stanovnitvo),
Znatno vie cijene u EU u odnosu na svijetske cijene,
Neispunjavanje jednog od osnovnih ciljeva CAP-a razvoj
ruralnih podruja,
Negativan utjecaj na svjetske tokove trgovine
poljoprivrednim proizvodima
Osnovni pravci CAP i njegova evolucija

1957. Uspostavljanje zajednike agrarne politike

1992. Mekerijeva (Mac Shery) reforma


Smanjenje garantiranih cijena (itarice 29%, junetina 15%...)
Uvoenje direktnih plaanja farmerima
Uvoenje sustava ograniavanja proizvodnje (odreeni dio posjeda mora ostati neobraen)
Uvoenje agro-zatitnih mjera u cilju zatite okolia

1999. - Agenda 2000


Dalje smanjenje cijena (itarice 15%, junetina 20%...) se kompenzira poveanjem direktnih
plaanja
Uspostavljanje drugog stuba CAP-a (ruralni razvoj)

Uspostavljanje
2003. - Reforma CAP-a 2003
direktnih
Vea orijentacija na
plaanja po
MULTIFUNKCIONALNU
hektaru
Uspostavljanje CMO (common market POLJOPRIVREDU,
Postupno
organization i direktna podrka ouvanje okolne, ruralna
ukidanje podrke
cijenama) plaanja (moduliranje)
tritu
- postignut cilj da se postane neto Uspostavljanje
uspostavljanje
izvoznik plaanja odvojenih od
plaanja za
- Suficit u poljoprivrednoj proizvodnji proizvodnje
ruralni razvoj i
- uspostavljanje proizvodnih kvota za Pojednostavljenje
ouvanje okoline
mlijeko i eer procedura

1957 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 2010 2013
Znaajnije reforme CAP
Mansholtov plan 1968. godine trebao je onemoguiti hiperprodukciju
racionalizacijom cjenovnih potpora i unapreenjem proizvodne strukture. ine ga
tri strukturne direktive:
72/159 Direktiva o modernizaciji
72/160 Direktiva o umirovljenja
72/161 Socio-ekonomska direktiva

Probni balon za reorganizaciju strukturnih fondova inila su dva programa:


integriranog razvoja mediteranskog i nemediteranskog podruja koji su donijete
tijekom 1980-tih.

Najznaajnije reformske mjere u okviru CAP odigrale su se 1992. godine


usvajanjem MCSharry-evog paketa koji je podrazumijevao sniavanje cijena
poljoprivrednih proizvoda uz uspostavljanje kompenzatornih plaanja koja su
uvjetovana povlaenjem odreenih povrina i broja ivotinja iz proizvodnje.
Znaajnije reforme CAP
Reformski paket u okviru Berlinskog sporazuma o
Agendi 2000 vodi daljem smanjenju direktne cjenovne
podrke agraru u EU.

U okviru ovog paketa usvojene su tzv. horizontalne


mjere uvjetovanja (cross-compliance) direktnih isplata
proizvoaima (prema povrini i broju ivotinja)
ispunjavanjem odgovarajuih mjera zatite
agrookolia.
Politika ruralnog razvoja (RDP)
u EU
Ruralna politika se
realizira kao
jedinstvo:
Agrarne politike,
Industrijske politike,
CAP De facto Strukturne politike,
RDP Cjenovna ruralna
Politike razvoja
II nosei potpora i politika EU
tercijalnog sektora,
stup CAP direktna
plaanja Zdravstvene politike,
I nosei Infrastrukturne
stup CAP politike,
Politike zatite
okruenja.

