FARMAKOVIGILANCA

Farmakovigilancija – šta je to?

• pharmakon (grč.) = lijek
• vigilia (lat.) = budno paziti, stražariti
• sigurnost i učinkovitost lijeka!!!
Farmakovigilancija – zašto?

Nuspojave lijekova
treća najčešća bolest
nakon
kardiovaskularnih i onkoloških bolesti
Troškovi povezani s nuspojavama
lijekova

• U SAD 136 milijardi dolara godišnje – troškovi liječenja

nuspojava lijekova
• Više od ukupnog troška za liječenje kardiovaskularnih bolesti i
dijabetesa!
Farmakovigilancija – zašto?

• Ozbiljne nuspojave uzrokuju:

• 4,7% hospitalizacija:
• Norveška 11,5%,
• Francuska 13%,
• Velika Britanija 16%
• 6,7% produženja hospitalizacija
• Farmakovigilanca (faramcovigilance) podrazumijeva aktivnosti
usmjerene na otkrivanje, razumijevanje, procjenu I
sprečavanje neželjenih dejstava lijekova (nuspojava) i svih
drugih problema pri njihovoj primjeni.
• Neželjeno dejstvo lijeka (adverse drug reaction) je svako
dejstvo lijeka koje izazove štetnu i neželjenu reakciju na lijek
koji se koristi u uobičajenoj dozi ili promjenu fiziološke
funkcije, uz uslov da postoji uzročnoposljedična veza ili da ona
ne može biti isključena.

• SVI EFEKTI KOJI SE JAVLJAJU U TOKU TERAPIJSKE

PRIMJENE LIJEKA, A NEMAJU TERAPIJSKU SVRHU

ODNOSNO SVI EFEKTI LIJEKOVA KOJI NISU TERAPIJSKI,

A JAVLJAJU SE NAKON TERAPIJSKIH DOZA I NA
UOBIČAJENI NAČIN
NEŽELJENO DEJSTVO
=
NEŽELJENA REAKCIJA
=
NUSPOJAVA
Farmakovigilancija – zašto?
• Nuspojave su dovele do hospitalizacije ili produženja
hospitalizacije:
– su u 95% farmakološki predvidljive
– se u 76% javljaju u osoba iznad 76 godina starosti
– su u 71% slučajeva mogle biti izbjegnute
– su u 17% posljedica interakcija
– izazivaju smrt u 2% bolesnika
– 4% bolničkih kreveta zauzeto s bolesnicima koji se liječe zbog
nuspojava lijekova
•
Farmakovigilancija – zašto?
• Nuspojave smanjuju prihod farmaceutskoj industriji:
– Pad prodaje:
• Gubitak povjerenja u lijek sa strane bolesnika
• Povlačenje lijeka s tržišta
• Negativni publicitet u medijima
– Direktni troškovi:
• Tužbe
• Gubitak nošenja odobrenja za lijek
Opasne posljedice neželjenog djelovanja lijeka

Smrt
Neposrednu životnu ugroženost
Invalidnost
Bolničko liječenje ili produžetak postojećeg bolničkog liječenja
Kongenitalnu anomaliju, defekt otkriven po rođenju
Osnovna podjela neželjenih dejstava lijekova je na:

a. poznata neželjena dejstva lijeka (ona neželjena dejstva koja su

navedena u uputstvu za upotrebu lijeka, ili u rezimeu
karakteristika lijeka) i
b. nepoznata ili neočekivana neželjena dejstva lijeka (ona
neželjena dejstva koja se otkrivaju u toku IV faze kliničkog
ispitivanja lijeka)
Vrste nuspojava

• Tipa A (Farmakološki učinak)

• Tipa B (Individualne reakcije)

• Tipa C (“Statističke reakcije”)

Nuspojave tipa A

Kao posljedica pretjeranog

farmakološkog
učinka primijenjenog lijeka
vezana su za farmakološke osobine lijeka, kao i za
interakcije među lijekovima. Ova neželjena dejstva je
zato lakše prepoznati poznavanjem farmakoloških I
farmakokinetskih osobina lijekova, moguće ih je
spriječiti ili ublažiti, najčešće prilagođenim doziranjem
lijeka/lijekova.
Nuspojave tipa A

• One su:
• česte (>1%)
• predvidive
• ovisne o dozi
• imaju nizak mortalitet
Nuspojave tipa A
• Primjeri:
• pretjerana sedacija (antihistaminici)
• konstipacija (opijatni analgetici)
• suha usta (antikolinergici)
• urinarna retencija (antikolinergici)
• hipoglikemija (antidijabetici)
• hipokalemija (diuretici)
• crvenilo lica (kalcijevi antagonisti)
Nuspojave tipa A
• Zbog ovog tipa nuspojava potreban je oprez u:

