• suhi, voluminozni i hrskavi proizvodi namijenjeni za
neposrednu ljudsku prehranu bez kuhanja, podgrijavanja ili dodatnog oplemenjivanja • podjela: čips - proizvodi, flips – proizvodi, ekspandirana žita, prženi plodovi i sjemenke, mješavine snack – proizvoda te ostali slični proizvodi • prisutnost akrilamida AKRILAMID (C3H5NO) • bijeli kristal, nezapaljiv, bez mirisa, koji je dobro topljiv u vodi i polarnim otapalima • nastaje Maillardovim reakcijama -> kemijska reakcija između reducirajućih šećera (najčešće glukoze i saharoze) i aminokiselina (najčešće asparagina) • prirodni nusprodukt pri visokim temperaturama u reakcijama dehidratacije glicerola iz masti, enzimatske dekarboksilacije asparagina, termičke degradacije dipeptida karnozina iz mesa te polipeptida iz brašna • prisutan: u snack proizvodima, u kruhu i pekarskim proizvodima, kavi, prženim krumpirićima, žitaricama za doručak, suhom voću, pečenom povrću, crnim maslinama te hrani za dojenčad • klasificiran kao kancerogen za ljude kod visokih doza > 1 mg / kg TM / dan EFSA- Europska agencija za sigurnost hrane • akrilamid unesen oralno u organizam vrlo se lako apsorbira te se potom distribuira do svih organa gdje se metabolizira • u organizmu se transformira u glicidamid -> epoksid koji reagira s DNA i odgovoran je za genotoksičan i kancerogen učinak • veće koncentracije akrilamida odgovorne su za neurotoksičan učinak • udio akrilamida ovisi i o varijacijama u obradi hrane kao što su: temperatura obrade hrane, vrijeme, podrijetlo ulja ili masti te podrijetlo hrane • 8% ukupnog dnevnog unosa akrilamida unosi se doručkom, 21% ručkom, 22% večerom, 13% užinom te 36% ispijanjem kave Tablica 1. Udio akrilamida u različitim skupinama namirnica Skupina namirnica Koncentracija akrilamida [µg/kg]
Čips od krumpira 117-4215
Pomfrit 59-5200
Pekarski proizvodi i keksi 18-3324
Kruh <10-397
Žitarice <10-1649
Čokoladni proizvodi <2-826
Pržena kava 45-935
Instant kava 87-1188
• koncentracije akrilamida u RH daleko niže od europskog prosjeka (u prosjeku za 58% za 2013. god. i 61% za 2014. god.)
Tablica 2. Usporedba prosječnih koncentracija akrilamida prema kategorijama hrane
Kategorija prehr. Prosječna Prosječna Prosječna
proizvoda (prema koncentracija koncentracija koncentracija 2010/307/EU) akrilamida u akrilamida akrilamida određenoj vrsti određenoj vrsti određenoj vrsti hrane RH [µg/kg] za hrane u RH [µg/kg] hrane u EU [µg/kg] 2013. god. za 2014. god. od 2007. do 2010. god. Pomfrit 191,5 268,5 329,5 Čips od svježih 118 155,5 612,8 krumpira i tijesta od krumpira Meki kruh 25 10 57,5 Žitarice 12,4 62,8 153,5 Keksi, krekeri i sl. 93,1 48,6 295,5 Kava 140,6 110,9 440 Prerađena hrana na - 54,7 84,3 bazi žitarica za dojenčad i djecu Druga hrana 118,1 - 203,5 KAKO SMANJITI UNOS AKRILAMIDA?
• smanjiti ili potpuno izbaciti prženu hranu,
• ne konzumirati prepržene ili zagorene pržene krumpiriće, • ne konzumirati zagoreni tost, već ga zagrijavati do zlatno žute boje, • krumpire ne pohranjivati u hladnjaku jer se na taj način povećava razvoj akrilamida u hrani, već ih prije pripreme čuvati na tamnom i suhom mjestu poput smočnice, • prije prženja, krumpire držati u vodi 15 do 20 minuta, uz dodatak začina poput ružmarina koji ima antioksidativno djelovanje, • u prehranu uvrstiti zeleni čaj, crno vino i češnjak jer polifenoli iz ovih namirnica onemogućavaju promjenu DNA u stanicama uzrokovanu akrilamidom koja može uzrokovati nastanak karcinoma https://www.youtube.com/watch?v=C WEXJkxBO4w Literatura • HAH, Znanstveno izvješće o rezultatima istraživanja akrilamida u hrani za 2014. godinu, OB – 34 – 01 • https://zdravakrava.24sata.hr/hrana/prepoznaj-opasnosti-hrskavih- zalogaja-4898 • https://www.hah.hr/efsa-donijela-znanstveno-misljenje-o- akrilamidu-u-hrani/ • http://www.radioask.co.ba/sta-je-akrilamid-i-zasto-je-opasan/ • https://www.zdravobudi.hr/clanak/747/poblize-o-opasnostima- akrilamida HVALA NA PAŽNJI!