Slika 1: Savremena agrarna i ruralna politika EU


Mjere trino - cjenovne politike u EU

INTERVENCIJE NA DOMAEM TRITU


Cjenovne potpore, odnosno utvrene intervencijske cijene
Intervencijski otkup i prodaje odreenih proizvoda
Potpora skladitenju, preradi i potronji
Ogranienja proizvodnje (proizvodne kvote)
Izravna plaanja po proizvodnoj povrini i po grlu stoke

REGULIRANJE TRGOVINE S TREIM ZEMLJAMA


kod uvoza - carinama
kod izvoza - izvoznim subvencijama
Cijene na tritu EU
CILJNA CIJENA
predstavlja veleprodajnu cijenu za proizvode koji su se mogli nabaviti
pod normalnim trinim uvjetima (itarice, bijeli eer, maslinovo ulje,
mlijeko i sjeme nekih uljarica)
ORIJENTACIJSKA CIJENA (BAZNA CIJENA)
slina je ciljnoj cijeni i odreena je na temelju prosjenih trinih cijena
NORMIRANA CIJENA
predstavlja cjenovnu naknadu proizvoaima uslijed racionalnog
upravljanja i ekonomski odrivosti farme (sirovi duhan)
OSNOVNA CIJENA
odreivana prema proizvoakim podrujima s najniom cijenom za
voe i povre, te svinjetinu, ali je primjenjivana i kao orijentacijska
cijena
Mehanizmi za potporu cijenama unutra EU
INTERVENTNA CIJENA
najnia zajamena cijena nekoliko postotaka nia od ciljne cijene po
kojoj se otkupljuju vikovi proizvoda
CIJENA POVLAENJA S TRITA
predstavlja cijenu kod koje proizvoai uslijed velike ponude povlae s
trita neke vrste riba, povra, voa i drugo
POMO PROIZVODNJI
direktno plaanje proizvoau temeljeno na koliini ili zemljinome
prinosu. Primjenjivala se za neke vrste tvrde penice, maslinovo ulje,
lan i konoplju, osuenu krmu, sjeme za sjetvu, svilac, hmelj
DEFICITARNO PLAANJE
mehanizam kojim se moe premostiti razlika izmeu ciljne i nie
trine cijene nekog proizvoda
Mehanizmi vanjskotrgovinske razmijene

PRAG CIJENA
predstavlja najniu cijenu po kojoj se mogu uvoziti poljoprivredno-
prehrambeni proizvodi, tako da se iz treih zemalja ne uvozi po cijenama
niim od ciljane cijene umanjene za trokove prijevoza. Razlika izmeu
svjetskih cijena i prag cijena kompenzirao se prelevmanima. Ukinute su
1995. god., a prelevmani su zamijeniti carinama

GRANINA CIJENA
najnia je cijena temeljena na trokovima proizvodnje (kod uvoza
svinjetine, piletine i jaja)

REFERENTNA CIJENA
najnia uvozna cijena odreena prema prosjenim cijenama
reprezentativnog trita tijekom godine (ribu, voe, povre, vino)
POLJOPRIVREDNA PRISTOJBA PRELEVMAN
dodatak na cijenu uvoza robe iz treih zemalja kako bi se njihova
cijena podigla do razine prag cijene. Svjetska cijena je definirana kao
najnia ponuena cijena korigirana standardima kakvoe EU koja je
umanjena za trokove prijevoza
DODATNI PRELVEMAN
dodaje se pri uvozu na proizvode po graninim cijenama ili
referentnim cijenama kako bi se izjednaila s najniim uvoznim
cijenama to ih je odredila EU
PRISTOJBE ZAJEDNIKE CARINSKE TARIFE CARINA
pristojba odreena u postotku na vrijednost uvezene robe u sklopu
zajednike carinske tarife
NAKNADA ZA IZVOZ
plaa se pri izvozu nekih roba iz EU i predstavlja priblinu razliku
izmeu prosjene svjetske cijene i trenutane interne cijene za odreeni
proizvod
Model sustava potpore u zajednikoj agrarnoj
politici (CAP)

P
Ciljna cijena
Prag cijena

Zona PRELEVMAN IZVOZNE Interventna cijena


zatite POTPORE
Ciljna uvozna (CIF)
Svjetska trina cijena

Q
Poveanje proizvodnje
Poveanje konkurentnosti
Odriva poljoprivreda

Poslije ratne Godine krize Reforma 1992. Agenda 2000. Reforma 2003.
godine (uvoza)

Direktna plaanja po hektaru

Plaanje odvojeno od
Proizvod Zemljite prava proizvodnje po
Prinos vlasnitva povrini (SAP)
Zalihe

