Vježbe 2

Ponašanje
potrošača
 Pregled
 Sklonosti potrošača
 Budžetska ograničenja
 Potrošačev izbor
 Otkrivene preferencije
 Granična korisnost i izbor potrošača

2
 Ponašanje potrošača
 Ponašanje potrošača objašjavamo
kroz tri različita koraka:

1) Preferencije ili sklonosti potrošača.

 Prvi je korak pronaći praktičan opis razloga
zašto ljudi više vole jedno dobro od drugog

3
 Ponašanje potrošača
 Ponašanje potrošača objašnjavamo
kroz tri različita koraka:

2) Budžetska ograničenja
 Potrošači imaju ograničene dohotke.

4
 Ponašanje potrošača
 Ponašanje potrošača objašjavamo
kroz tri različita koraka:

3) Izbori potrošača
 Koju kombinaciju dobara će potrošač
kupovati da bi maksimizirao svoje
zadovoljstvo

5
 Sklonosti potrošača (preferencije)
Tržišne košare

 Tržišna košara je popis određenih

količina jednog ili više dobara
 Jedna tržišna košara može biti
preferirana u odnosu na drugu koja
sadrži različitu kombinaciju dobara

6
 Sklonosti potrošača
Tržišne košare

 Tri osnovne pretpostavke sklonosti

1) Sklonosti su ukupne (potrošači mogu
uspoređivati i kombinirati sve moguće košare)

2) Sklonosti su tranzitivne.

3) Potrošači uvijek preferiraju više u

odnosu na manje (dobra su poželjna)

7
 Sklonosti potrošača
Tržišna košara Jedinice hrane Jedinice odjeće

A 20 30
B 10 50
D 40 20
E 30 40
G 10 20
H 10 40
8
 Sklonosti potrošača
Krive indiferencije

 Kriva indiferencije odražava sve

kombinacije tržišnih košara koje
potrošaču osiguravaju jednaku razinu
zadovoljstva.

9
 Sklonosti potrošača
Odjeća Košara A je poželjnija
(jedinica sedmično) od košare G, dok je
50 B E poželjnija u odnosu
na košaru A

40 H E

A
30

D
20 G

10

Hrana
10 20 30 40 (jedinica sedmično)
10
 Sklonosti potrošača
Odjeća Kombinacija B,A, i D
(sedmično) Pružaju isto zadovoljstvo
50 B •E je više preferirano od U1
•U1 je više pref. od H i G
H
40 E

A
30

D
20 U1
G

10

Hrana
10 20 30 40 (sedmično)
11
 Sklonosti potrošača
 Krivulje indiferencije
 Krive indiferencije opadju s lijeva na
desno
 Ako pretpostavimo suprotno onda bi to
značilo da je manje dobra bolje nego više
(značilo bi da želimo imati manju količinu
nekog proizvoda)

12
 Sklonosti potrošača
 Krivulje indiferencije
 Bilo koja tržišna košara koja leži iznad i
desno od krivulje indiferencije poželjnija
je od tržišne košare koja leži na krivoj

13
 Sklonosti potrošača
Mape indiferencije

 Graf koji sadrži skup krivulja

indiferencije koje pokazuju tržišne
košare između kojih je potrošač
indiferentan.
 Svaka od krivih indiferencije pokazuje na
mapi tržišne košare prema kojima je
potrošač indiferentan

14
 Sklonosti potrošača
 Krive indiferencije
 Konačno, krive indiferencije se ne mogu
sjeći.
 Ovo bi opet narušilo pretpostavku da je više
dobra bolje za potrošača

15
 Sklonosti potrošača
odjeća
(sedmično) Tržišna košara A
je više prefer. od B.
Tržišna košara B je
D prefer. od D.

B A
U3

U2

U1

hrana
(sedmično)
16
 Sklonosti potrošača
odjeća Krive indiferencije se
U1 ne mogu sjeći
U2

