Anda di halaman 1dari 101

KAHISE K’AMASHENGERO YA

PENTEKOTE MU BURUNDI
N’INGENE YIFASHE

Décembre 2022
URUTONDE RW’IBIRI MUR’IKI GITAGO

i . INTANGAMARARA……………………………………….. 6
0 . ICEGERANYO C’INGENE AMASHENGERO
YATANGUYE MU BURUNDI N’INGENE YASHI-
SHIKAYE GUKWIZA UBUTUMWA BWIZA…………… 8
I. AMAMUKO Y’ISHENGERO RYA PENTEKOTE............ 12
Candikiwe mw’iyandikiro ry’ibitabo rya
II. ABATANGUJE AMASHENGERO YA PENTEKOTE
………………………………………. MU BURUNDI……………………………………………….. 20
III. INGENE ABAMISIYONERI BA MBERE BASHITSE
MU BURUNDI……………………………………………..... 24
III.1 Urugendo rwa mbere rw’abamisiyoneri baje gutata ibibanza
vyo gushingamwo imisiyoni.………………………………….. 25
III.2 Urugendo rugira kabiri rw’abamisiyoneri baje gutata ibibanza
vyo gushingamwo imisiyoni…………………………………... 26
III.3 Ingene abamisiyoneri baje gukorera mu bibanza vy’i
Kayogoro n’i Kiremba………. 28
III.4 Ingene abamisiyoneri ba mbere babayeho…………………….. 32
IV. INGENE ABENEGIHUGU BAKIRIYE
UBUTUMWA BWIZA……………………………................ 34
Tous droits réservés  par Dr SEHEYE Emmanuel V. INGENE AMASHENGERO YA PENTEKOTE
YATANGUJWE N’ABAMISIYONERI MU BURUNDI.... 37
V.1 Ishengero rya pentekote rya Kayogoro……………………….. 38
V.1.1 Ingene abazezwashengero (pasitori) ba mbere barobanuwe
mw ishengero ryo mu Kayogoro …………………………… 41
V.2 Ishengero rya pentekote rya Kiremba……………………… 46
V.3 Ishengero rya pentekote rya Mugara………………………… 60
V.4 Ishengero rya Gishiha………………………………………... 76
V.5 Ishengero rya pentekote rya Nyanza-Lac…………………….. 84
V.6 Ishengero rya pentekote rya Bujumbura……………………… 88
VI. IVYARANGUWE MU MASHENGERO IMBERE
NO HANYUMA Y’AHO ARONKEYE INTAHE YO
KWIKUKIRA……………….......................................... 96
VI.1 Ivyerekeye amashure……………………………………. 96
VI.2 Ivyerekeya amavuriro……………………………………. 99
VI.3 Ivyerekeye amashure ya Bibiliya………………………... 102
VI.4 Iyandikiro ry’ibitabo n’ibinyamakuru…………………… 106
Décembre 2022
VI.5 Irerero ry’impfuvyi n’ikigo c’abagendana ubumuga…… 107
VI.6 Amashure nyigishamibano(Foyers sociaux)……………. 108
IX.4 Ingorane abagiye kuvuga ubutumwa bakunda
VI.7 Umutwenzi……………………………………. 108 guhura na zo…………………………………………. 167
VI.7 Ibindi vyaranguwe…………………………….. 109 X. INGENE AMASHENGERO YA PENTEKOTE YO
VII. INGENE AMASHENGERO YATANGUJWE MU BURUNDI YASHISHIKAYE GUKWIZA
N’ABAMISIYONERI YIKUKIYE………………….. 109 UBUTUMWA BWIZA MU BINDI BIHUGU ……….. 170
VII.1 Inama y’abamisiyoneri n’abazezwashengero bo muri X.1 Ishengero rya Mugara 171
Kongo no muri Rwanda-Urundi yabereye i Buvira……. 110 X.2 Ishengero rya pentekote rya Kayogoro 173
VII.2 Impari zabereye muri Sweda kuvyerekeye ivyavugiwe X.3 Ishengero rya pentekote rya Gishiha 174
mu nama y’i Buvira…………………………………….. 112 X.4 Ishengero rya pentekote rya Nyamutobo 183
VII.3 Ingene habaye ibisikanya ku burongozi bw’amashe- X.5 Ishengero rya pentekote rya Karama 185
ngero n’ingingo zafatiwe ishirahamwe MLS ry’abami- X.6 Ishengero rya pentekote rya Nyanza-Lac 189
siyoneri………………………………………………… 113 ii INDUNDURO YA VYOSE…………………………… 193
iii Abamfashije kwegeranya ivyabaye
VII.3.1 Ibisikanya mu burongozi bw’amashengero 115 mu mashengero ya pentekote mu burundi………. 195
VII.3.2 Gushiraho ishirahamwe risubirira MLS 116 iiii. Ibitabo vyafashije kwegeranya amakuru y’ivyabaye
VII.3.3 Ibisikanya mu migambi y’iterambere 120 mu mashengero ya pentekote mu Burundi………… 196
VII.3.3.1 Ibisikanya mu burongozi bw’amashure 120 iiiii. Insobanuro y’amajambo amwe amwe……………… 197
VII.3.3.2 Ibisikanya mu vyerekeye ubuvuzi 124 iiiiii Amajambo y’impfunyapfunyo yakoreshejwe……… 199
VIII. INGENE ISHENGERO RYA GISHIHA RYABA-
YEHO RIMAZE KWIKUKIRA………………………. 125
VIII.1 Ingene ishengero rya Gishiha ryari ryifashe
Imbere y’ikiza ca 1972 n’inyuma yaho……….. 125
VIII.2 Ingene ububwiriza bwa Kididage n’ububwiriza
bwa mbizi bwegukiye Ishengero rya Kayogoro……. 129
VIII.3 Ingene ikibazo c’imitobe cahagurukiwe
n’amashengero yose ya Pentekote........................ 130
VIII.4 Ivyabaye inyuma y’ifatwa ry’ingingo yo kubuza
kunywa ibiboreza……………………………………. 132
VIII.5 Ingene abarongoye ishengero rya Gishiha
bagiye bakwirikirana…………………………………. 135
IX. INGENE UBUTUMWA BWIZA BWASHISHIKAYE
GUKWIRAGIZWA MU BURUNDI…………………. 137
IX.1 Ingene amashengero yikukiye yatwaye ubutumwa
mu tundi turere tw’igihugu…………………………… 137
IX.2. Ingene amagume yadutse mu mwaka wa 1972
yononye igikorwa cari gitanguye co kuvuga
ubutumwa mu Burundi bwa ruguru n’ingene
igikorwa canagutse inyuma y’ikiza……………….. 164
IX.3 Ingene habaye igaburwa ry’uturere hagati
y’ishengero rya Kiremba n’ishengero rya Gishiha… 166
6
7
i. INTANGAMARARA
kugira ngo tubashe kumenya neza kahise k’amashengero
Mu Burundi, hamaze kuronka intahe yo kwikukira ama- ya Pentekote mu Burundi.
shengero 15 ya Pentekote, yandi abiri amaze kuronka
ubwigenge. Mur’ayo mashengero. abatari bake ntibazi Ivyo bishobora gufasha gutahura ikibanza c’umwe-umwe
ingene ubutumwa bwa Pentekote bwashitse ngaha mu mw’ishengero n’ingene amashengero ya Pentekote
Burundi. Abakurambere bazi neza akahise k’amashengero yubatswe mu gihugu c’Uburundi. Gurtyo vyofasha
ya Pentekote mu Burundi bariko baraherengetera. kumenya imyifato dukwiye kugiriranira mu migenderanire
hagati y’amashengero, kugira ngo twoye kuvogerana
Mur’ino misi, nagiye mbona abantu batari bake banshikira bigatuma haduka icuka kibi hagati yacu.
bakambaza ingene vyagenze kugira ngo amashengero ya
Pentekote aboneke mu Burundi, nkabayagira bimwe- Ndakengurukiye cane abemeye kumpa inkuru ku bitari
bimwe nari nzi nk’uko abanyitangiye imbere bagiye bike vyamfashije kwandika iki gitabo. Gishobora kuba
barabinyagira. urufatiro rwotuma abazi inkuru barushaho kuzegeranya no
kuzishikiriza gurtyo tugatahura amamuko n’imigendere
Abantu batari bake bansavye ko nokwandika ako kahise, y’amashengero yacu.
nca nterwa intege nyinshi n’umwungere wa mbere
w’ishengero ry’i Gishiha yansavye ko noba mu murwi
ujejwe kwandika kahise k’ishengero rya pentekote ry’ i
Gishiha.

