Antika retorika

Kratki povijesni presjek

Denis Karanui, prof.., sijeanj 2011.

Uvodno promiljanje
retorika = nauka o govornitvu razvoj retorike slijedi drutveni razvoj u antiko doba, govor se smatrao darom od Boga kod Grka dravnost = pravo na govor (ISEGORIA) vrhunac razvoja govornitva u Periklovo doba prvi govornici su sofisti Koraks, Tizija i Gorgija primjena govornitva u pravu LOGOGRAFI = pisci govora (Izokrat, Demosten..) govornici se koriste djelima Homera, Hesioda
Ja sam pjeva samouk, zasadio u srce meni

Dijelovi antikog govora

EXORDIUM (uvod) NARRATIO (pripovijest)

ARGUMENTATIO (dokazivanje)
REFUTATIO (pobijanje) PERORATIO (zakljuak)

Pravci u antikoj retorici

sofistika retorika

istina kao ideal i cilj (Sokrat, Platon i Aristotel)

Sofisti - prvi govornici

Sofist = ovjek uen u kojoj struci Temeljno naelo je ovjek je mjera svih stvari Glavni predstavnik je Protagora cilj retorike je stjecanje znanja radi ivota (praktinost) slue se empirijsko - induktivnom metodom KORAKS = prvi prirunik govornitva GORGIJA = govorniki zanos i podjela retorike: a) politiko - savjetodavna b) sudska c) epideiktika (pohvala)

Sokrat (469. - 399.)

scio me nihil scire
ivi govor je bolji od pisanog ironija i majeutika koristi metodu indukcije (iz svakodnevnog ivota prema opim pojmovima i nakon toga DEFINICIJA) cilj retorike je uvjeriti sluatelja u istinu ili u vjerodostojnost koja je bliska istini

Platon - Aristokle (427. - 348.)

Budite plemenito iskreni u nainu na koji prilazite raspravi, jer to to kaete isto je to misli ostatak hipokritikog svijeta, samo to on to nije spreman priznati.

cilj retorike je istina kritizira sofiste: primjena jezinih ukrasa i formalistikih kompozicijskih pravila, relativiziranje istine i pozivanje na vjerojatne argumente, gradnja varljivih zakljuaka (sofizama), djelovanje na osjeaje sluatelja (PSIHAGOGIJA)

Platon - Aristokle (427. - 348.)

uvodi metodu analize i sinteze (Fedra) razdioba govora: a) uvod b) prianje c) svjedoenje d) dokazivanje e) vjerojatnost za oblikovanje govora vano je: * to je i koliko potrebno rei * kada je potrebno rei * kojim osobama * koliko dugo govoriti zagovornik je MORALISTIKE RETORIKE

Aristotel (384. - 322.)

U obrazovanju korijeni su gorki, a plodovi slatki. deduktivna metoda u retorici i upotreba silogizma (ustaje protiv Platona) kritizira Platonovu vjerojatnost govornitvo treba biti neutralno prema moralu! U djelu Retorika, istie 3 elementa: a) osoba koja govori b) predmet koji se govori c) osoba kojoj se govori

Aristotel (384. - 322.)

uvjerljivost govora se postie: a) vrstim karakterom i ugledom b) raspoloenjem u koje dovodi sluatelja c) ljepotom govora Za dobar govor vano je: * uvjerljivi i argumentirani dokazi * jezini iskaz dokaza * izbor i red rijei u govoru esto koristi metaforu

Aristotel (384. - 322.)

Za dobar zakljuak potrebno je: a) sposobnost pridobivanja naklonosti sluatelja b) sposobnost uveavanja ili umanjivanja vanosti teme o kojoj se govori c) sposobnost pobuivanja osjeaja sluatelja d) sposobnost rekapituliranja teme Retoriku shvaa kao sposobnost pronalaenja svih moguih sredstava za uvjerenje

Teofrast (370. - 285)

pripadnik peripatetike kole smatra se osnivaem botanike Nakon Aristotelove smrti preuzima voenje peripatetike kole Razvio je teoriju o 3 vrste stila govora: niski ili jednostavni stil (priopavanje) srednji stil (upotreba retorikih figura da bi se postigla jasnoa; funkcija mu je ugoditi uzvieni ili visoki stil ( primjena za uzviene teme i u njemu se upotrebljavaju ukrasi da bi snano djelovali na sluatelje i pokrenuli ih)

Demosten (384. - 322.)

Govor je nastup, nastup i nastup grki dravnik i govornik poznat po svojim vatrenim govorima protiv Filipa Makedonskog FILIPIKE (3 govora): 1) napada mlitavost Atenjana i upozorava na opasnost od Filipa Makedonskog 2) udara na samog Filipa i na njegove atenske prijatelje 3) predlae svehelenski rat protiv njega

Demosten (384. - 322.)

od 60 govora sauvano je 30 temeljita argumentacija esto upotrebljava: retoriko pitanje, metafore, poredbe, anafore i ironiju.