Ruralni razvoj

Farma,
okruenje,
selo
EU finansiranje
Europski fond za smjernice i garancije u
poljoprivredi (EAGF) financira direktna
plaanja farmerima i mjere za reguliranje
poljoprivrednih trita, poput povrata od
interventnih sredstava i povrata od izvoza,
Europski poljoprivredni fond za ruralni
razvoj (EAFRD) financira programe
ruralnog razvoja zemalja lanica

143
Instrumenti ZPP-e
Direktna plaanja
Mjere za poljoprivredna trita
Ruralni razvoj
Poljoprivreda i okoli

144
Stupovi CAP-a
kao osnove agrarne politike

(STUB I)

(STUB II)
Direktna plaanja
ema jedinstvenog plaanja(SPS)
Osnovni cilj jedinstvenog plaanja je da farmeru
garantira stabilnije prihode. Farmeri mogu odluiti
o vrsti proizvodnje u saznanju da e primiti isti
iznos podrke, to im omoguava da proizvodnju
prilagode potrebi.
Kako bi ispunio uslove za jedinstveno plaanje,
farmer mora ispuniti kriterije za plaanje. Prava se
izraunavaju na osnovu plaanja koja je farmer
primao tokom referentnog perioda (povijesni
model) ili na osnovu broja dostupnih hektara
obraenih tokom prve godine provedbe eme
(regionalni model).

146
Direktna plaanja
Druge eme podrke
Pored eme jedinstvenog plaanja, farmeri mogu
primiti podrku u okviru drugih konkretnih ema
podrke vezanih za podruje pod usjevima ili za
proizvodnju, ovisno od toga da li e zemlja lanica
u pitanju odluiti da implementira te eme.
Konkretne eme podrke su uvedene ili
nastavljene za naredne proizvode: proteinske
usjeve, riu, oraaste plodove, krompirov krob,
mlijeko i mlijene proizvode, sjemenje, pamuk,
maslinjake, voe i povre, jagodiasto voe,
govedinu i teletinu.
147
Direktna plaanja
Jedinstvena ema plaanja za
poljoprivrednike prema povrini (SAPS)
Ova pojednostavljena ema predloena je
za nove drave lanice, od kojih je deset
provelo. Obuhvata plaanja jednakih iznosa
po dostupnom hektaru poljoprivrednog
zemljita, do nacionalne gornje granice
postavljene u sporazumima o pristupu.

148
Direktna plaanja
Meu-sektorska usklaenost
Kako bi postali korisnici direktnih plaanja,
farmeri moraju ispuniti odreene standarde
vezane za zdravlje ljudi, ivotinja i bilja,
ouvanje okolia i dobrobit ivotinja, a svoju
zemlju moraju odravati u dobrim
poljoprivrednim i okolinim uvjetima. Ukoliko
farmeri ne ispotuju ove standarde, iznos
direktnih plaanja koja su im dostupna se
umanjuje, a moe se desiti da ih u potpunosti
izgube za godinu u pitanju.
149
Direktna plaanja po hektaru
Klasina shema - CLASSICAL SCHEMES
Pojednostavljena shema plaanja - SINGLE AREA PAYMENT
SCHEME (SAPS)
Dopunska Nacionalna direktna plaanja - COMPLEMENTARY
NATIONAL DIRECT PAYMENTS (CNDPs, Top-ups)
Jednostavna shema - SINGLE PAYMENT SCHEME (SPS, -
Reforma CAP-a)

Pravac ne utjecati na proizvodnju (DECOUPLED PAYMENT)


Nove lanice su u SAPS shemi
Dopunska Nacionalna direktna plaanja -
(CNDPs, Top-ups)
Dopunska Nacionalna direktna plaanja -
(CNDPs, Top-ups)
Jednostavna shema - SINGLE
PAYMENT SCHEME - SPS,
Predvieno reformom CAP-a 2003.,
Bez utjecaja na proizvodnju,
Plaanje na osnovu povijesnog plaanja,
(referentno razdoblje 2000.-2002.) podijeljeno sa
brojem hektara,
Plaanje po pravu vlasnitva,
Mogunost prodaje prava na subvencije bez
prodaje zemljita,
Pojednostavljenje kontrole,
Decentralizacija,
Od 2009 sve zemlje lanice e biti u sustavu jednostavnog
sustava plaanja (SPS)
Do 2013 je zacrtana ovakva politika

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.


