Zavareni spoj
Zavareni spoj je vrsta nerazdvojiva fiziko hemijska veza mainskih delova. Spoj se ostvaruje topljenjem ili deformisanjem pomou razliitih izvora energije. Zavarljivost materijala je znaajna kad na osnovu hemijskih, metalurkih i fizikih osobina materijala treba izvriti zavarivanje pod odredjenim zahtevima.
av (ili var) je deo zavarenog spoja koji se obrazuje ovrivanjem rastopa meavaine istoplljenog osnovnog i dodatog materijala na mestu spoja. U nekim sluajevima, npr. pri zavarivanju tankih limova av se obrazuje samo stapanjem i ovravanjem ivica osnovnog materijala.
Klasa vrstoe ava pokazuje da av i zavareni spoj obezbedjuju prenos optereenja sa jednog spojenog elementa na drugi, pri emu se ne trai uvek hermetinost (npr takasto zavarivanje) nasuprot tome, brojni su primeri avova koji pored traene vrstoe moraju da obezbede dobru hermetinost (npr sudovi pod pritiskom) .
Elektrode
Elektrode se dele prema vrsti i debljini obloge, dimenzijama, tehnolokim osobinama i nameni.Postoji veliki broj faktora koji se moraju uzeti u obzir pri izboru najprikladnije elektrode za zahtevane osobine zavarenog spoja. Elektrode po svom hemijskom sastavu i mehanikim karakteristikama moraju odgovarati osnovnom materijalu .
Glavni faktori o kojima treba voditi rauna pri izboru ianih elektroda su : hemijski sastav osnovnog materijala koji se zavaruje mehanike osobine osnovnog materijala stanje i istoa osnovnog metala eksploatacijske osobine i nain ostvarenja istih poloaj zavarivanja oblik prenosa dodatnog metala pri zavarivanju
Gasno zavarivanje
Kod ovog postupka toplotna energija dobija se zagrevanjem zapaljivog gasa u vazduhu. Plamen koji nastaje koristi se za omekavanje rubova metala i eventualno dodatnog materijala u ipkastom obliku. Od gorivih plinova najee se koristi acetilen (C2H2), a mogu se koristiti i vodonik, propan, butan, metan, gradski plin, i dr. Kod zavarivanja plamenom koristi se meavina kiseonika i gasa najee u razmeri 1:1.
Uz dodatno dovoenje istog kiseonika plamenom je mogue i rezanje metala. Postupak zavarivanja je jednostavan, oprema jeftina ali je brzina zavarivanja mala i upaljivost i eksplozivnost rada poveava opasnost pri radu
Eletroluno zavarivanje
Smer zavarivanja Metalna jezgra elektrode Obloga elektrode Kapljica metala presvuena troskom Osnovni metal
Zavar
Za vreme procesa zavarivanja dolazi do prenosa materijala elektrode u elektrinom luku do radnog komada.
Talina
Elektrini luk je zavrni deo strujnog kruga kod kog elektrina struja prolazi vazduni prostor izmeu elektrode i radnog komada. Zbog toga to vazduh ne provodi struju prostor izmeu elektrode i radnog komada mora biti joniziran.
Zavarivanje trenjem
Zavarivanje trenjem se izvodi relativnim kretanjem jedne komponente u odnosu na drugu, du zajednike dodirne povrine uz pritisak na mesto spajanja. Toplota nastala trenjem smeka materijal, koji postaje plastian, povrinski materijal je istisnut van rubova spoja, tako da se isti materijal zavaruje.
Plazma je u stvari plin koji je zagrejan do ekstremno visokih temperatura (50.000 C) i joniziran tako da postane elektriki vodljiv.
Zavarivanje plazmenim lukom se koristi za gotovo sve metale, a naroito se zavaruju visoko legirani i nerajui elici, nikl, titan, aluminijum, bakar i njihove legure. Metal se moe spajati bez dodatnog materijala Prednosti korienja ove metode su vea brzina rada i raznovrsnost upotrebe, bolji kvalitet reza i vara Velika koncentracija energije osigurava veu brzinu zavarivanja uz stabilan luk Debljine metala nisu manje od 3-4 mm
KRAJ