Ni mur’ubwo buryo natanguye kwegeranya ivyiyumviro.


Ntanguye kwegeranya ivyo vyiyumviro, nahuye n’ibibazo
vyinshi, abantu bakambaza ingene vyagenze mu yandi
mashengero.

Ni kubw’ivyo nashimye kwegeranya inkuru yerekeye


cane–cane amashengero yatangujwe n’abamisiyoneri mu
Burundi, yahawe ukwikukira mu mwaka wa 1960 imbere
y’uko Uburundi buronka intahe yo kwikukira n’ingene
yashishikaye kuvuga ubutumwa irya n’ino.

Ivyo bizotuma abandi bagira umwete wo kurondera no


gutohoza neza ivyabaye bafatiye ku bimaze kwandikwa
8 9
0. ICEGERANYO C’AKAHISE K’AMASHENGERO YA ugira 25 w’ukwezi kwa cumi na kabira mu mwaka wa
PENTEKOTE MU BURUNDI N’INGENE YIFASHE. 1936.

Amashengero atandatu yatangujwe n’abamisiyoneri bava Ayo mashengero abiri ariyo Kayogoro na Kiremba
mu gihugu ca Sweda, yaronse intahe yo kwikukira mu ntarutana cane mbere yofatwa nk’amahasa, ariko kubera
mwaka wa 1960. Na yo ni aya: Kayogoro, Kiremba, yuko no mu mahasa habamwo bukuru na butoyi, ishengero
Mugara, Gishiha, Nyanza-Lac na Bujumbura. rya pentekote ry’i Kiremba ni ryo ryoba bukuru.
Abamisiyoneri bayatanguje twasanze bari bamwe,
bakorera hamwe, bakaja ah’ariho hose bakenewe ata Ayo mashengero ashobora gufatwa nk’imfura y’ayandi mu
karimbi kiretse abapasitori Gösta Werlinger na Winberg Burundi. Ariko rero, twihweje neza kahise k’amashengero
Thomas bakoze cane mu mashengero bari barongoye ari ya pentekote mu Burundi, ntitubona ico yofatirako mu
yo Kayogoro na Kiremba, n’aho Thomas Winberg yaja kwemeza ayatangujwe mu nyuma n’abamisiyoneri
aragenda gufasha mw’ishengero ryo mu Kayogoro iyo kw’ariyo yayavyaje ubutumwa. Na yo nyene ubwayo
habuze umumisiyoneri w’umugabo ateguza uruhimbi. Ayo ntiyemera kw’amashengero y’i Kongo mbirigi abo
mashengero 6 yose yavyajwe ubutumwa bwiza bamisiyoneri baje baturukamwo ariyo yayavyaje
n’amashengero ya Sweda yarungika abamisiyoneri ubutumwa, n’aho abo bamisiyoneri b’abazungu
akabaha uburyo bwose bukenewe kugira ngo bashobore bazananye n’abamisiyoneri b’abanyekongo babafasha
kurangura ico gikorwa. Ayo mashengero yo muri Sweda, kumena umushike. Abo bamisiyoneri b’abanyekongo
ni yo yahabwa raporo y’ivyaja biraba, ishengero rimaze bategekwa n’abamisiyoneri b’abazungu, nta jambo bagira.
kuvuka rigaca ryandikwa ku rutonde rw’amashengero azwi
muri Sweda amaze gutanguzwa mu Burundi. Ayo mashengero abiri ariyo Kayogoro na Kiremba
yarerekanye koko ubufura bwayo kuko Imana
Muri make ayo mashengero atandatu yofatwa kw’avukana. yayakoresheje cane ivy’ubuhizi mu kuramira amashengero
Ivyigaragaza ni uko hari amashengero yatanguriye ayandi ya Nyanza-Lac, Mugara na Bujumbura yari yasinzikajwe
kubaho nka Kayogoro na Kiremba. Dufatiye ku ngingo n’ikiza c’ubwicanyi bwabaye muri 1972, no mu
yavuga ko kugira ngo ishengero rya pentekote ritangure, kubandanya ibikorwa vy’Imana vyariko birarangugwa
hategerezwa kuboneka umumisiyoneri w’umugabo n’ayo mashengero mu turere dutandukanye tw’igihugu
arirongora, ashobora kubatiza no gusangiza; dusanga ko c’Uburundi.
n’aho Kayogoro ariyo yabaye imisiyoni ya mbere