Klasina EU 15 +
Malta +
Slovenija
SPS EU 15 + EU 15 + EU 15 +
Malta + Malta + Malta +
Slovenija Slovenija Slovenija +
10 novih
zemalja
lanica

SAPS 10 novih
zemalja
lanica
Strukturne potpore
Poljoprivredno trite
Horizontalna pitanja
18. prosinca 2006.godine, Europska
komisija je predloila uspostavljanje jedne
Organizacije zajednikog trita za sve
poljoprivredne proizvode, koja bi zamijenila
21 postojeu organizaciju zajednikog
trita (voe i povre, preraevine voa i
povra, upravljanje kvotom eera, kvota za
mlijeko, kvota za mlijeko, itarice, govedina i
teletina, piletina, vino itd.)
157
Poljoprivredno trite
Povrat od izvoza
U okviru Zajednike poljoprivredne politike,
Europska unija postavlja razine minimalnih cijena
za odreene poljoprivredne proizvode, u cilju
poticanja farmera da nastave proizvodnju hrane.
Ove razine minimalnih cijena su u mnogim
sluajevima vii od globalne razine cijena za isti
proizvod. Kada se poljoprivredni proizvodi moraju
izvoziti u tree zemlje ( = izvan EU), neophodno je
premostiti cijene izmeu EU visine cijena i visine
cijena globalnog trita. Ovo izjednaavanje
cijena se postie na nain da se izvoznicima
isplauje povrat od izvoza. Povrati od izvoza
variraju, izmeu proizvodnih sektora.

158
Poljoprivredno trite

Izvozni povrati mogu se razlikovati po


zemlji odredita (diferencirani povrati).
U cilju isplate diferenciranih povrata,
neophodno je da izvoznik dokae u
koju treu zemlju je uvozio proizvode.
Takav dokaz se osigurava primjerkom
propisno ovjerenih carinskih
dokumenata o uvozu, tree zemlje u
pitanju.

159
Ruralni razvoj
EU ima zajedniku politiku ruralnog razvoja, koja
daje znatnu kontrolu individualnim zemljama
lanicama i regijama (programiranju, izgradnji
sustava za implementaciju agencija za paanje,
upravljako tijelo).
osnovna pravila koja ureuju politiku ruralnog
razvoja za razdoblje 2007- 2013, kao i mjere
politike dostupne zemljama lanicama i regijama
propisana su Uredbom Vijea br. 1698/2005.

160
Ruralni razvoj
Tri teme (poznate kaotematske ose") EU politike
ruralnog razvoja su:

Unapreenje konkurentnosti sektora poljoprivrede


i umarstva;

Unapreenje okolia i seoski predjela;

Unapreenje kvaliteta ivota u ruralnim podrujima


i poticanje diverzifikacije ruralne ekonomije.

161
Ruralni razvoj
Strateke smjernice EU:
Identificirati podruja u kojima koritenje podrke
EU za ruralni razvoj dodaje najvie vrijednosti na
nivou EU;
Osigurati konzistentnost sa ostalim politikama EU,
naroito politikama ekonomske kohezije i okolia;

Pruiti podrku u implementaciji nove trino


orjentirane zajednike poljoprivredne politike i
neophodnom restrukturiranju koje e ista povlaiti
za sobom, u novim i starim dravama lanicama.
162
Poljoprivreda i okoli

Integriranje pitanja okolia u Zajedniku


poljoprivrednu politiku za cilj ima
spreavanje degradacije okolia i
unapreenje odrivosti agro- ekosustava.

163
Poljoprivreda i okoli
Zajednika poljoprivredna politika (ZPP) je
identificirala tri prioritetne podruja za
inicijative zatite i unapreenja ruralnog
nasljea EU:
Bioraznolikost i ouvanje i razvoj prirodnih
sustava obraivanja i umarstva i
tradicionalnog poljoprivrednog krajolika i
vodoprivredu i koritenje,
Suoavanje sa klimatskim promjenama.