Potrošač bi trebao biti

Indiferentan između A, B
i D. No, B sadrži više dobara
A

B
D

hrana

17
 Sklonosti potrošača
odjeća A Zapažamo: količina odjeće
16
data za jedinicu
14 hrane iznosi 6

12 -6

10 B
1 Pitanje: da li ovaj odnos
8 -4 vrijedi kod zamjene hrane
D za odjeću?
6 1
-2 E
4 G
1 -1
2 1
hrana)
1 2 3 4 5
18
 Sklonosti potrošača
Granična stopa supstitucije

 Granična stopa supstitucije (The

marginal rate of substitution – MRS)
je količina dobra koju je potrošač
spreman žrtvovati da bi dobio
dodatnu jedinicu drugog dobra
 Uzrokuje negativni nagib krive
indiferencije.

19
 Sklonosti potrošača
Odjeća (C) 16 A

MRS = − ∆C
14 MRS = 6 ∆F
12 -6

10 B
1
8 -4
D MRS = 2
6 1
-2 E
4 G
1 -1
2 1
Hrana (F)
1 2 3 4 5
20
 Sklonosti potrošača
Granična stopa supstitucije

 Dodajemo četvrtu pretpostavku

sklonosti potrošača:
 MRS opada kako se pomičemo prema
dolje (udesno) po krivulji indiferencije

21
 Sklonosti potrošača
Granična stopa supstitucije

 Pitanje

Znate li koje su prve tri?

1) Sklonosti su ukupne (potrošači mogu uspoređivati i
kombinirati sve moguće košare)

2) Sklonosti su tranzitivne.

3) Potrošači uvijek preferiraju više u odnosu na manje

(dobra su poželjna)

22
 Sklonosti potrošača
Granična stopa supstitucije

 Krive indiferencije su konveksne iz

razloga, kako se jedno dobro više
troši, možemo očekivati da će
potrošač biti spreman žrtvovati sve
manje jedinica drugog dobra
 Potrošači u pravilu vole uravnotežene
tržišne košare
23
 Sklonosti potrošača
Granična stopa supstitucije

 Savršeni supstituti i savršeni

komplementi
 Dva dobra su savršeni supstituti ako
je granična stopa supstitucije jednog
dobra za drugo konstantna.

24
 Sklonosti potrošača
Granična stopa supstitucije

 Savršeni supstituti i savršeni

komplementi
 Dva dobra su savršeni komplementi ako
je MRS beskonačan; krive indiferencije
imaju oblik pravog ugla.

25
 Sklonosti potrošača
Sok od jabuke
(čaša)
4
Savršeni
supstituti
3

Sok od narandže
0 1 2 3 4 (čaša)
26
 Sklonosti potrošača
Lijeve
cipele
4

Savršeni
3
komplementi

0 1 2 3 4 Desne cipele

27
 Sklonosti potrošača
 Korisnost
 Korisnost: Brojčana vrijednost koja
predstavlja zadovoljstvo koje potrošač
dobiva od određene tržišne košare.

28
 Sklonosti potrošača
 Ordinalna i kardinalna korisnost
 Ordinalna funkcija korisnosti rangira
tržišne košare od najpoželjnije do
najmanje poželjne.
 Kardinalna funkcija korisnosti: pridružuje
tržišnim košarama brojčane vrijednosti.

29
 Budžetska ograničenja
Budžetsko ograničenje ograničenja s
kojima se potrošači suočavaju u vidu
ograničenih dohodaka

30
 Budžetska ograničenja
 Budžetska crta
 budžetska crta pokazuje sve moguće
kombinacije dobara za koje je ukupan
zbir potrošenog novca jednak dohodku
potrošača.

31
 Budžetska ograničenja
 Budžetska crta
 Neka je F količina kupljene hrane, a C
količina odjeće.
 Cjena hrane = Pf i cjena odjeće = Pc
 Tada Pf F je iznos novca potrošenog na
hranu, a Pc C je iznos novca potrošenog
na odjeću.

