Pripremio: Fati Esmer

Sa etak prezentacije:
 U prezentaciji e biti prikazan primjer automatiziranog zavarivanja cijevi vanjskog pre nika 48'' (1,21 m), te stjenke debljine 30,9 mm izra ene od elika povi ene vrsto e, oznake X65.  Klju ne rije i: cijevi automatizirano zavarivanje ispitivanje kvalitete zavarenih spojeva

Slika 1. Primjer cijevi

1. Uvod:
y U savremenoj offshore industriji i naftnoj industriji spajanje cijevi velikih

pre nika zavarivanjem predstavlja izazovan zadatak, posebno s aspekta koli ine, kvalitete i rokova izvedbe. Stoga se neprestano razvijaju nove, te usavr avaju postoje e metode automatiziranog zavarivanja kao i provjere kvalitete zavarenih spojeva.

y Nove pristupe i postupke izvedbe zavarivanja zahtijevaju i materijali od

kojih su gra ene cijevi. (uglji ni nehr aju i elici).

elici, legure otporne na koroziju,

y Provode se opse na istra ivanja pobolj avanja orbitalnog zavara kako bi

se postigao zavar otporan na dinami ka optere enja koja se pojavljuju prilikom polaganja cijevi u more

2. Priprema cijevi za zavarivanje

po prstenu. Prsten je ujedno i zup asta letva (slika 2). 3. Postavlja nosa plamenika na prsten na na in da se zup anici na nosa u plamenika namjeste na zup astu letvu (slika 3).
1. Priprema cijevi za zavarivanje vr i se rezanjem i mehani kom obradom 2. Rezanje se vr i pomo u automatiziranog nosa a plamenika koji putuje

Slika 2. Montirani prsten zup asta letva

Slika 3. Nosa s gorionikom za rezanje

Vr i se rezanje gasnim plamenom (20 cm/min), za to je potrebno nekih 20-ak minuta.

2.1 Priprema lijeba:

y Pripremanje se vr i na posebnim tokarilicamaglodalicama (slika 4), bez sistema

za hla enje. y Ure aj se sastoji od hidrauli kih ventila pomo u kojih se cijev s unutarnje strane pozicionira (slika 5), te obradnog sistema s tri do etiri tokarska no a od kojih svaki obra uje. jednu povr inu lijeba.

Slika 4. Tokarilicaglodalica

Slika 5. Pozicioniranje cijevi pomo u ventila

Za automatsko zavarivanje koristi se U lijeb s kutom od 3, a za ru no V lijeb s uglom od 30. U promatranom primjeru izvodio se U spoj s dimenzijama kako je prikazano na slici 6.

Slika 6. Prikaz dimenzija U lijeba

3. Pozicioniranje cijevne sekcije

y Za pozicioniranje cijevi koristi se unutra nja pneumatska stezaljka koja se

ekspanzijom ventila priljubljuje uz cijevi, poravnava ih i fiksno pozicionira. y Druga va na funkcija unutarnje stezaljke su bakrene podlo ke koje slu e kao podloga za jednostrano zavarivanje (zbog odvo enja toplote iz zone zavarivanja). y Stezaljka se mo e unutar cijevi pomicati naprijednatrag kako bi mogla zauzeti potrebnu poziciju. y Na slikama 7 i 8 prikazana je unutarnja stezaljka za pozicioniranje cijevi.

Slika 7. Unutarnja stezaljka

Slika 8. Pozicioniranje cijevi pomo u unutarnje stezaljke

4. Predgrijavanje
y Na tako pripremljenu cijev potrebno je staviti odgovaraju i prsten odnosno

zup astu letvu po kojoj e se kretati orbitalna glava za zavarivanje. Prsten se namje ta i pozicionira jednako kao i kod rezanja cijevi. Nakon pozicioniranja i stezanja prstena uz cijev potrebno je, prije montiranja zavariva ke glave, izvr iti predgrijavanje cijevi na pribli no 100 C, kako bi se zavarivanje kvalitetnije izvelo.Predgrijavanje se vr i plamenom plina propana. y Montiran prsten i predgrijavanje prikazani su na slici 9.

Slika 9. Predgrijavanje cijevi na 100 C

 Kada se izvr i predgrijavanje, potrebno je montirati zavariva ku glavu.