164
Poljoprivreda i okoli
Tri prioriteta se postiu kroz:
Usmjeravanje podrke na mjere ruralnog
razvoja koje promoviraju okolino- odrive
prakse poljoprivredne proizvodnje, poput
agri-okolinih ema,
Unapreenje usklaenosti sa zakonima u
oblasti okolia putem sankcioniranja
nepotivanja ovih zakona od strane farmera,
kroz smanjenje isplata podrki iz ZPP-e.

165
AUTOHTONI PROIZVODI

HRVATSKI ADUTI
NA ZAJEDNIKOM TRITU HRANE

IZUZETNO SU VANI ZA RURALNI RAZVOJ


OUVANJE TRADICIJE I IDENTITETA
POJEDINOG KRAJA
HRVATSKI AUTOHTONI PROIZVODI zasigurno e imati
svoje znaajno mjesto ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju

potrebno je:
- izvriti inventarizaciju stanja autohtonih proizvoda,
- definirati i standardizirati autohtoni proizvod,
- izraditi bazu podataka proizvoaa,
- organizirati sustav nadzora, kontrole i marketinke
promocije autohtonih proizvoda,
- jae poticati udruivanje proizvoaa
Hrvatska
Hrvatskauubudunosti
budunostina
naeuropskom
europskomtritu
tritunee
neemoi
moikonkurirati
konkurirati
velikim koliinama prehrambenih proizvoda, ali e moi konkurirati
velikim koliinama prehrambenih proizvoda, ali e moi konkurirati
svojim
svojimproizvodima
proizvodimakoji
kojise
seodlikuju
odlikujuposebnom
posebnomkakvoom
kakvoom

EU veliku pozornost zemlja klimatskih i zemljopisnih


polae na razliitosti
autohtone
proizvode koji se bogate kulture i tradicije
svojom kakvoom
razlikuju od veliki broj proizvoda koji se zbog
proizvoda iste tehnolokih, prehrambenih i
organoleptikih specifinosti
kategorije
znatno razlikuju od proizvoda iste
kategorije

.
znaajan izvozni brand posebice
kroz turistiku ponudu
1. ZATITA PROIZVODA

oznaavanje vano podruje i za


proizvoae i za potroae,
na proizvodu i ambalai nalazi sve vie
oznaka
zbog globalizacije trita oznake
postaju sve vaniji nain komunikacije sa
svim sudionicima na putu proizvoda od
proizvoaa do potroaa
Prednosti registracije proizvoda:

Zatita proizvoda dio elementarne proizvodne poslovne


kulture,
Ime proizvoda zatitom ne moe postati generiko,
Utvrivanje receptura kontinuirana kvaliteta,
Spajanje financijskih resursa za marketinke mjere,
Povrat investicija u marketing,
Dodatna vrijednost ostaje u regiji,
Poticanje regionalnog i lokalnog identiteta,
Zatita diljem EU,
Sredinje kontaktno mjesto prema EU, potroaima i
trgovcima,
Poticanje imida (izvoz).
OZNAKE PROIZVODA

HRVATSKA
GOSPODARSKA
KOMORA
MINISTARSTVO
POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I
RURALNOG RAZVOJA

MINISTARSTVO MORA,
PROMETA I
INFRASTRUKTURE

Vinkovci, 9.-10.9.2010.
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

znak "Izvorno hrvatsko" ima dodatnu vrijednost, nose ga autohtoni


proizvodi rezultat HR-tradicije, razvojno-istraivakog rada,
inovacija i invencija, proizvodi s tim znakom moraju biti najmanje na
razini kvalitete kao oni sa znakom "Hrvatska kvaliteta" (njih 60-ak),
imaju neponovljive i jedinstvene osobine

znak "Hrvatska kvaliteta" nose proizvodi koji svim svojim znaajkama


zadovoljavaju visoke svjetske kriterije (ukupno 109)
Oznaavanje znakovima pomae kupcima u prepoznavanju proizvoda, koji
se odlikuje natprosjenom kvalitetom.
Sustav ocjenjivanja ukljuuje nepristranu strunu prosudbu proizvoda,
dizajna, ekonomsko - marketinkih parametara i sustav osiguravanja
kvalitete u proizvodnji.
MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Znak vizualnog oznaavanja

proizvoda proizvedenih na otoku koji:

ima natprosjene kvalitete


zadovoljava zakonske odrednice o sigurnosti, zatiti okolia i zatiti potroaa
svojim ukupnim svojstvima moe zadovoljiti izraene ili pretpostavljene potrebe
korisnika ili zahtjeve utvrene normama/specifikacijama, kojima se osigurava via razina
kvalitete od uobiajeno zahtijevane i oekivane