yatangujwe n’abakobwa babiri Alice Kjellberg na Alma Mu vyo tumaze gutohoza, dusanga kw ata na kimwe
Andersson, ishengero rya mbere rya pentekote ishengero na rimwe mur’ayo 6 ryoshobora gufatirako ngo
ryatanguriye i Kiremba, kuko umubatizo wa mbere wabaye ribashe kwigarurira ibikorwa vyakozwe n’abamisiyoneri mu
ku musi ugira 13 w’ukwezi kw icenda k’umwaka wa 1936, kwemeza ko ryavyaye irindi kukw ayo mashengero atari
mu Kayogoro na ho umubatizo wa mbere ukaba ku musi bwabeho abamisiyoneri bataraza kandi amaze kubaho
atari yo yatuma abamisiyoneri gutanguza
amashengengero. Abo bamisiyoneri batumwa na MLS,
10 11
iryo shirahamwe rimaze kuronka aho rishinga imisiyoni. b’amashengero uburenganzira bwo kuyakoresha. Mu
Intumbero y’abamisiyoneri kwari ugutanguza kurorera uwo mwunvikano, abarongozi b’amashengero ya
amashengero, amaze gukomera bagaca bashikiriza pentekote boguma bubahiriza iyo ngingo, ayo mazu
uburongozi bwayo abanyafrika. akaguma mu minwe ya CEPBU kugira ngo hoye kuba
icuka kibi hagati yabo na benamazu. Ayo mazu n’ibibanza
Imana ishimwe yakoresheje abo bamisiyoneri ivy’ubuhizi, vya misiyoni kugeza ubu ni CEPBU ibijejwe
bamwe bakemera guheba amagara yabo bakagwa ku kivi, .
abandi bakemera kuruha no kuburanirwa muri vyose, Ayo mashengero amaze kwikukira, yaciye afata ibintu mu
mugabo bakihangana kugeza aho amashengero 6 avuka minwe atangura kuvuga ubutumwa bwiza mu turere tutari
mu Burundi. bwashikemwo amashengero ya pentekote haba mu
buseruko, mu buraruko no mu burengero. Ni gurtyo
Ayo mashengero yo muri Sweda amaze kurungika hamaze kuvuka ayandi mashengero cenda yikukiye ariyo
abamisiyoneri, bakunda gushikira i Buvira; ishirahamwe y’aya: Nyamutobo, Kigozi, Karama, Mukoni, Kagari,
MLS rigaca ribarungika aho bakenewe, ku buryo ata Rusagara, Gashikanwa, Maramvya na Gitega.
shengero ryo muri Sweda ryoshobora kwemeza kw’ariryo Amashengero yandi abiri ariyo Butara na Karusi amaze
ryavyaje ubutumwa bwiza ishengero kanaka mu Bururndi. kuronka ubwigenge. Ayo mashengero ya pentekote ari mu
turere twose tw’Uburundi. Ubu ayo mashengero ya
Ikindi na co, haracariho ikibazo c’amazu y’abamisiyoneri. pentekote yo mu Burundi ariko akwiragiza ubutumwa
Abarongozi b’amashengero bamwe-bamwe, ntibazi ko bwiza bwa Yesu Kristo mu bindi bihugu, aha twovuga muri
amazu y’abamisiyoneri ata bubasha bayafiseko bivuye ku Kenya, mu Buganda, muri Tanzaniya, muri Zambiya, muri
masezerano yashizweko urukumu mu mwaka wa 1960 yo Mozambique, muri Malawi, muri Zimbabwe, n’ahandi
kuyubahiriza igihe cose abamisiyoneri bazoba henshi.
bakiyakeneye. Bamwe biyumvira ko bashobora
kuyakoresha ivyo bashaka bigatuma haba icuka kibi hagati Imana Data wa twese ahoraho se w’Umwami wacu Yesu
yabo n’abamisiyoneri bayubatse. Kristo n’ihabwe ishimwe, n’icubahiro n’inganji ibihe vyose
ku bikorwa bitangaje yadukoreye, n’ibitangaza iriko
Abamisiyoneri baza gukorera mu Burundi si benshi, ikoresha abasavyi bayo mu Burundi no mu bihugu vyo
n’abaje bahaca barengana baje mu misi mikuru nk’iyo hanze. Amen.
kwinjira insengero nsha canke kwigisha mu bikorane. Bisa
n’aho ayo masezerano atagifashe, akwiye gusubirwamwo.