32
 Budžetska ograničenja
 Budžetska linija tada može biti
napisana kao:

PFF + PCC = I

33
 Budžetska ograničenja
Tržišn košara Hrana (F) Odjeća (C) Ukupna potrošnja
Pf = ($1) Pc = ($2) PfF + PcC = I

A 0 40 $80
B 20 30 $80
D 40 20 $80
E 60 10 $80
G 80 0 $80
34
 Budžetska ograničenja
Odjeća
Pc = $2 Pf = $1 I = $80
(jedinica
sedmično)
A Budžetska crta F + 2C = $80
(I/PC) = 40

B 1
30 Nagib = ∆C/∆F = - = - PF/PC
2
10
D
20
20
E
10
G Hrana
0 20 40 60 80 = (I/PF) (jedinica sedmično)

35
 Budžetska ograničenja
 Efekti promjene cijena i dohotka
 Promjene dohotka
 Promjena dohotka (uz nepromijenjene
cijene) uzrokuje paralelni pomak crte s
početnog položaja.

36
 Budžetska ograničenja
 Efekti promjene cijena i dohotka
 Promjena dohotka
 Povećanje dohotka uzrokuje pomak
budžetke crte prema van, paralelno početnoj
crti

37
 Budžetska ograničenja
Odjeća
(jedinica Porast dohotka
sedmično) pomiče budžetsku
80 crtu prema
van

60
Smanjenje dohotka
pomiče budžetsku
40 crtu prema
unutra

20 L3
(I = L1 L2
$40) (I = $80) (I = $160)
Hrana
0 40 80 120 160 (jedinica sedmično)

38
 Budžetska ograničenja
 Efekti promjene cijena i dohotka
 Promjena dohotka
 Povećanje dohotka uzrokuje pomak
budžetke crte prema van, paralelno početnoj
crti

39
 Budžetska ograničenja
Odjeća
(jedinica Porast cijene
sedmično) hrane na $2.00
mijenja nagib
budžetske crte i
rotira je unutra.

smanjenje cijene
40 hrane na $0.50
mijenja nagib
budžetske crte i
rotira je prema van.
L3 L1 L2
(PF = 1) (PF = 1/2)
(PF = 2) Hrana
40 80 120 160 (jedinica sedmično)

40
 Maksimizacija korisnosti
 Potrošač s fiksnim dohotkom koji je sučeljen s danim
tržišnim cijenama postići će maksimum zadovoljstva ili
korisnosti kada je granična korisnost zadnjeg dolara
utrošenog za svako dobro jednaka graničnoj korisnosti
zadnjeg dolara utrošenog za bilo koje drugo dobro.

GK dobra 1 GK dobra 2 GK dobra 3

= = = GK
P1 P2 P3
 Viša cijena dobra 1, smanjuje se njegova optimalna
potrošnja, raste GK dobra 1, na novoj smanjenoj razini
potrošnje izjednačava se GK dobra 1, s GK dobra 2, GK
dobra 3.

41
 Potrošačeva ravnoteža
9  Potrošačeva
8 ravnoteža postiže se
7 u tački u kojoj
6 budžetska krivulja
Potrošačeva
5 dodiruje najvišu
ravnoteža
Q od A

4 krivulju indiferencije.
3 U toj tački
2 potrošačeva stopa
1 supstitucije (odnos
0 relativnih graničnih
0 2 4 6 8 10 12 korisnosti) upravo je
jednaka odnosu
Q od B cijene dobra A i B.
GK dobra A GK dobra B
=
Cijena dobra A Cijena dobra B 42
 zadatak
Ukoliko potroši čitav dohodak na jabuke i ananas
kupac može da priušti tačno 8 kg jabuka i 15
ananasa dnevno. Kupac može da potroši svoj
dnevni budžet i na kupovinu 12 kg jabuka i 3
ananasa. Cijena jabuka je 12 za kg. Koliki je
dnevni budžet ovog kupca?

a)146
b)156
c)7
d)301
e)nijedan od odgovora nije tačan.

43
The End

44