- mogu dobiti proizvodi s jednom od oznaka:

Ekoloki proizvod Hrvatske


Izvorno Hrvatsko
Hrvatska kvaliteta
Oznaka izvornosti za hranu i Oznaka zemljopisnog podrijetla za vina
Oznaka izvornosti i Oznaka zemljopisnog podrijetla za ostale proizvode
DRAVNI ZAVOD ZA INTELEKTUALNO VLASNITVO

IG je iskljuivo pravo priznato za znak koji slui za razlikovanje proizvoda


i/ili usluga jedne osobe od ostalih osoba u gospodarskom prometu.

Ime, logotip, amblem, etiketu ili druga razlikovna obiljeja vaeg proizvoda i/ili usluge
mogue je zatititi igom.

Osnovni uvjeti koje neki znak mora zadovoljiti da bi mogao postati ig jesu da je
razlikovan te da nije slian nekom ranijem igu.

ig osigurava vlasniku iskljuivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga


obiljeenih njime.

Zatita igom predstavlja uinkovito trino sredstvo kojim proizvoai i pruatelji


usluga tite sredstva koja su uloili u promidbu i marketing svojih proizvoda i/ili
usluga. Zatita same kreacije nekog znaka, logotipa ili etikete moe predstavljati
autorsko djelo koje je zatieno kao autorsko pravo, ime je zatien interes autora ili
kreatora.
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA
Registracijom poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda zatiujemo
se protiv :

Zlouporabe ili imitacije (vrste, tipa, naina itd.),

Pogrenih podataka ili dovoenja u zabludu


(podrijetlo,vrsta, kvaliteta itd.),

Protuzakonitog direktnog ili indirektnog komercijalnog


koritenja,

Protuzakonitog koritenja dobre reputacije ili stupnja


poznatosti.
ZAKONODAVSTVO

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja


2008. godine donesen je

Zakon o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog


podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

(NN br. 84/08, 75/09,107/09)

Navedeni Zakon je usklaen sa Uredbama Vijea EU 509/06 i


510/06,
Na temelju
Zakona o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i
oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
donesena su tri Pravilnika:

Pravilnik o oznakama izvornosti i


oznakama zemljopisnog podrijetla
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
(NN br. 88/09, 53/10)
koji je usklaen sa Uredbom Vijea EU 1898/2006.
Pravilnik o oznakama tradicionalnog ugleda
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

(NN br. 82/09, 53/10)

koji je usklaen sa Uredbom Vijea EU 1216/2007.


Pravilnik o izgledu i nainu koritenja znaka oznake
izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i
oznake tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda

(NN br.23/10)
Oznaka izvornosti

naziv je regije, odreenog mjesta ili, u iznimnim sluajevima, zemlje


koji se koristi za oznaavanje poljoprivrednih ili prehrambenih
proizvoda,

koji potjeu iz te regije, odnosno iz tog mjesta ili iz te zemlje,

ija kakvoa ili karakteristike, u bitnom ili iskljuivo, nastaju pod


utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih imbenika odreene
zemljopisne sredine i ija se proizvodnja, prerada i priprema u
cijelosti odvija u tom zemljopisnom podruju.
Oznaka zemljopisnog podrijetla
naziv je regije, odreenog mjesta ili, u iznimnim sluajevima, zemlje
koji se koristi za oznaavanje poljoprivrednih ili prehrambenih
proizvoda:

koji potjeu iz te regije, odnosno iz tog mjesta ili iz te zemlje te

koji ima specifinu kakvou, ugled ili drugo obiljeje koje se pripisuje
njegovom zemljopisnom podrijetlu i ija se proizvodnja i/ili prerada i/ili
priprema odvija u tom zemljopisnom podruju.
Razlika izmeu oznake izvornosti i oznake
zemljopisnog podrijetla