• liječenju djece
• liječenju starijih i starih osoba
• trudnoći
• dojenju
• renalnoj insuficijenciji
• hemodijalizi
Nuspojave tipa B

Neovisne
o osnovnom farmakološkom učinku

zavise od osobenosti organizma

bolesnika. Po pravilu, ovaj tip neželjenih dejstava se javlja veoma
rijetko, zbog čega često nije poznat do momenta registracije
lijekova.
Nuspojave tipa B
• One su:
• neočekivane
• nisu povezane s dozom lijeka
• mehanizam nije uvijek u potpunosti jasan
• događa se u vrijeme davanja lijeka
• niske učestalosti (<1%)
• visokog mortaliteta
• liječenje nuspojave - prekid lijeka
Nuspojave tipa B
• Vrsta reakcije:
• imunoalergijska reakcija
• pseudoalergijska reakcija
• metabolička intolerancija

• 25% ukupno prijavljenih reakcija su reakcije preosjetljivosti

Nuspojave tipa B
• Primjeri:

• anafilaksija
• osip
• aspirinska astma
• Stevens-Johnsonov sindrom
• krvne diskrazije
• hepatitis
Zbog svega navedenog, rano postmarketinško praćenje lijeka je
veoma važno za otkriće neželjenih dejstava tipa B. Nije rijetkost
da ova neželjena dejstva budu razlog povlačenja lijeka iz prometa,
ili značajnog ograničenja indikacija za lijek. Ovaj tip neželjenih
dejstava je gotovo nemoguće reprodukovati na eksperimentalnim
životinjama.
Nuspojave tipa C
Nuspojave tipa C - predstavljaju spontano povećanje učestalosti
jedne bolesti tokom primjene nekog lijeka. Ova dejstva se mogu
otkriti tek poslije duže primjene jednog lijeka. Često u početku
nije lako dokazati vezu između primijenjenog lijeka i pojave
bolesti i to su veoma često „statistička dejstva“. Neželjena
dejstva ovog tipa se rijetko javljaju, ali ipak češće nego neželjena
dejstva tipa B. Po svom karakteru to mogu biti teške bolesti
(maligniteti). Nekad vezu između lijeka i ovakve bolesti nije lako
utvrditi, jer se ljudi i spontano razbolijevaju od tih istih bolesti.
Ovakva dejstva nije lako reprodukovati na eksperimentalnim
životinjama.
• Nesteroidni antiinflamatorni lijekovi
=
Ulkus želuca
Ozbiljne nuspojave –
akutna stanja
Pregled po organskim sistemima
 Deset najčešćih
1.nauzeja
neželjenih efekata su:
2.pospanost

3.dijareja

4.povraćanje

5.osip po koži

6.srčana aritmija

7.svrab po koži
8.bol na mjestu
ubrizgavanja
9.hiperkalijemija
10.
groznica
Srčani poremećaji
• akutni infarkt miokarda
– sumatriptan, nifedipin, amfetamini, COX 2 inhibitori
• aritmije
– digitalis, antiaritmici grupe I, neki antihistaminici ili cisaprid-
produženje QT intervala
• akutna srčana insuficijencija
– beta blokatori, opći anestetici, antagonisti kalcijskih kanala
Gastrointestinalni poremećaji
• krvarenje iz gornjeg dijela probavnog trakta
– NSAR, acetilsalicilna kiselina
• akutni hepatitis i akutno zatajenje jetre
– izoniazid, valproat, halotan, fenitoin, sulfonamidi, amoksicilin +
klavulanska kiselina, propiltiouracil, amiodaron
• proljev
– penicilini, makrolidi, cefalosporini, tetraciklini, kinoloni,
sulfonamidi
Kožne nuspojave
• Steven-Johnsonov sindrom, toksična epidermalna nekroliza
• sulfasalazin, karbamazepin, fenitoin, sulfoslazin + trimetoprim,
piroksikam, alopurinol, NSAR
• Angioedem
• Inhibitori konvertaze angiotenzina I
Bubrežne nuspojave
• smanjenje renalne perfuzije
– diuretici, NSAR, ACE inhibitori
• akutno tubularno oštećenje
– aminoglikozidi, tetraciklini, karbamazepin
• akutni intersticijski nefritis
– penicilin, rifampicin, tiazidi
• oštećenje bazalne membrane glomerula
– zlato, penicilamin, ACE inhibitori
• hematurija
– ciklofosfamid: hemoragični cistitis
Reakcije preosjetljivosti
• Angioedem
• Anafilaksija
• Bronhospazam
• Generalizirana urtikarija
Deset najopasnijih neželjenih efekata