7

5. Zavarivanje
y Za zavarivanje koriste se dva sistema koje je patentirala tvrtka Saipem

S.p.A. To su mehanizirani sistem PASSO* te automatizirani sistem SWS*. U osnovi su oba postupka MIG/MAG zavarivanje punjenom icom u za titnom gasu, razlika je samo u stepenu mehanizacije, odnosno automatizacije. y Zavariva ki sistem PASSO sastoji se od: izvora struje za zavarivanje, elektronskog sklopa, mje a a plina, spojnih kablova i vozila za zavarivanje. Izveden je za zavarivanje cjevovoda u horizontalnoj ili vertikalnoj poziciji. y Slika 10. prikazuje zavariva ku glavu PASSO. Napon zavarivanja daje izvor struje, a parametri brzine orbitalnog zavarivanja i brzine ice unose se preko elektronskog sklopa i mogu e ih je mijenjati automatski, putem promjene programa na zavariva koj glavi. irinu i vrijeme osciliranja regulira sam zavariva kao i promjenu parametara za vrijeme promjene polo aja zavarivanja.

Slika 10. PASSO zavariva ka glava

8

5.1 SWS sistem

y Zavariva ki sistem SWS je potpuno automatski zavariva ki sistem, baziran y y y y

na MIGMAG postupku zavarivanja. Kompleksnija izvedba u odnosu na PASSO sistem. Svi se parametri pohranjuju u memoriji ra unara za kasniju jednostavnu upotrebu. Kako je cijeli postupak automatski, prilikom svakog prolaska zavar je konstantno iste kvalitete. Parametri zavarivanja unose se u sistem preko ra unara, uz pomo posebnog programa razvijenog za tu namjenu.

Slika 11. SWSprogram

Slika 12. SWSprogram

9

y Da bi sistem funkcionirao, in enjer zavarivanja mora u program (prikazan na

dvije prethodne slike) unijeti niz parametara, od op ih : 1. (dimenzije cijevi: pre nik, debljina stjenke; naziv projekta; vrsta plina, vrsta dodatnog materijala za zavarivanje, debljina ice itd.) 2. do specifi nih kao to su: udaljenost prstena od lijeba, dimenzije lijeba, dubina lijeba, kut nagiba lijeba itd. te parametara zavarivanja (napon, struja, brzina dodavanja ice, irina i vrijeme osciliranja, brzina zavarivanja).
Tabela 1: Prikaz kori tenih parametara

Ukoliko se radi o ve oj debljini stijenke onda se zavarivanej mora izvesti u vi e prolaza, tako da se za svaki prolaz defini u novi parametri. Za prikazani slu aj bilo je potrebno napraviti 14 prolaza, iji se parametri mogu vidjeti u tabeli 1.

10

11

6. ispitivanje kvalitete zavarenih spojeva

y Nakon zavarivanja pristupa se kontroli zavarenog spoja metodama bez

razaranja i to vizuelnom metodom, rendgenskom i ultrazvu nom metodom. Vizuelna metoda i rendgenska metoda klasi ne su metode koje se primjenjuju i kod uobi ajenog nadzora kvalitete zavarivanja, dok se ultrazvu na metoda izvodi s automatskim ure ajem namijenjenim upravo primjeni kod zavarenih cijevnih spojeva, slika 13. y Ako ispitivanje poka e da zavar ne zadovoljava zadane kriterije kvalitete potrebno ga je lijebiti te ponovo ru no zavariti. Nakon izvr enog popravka zavareni se spoj ponovno ispituje.

Slika 16. Ultrazvu ni mjerni pretvara

12

7. Zaklju ak
y Zavarivanje cijevnih spojeva, naro ito pre nika ve ih od 300 mm, u

savremenoj se praksi sve e e izvodi pomo u mehaniziranih, automatiziranih pa i robotiziranih sistema za zavarivanje. Takvi postupci zahtijevaju visoku razinu pripreme lijeba za zavarivanje to obi no uklju uje mehani ku obradu stranica lijeba kao i precizno pozicioniranje elemenata koji se spajaju.

13

8. Literatura
1. Meden, G., Paveli , A., Pavleti , D., Osnove zavarivanja, Tehni ki fakultet,

Rijeka, 2000. 2. orda D., Orbitalno zavarivanje, FSB 3. www.tsawelding.com

14

Hvala na pa nji!!!

15