Dobivanje sirovine

i i/ ili

Prerada
i i/ ili

Priprema proizvoda

OI OZP
Oznaka tradicionalnog ugleda

a) posebna svojstva oznaavaju svojstvo ili skup svojstava po


kojima se poljoprivredni ili prehrambeni proizvod jasno razlikuje od
drugih slinih prehrambenih ili drugih proizvoda iste kategorije

b) tradicionalan oznaava dokazanu uporabu na tritu kroz


vremensko razdoblje koje pokazuje prenoenje s generacije na
generaciju; ovo vremensko razdoblje je razdoblje koje se openito
pripisuje jednoj ljudskoj generaciji, a to je najmanje 25 godina
Zakon i Pravilnici propisuju

Uvjete i proceduru za registraciju oznaka poljoprivrednih i


prehrambenih proizvoda na nacionalnom nivou

Pravila za podnoenje zahtjeva za registraciju oznaka na nivou EU


Nacionalna registracija
EU registracija (zahtjev se podnosi putem MPRRR)

Provjera sukladnosti sa specifikacijom proizvoda i slubene kontrole


Proces registracije

1. 2.
Pred-registracijska aktivnost Slubena
procedura registracije
-Osnivanje Udruga
-Priprema specifikacije proizvoda MPRRR
Povjerenstvo
Zadatak proizvoaa
2. Proces registracije

1.
Pred-registracijska aktivnost
-Osnivanje Udruga
-Priprema specifikacije proizvoda

Zadatak proizvoaa 2.
Slubena procedura registracije

MPRRR
Povjerenstvo
Procedura registracije
PROVJERA DOKUMENTACIJE

Povjerenstvo pri
PODNOENJE MPRRR
MPRRR
ZAHTJEVA

RAZMATRANJE OBAVIJEST O
PERIOD ZA PRIGOVOR ZAHTJEVU
ZAHTJEVA I PRIGOVORA
- 3 MJESECA se objavljuje u NN
Povjerenstvo pri
MPRRR

UKOLIKO JE ZAHTJEV PRIHVATLJIV


registrirani naziv se upisuje u odgovarajui Registar
i objavljuje u Narodnim novinama
Provjera sukladnosti sa proizvoakom specifikacijom

PRIPREMA PLANA KONTROLE


OI i OZP certifikacijsko tijelo
OTU - MPRRR

ZAHTJEV ZA
Provjeru sukladnosti PROVJERU SUKLADNOSTI
sa proizvoakom specifikacijom
provodi PROIZVOAI
CERTIFIKACIJSKO TIJELO

UKOLIKO JE UTVRENA SUKLADNOST certifikacijsko tijelo POTVRDA


MPRRR UPIS U UPISNIK Upisnik korisnika
PROVJERA SUKLADNOSTI SA PROIZVOAKOM
SPECIFIKACIJOM
Provodi certifikacijsko tijelo

Certifikacijsko tijelo ovlateno od strane MPRRR

Certifikacijsko tijelo mora biti akreditirano u skladu sa


standardima HRN EN 45011

MAPRRR provodi nadzor certifikacijskih tijela


Europska politika kvalitete

Uredba (EU) Uredba (EU) Uredba (EU)


br. 834/2007* br. 510/2006 br. 509/2006

Proizvodi iz Zatiena oznaka Zatiena oznaka Oznaka tradicionalnog


ekolokog uzgoja izvornosti zemljopisnog podrijetla ugleda
(PDO) (PGI) (TSG)
Ciljevi europske politike kvalitete:
- Poticanje raznolikosti u poljoprivrednoj proizvodnji
- Zatita od zlouporabe i imitacije
- Edukacija potroaa o specifinom karakteru proizvoda

Prednosti:
- Zatita diljem EU
- Sredinje kontaktno mjesto prema EU, potroaima i trgovcima
- Spajanje financijskih resursa za marketinke mjere
- Poticanje imida (izvoz)
- Poticanje regionalnog i lokalnog identiteta
- Povezivanje s mjerama strukturne politike
- Povrat investicija u marketing
- Dodatna vrijednost ostaje u regiji