1. srčane aritmije

2. oštećenja koštane srži

3. depresija CNS

4. edem pluća

5. krvarenje
6. insuficijencija bubrega

7. hiperkalijemija

8. hipotenzija

9. poremećaji vode
i elektrolita

10. hipokalijemija
Kako prepoznati nuspojave?
1. Provjerite da li je pacijent zaista primjenjivao propisani lijek u
propisanoj dozi;
2. Provjerite da li je neželjeno dejstvo na koje sumnjate zaista
uslijedilo nakon, a ne prije primjene lijeka, i pažljivo prodiskutujte
i
zabilježite zapažanja pacijenta o neželjenom dejstvu;
3. Odredite vremenskiperiod između početka terapije lijekom i
početka mogućeg neželjenog dejstva
4. Procijenite sumnju na pojavu neželjenog dejstva poslije
prestanka
primjene lijeka ili smanjenja doze, i pratite stanje pacijenta.
Ukoliko je moguće, započnite ponovo sa primjenom lijeka i
pažljivo pratite ponovnu pojavu neželjenog događaja.
5. Procijenite druge moguće uzroke (osim lijeka) koji su mogli da
prouzrokuju reakciju;
6. Koristite najnovija saznanja iz literature i ličnog,
profesionalnog iskustva u vezi sa primjenom lijekova i njihovim
neželjenim dejstvima. Za informacije o prijavljenim neželjenim
dejstvima na lijekove možete se obratiti Odsjeku za
farmakovigilancu Agencije za lijekove, ili od nosioca odobrenja
za stavljanje lijeka u promet zatražiti odobreni Sažetak
karakteristika lijeka;
7. Prijavite svako suspektno neželjeno dejstvo lijeka odgovornom
licu za farmakovigilancu nosioca dozvole/proizvođača lijeka ili
direktno Odsjeku za praćenje neželjenih dejstava lijekova
Agencije za lijekove BiH.
Šta prijaviti?
• Sve sumnje na nuspojavu za sve lijekove!
• Nije potrebno 100% biti siguran da se radi o nuspojavi!

“Akosi u sumnji
- obrazac ispuni!”
SIGURNA povezanost:
Događaj ili laboratorijska abnormalnost vremenski su
povezani sa
uzimanjem lijeka i ne mogu se objasniti bolešću
+
Događaj se sigurno može objasniti farmakološkim
djelovanjem lijeka
(neželjeno dejstvo tip A)
ILI
Nestanak simptoma nakon prestanka uzimanja lijeka
(pozitivan dechallenge)
+
Ponovno pojavljivanje simptoma nakon ponovnog
uzimanja lijeka
(pozitivan rechallange)
VJEROVATNA povezanost:

Događaj ili laboratorijska abnormalnost vremenski je

povezana sa

uzimanjem lijeka, ali nije sigurno da se radi o simptomu

bolesti

Nestanak simptoma nakon prestanka uzimanja lijeka

(pozitivan dechallenge)
MOGUĆA povezanost:
Događaj ili laboratorijska abnormalnost vremenski je povezana sa
uzimanjem lijeka, ali se može objasniti i simptomima bolesti
+
Podatak o prestanku simptoma neželjenog dejstva nedostaje ili nije
jasan
Ponekad u slučajevima kada se neželjeno dejstvo prijavi dok je još u
toku-u nekim slučajevima potrebno dodatno praćenje, tzv. „follow up“
-Kod istovremene primjene više lijekova
Povezanost NIJE VJEROVATNA:

Događaj ili laboratorijska abnormalnost vremenski nije u

potpunosti

povezana sa uzimanjem lijeka, što čini njihovu vezu manje

vjerovatnom, ali ne i nemogućom

bolest ili neki drugi događaj mogu biti objašnjenje za

simptome
• Sve informacije o neželjenim dejstvima lijekova
dospijevaju u regulatorno tijelo jedne države (Drug
Regulathory Authority), gdje se vrše stručna
provjera, analiza i procjena prikupljenih podataka I
preduzimaju se odgovarajuće regulatorne mjere
(ukoliko je to potrebno):
I STEPEN UPOZORENJA:
• korekcija uputstva za upotrebu lijeka,
• korekcija predloženih indikacija,
• korekcija neželjenih dejstava lijeka.
II STEPEN UPOZORENJA:
• povlačenje lijeka sa tržišta.