Ayo mazu adakoreshwa ariko arononekara kandi muri kino


gihe amatongo yaze, ashobora gusubirizwa n’amazu
y’amagorofa. Birakwiye ko abarongozi b’amashengero
bokwigira hamwe n’abamisiyoneri bene amazu ico kibazo
kugira ngo abo bene amazu bahe abarongozi
12 13
I. AMAMUKO Y’ISHENGERO RYA PENTEKOTE abakristo bari basanzwe bateranira hamwe, ubaye umusi
w’akaruhuko. Mu nyuma y’ivyo, umwami yitwa Theodosius
Ishengero rya Kristo ryatanguye ku musi mukuru amaze kwima mu myaka ya 378-395, yaciye yemera
w’Abayuda witwa “Pentekote”, aho Mpwemu Yera kw’idini rya gikristo ari ryo ryonyene ryemewe na Leta, aca
yururukira ku ntumwa n’abigishwa bari bakoraniye ategeka gusambura ayandi madini yose, abuza gusenga
mw’igorofa, bose hamwe bashika hafi abantu 120. Kur’uwo ibigirwamana. Mur’ico gihe ishengero ryaciye rinyegeterwa
musi, habaye igitangaza gikomeye, indimi z’umuriro n’abantu batarinze kwihana, mbere n’abahora ari
z’ururukira kur’abo bantu, buzuzwa Mpwemu Yera, baca abaherezi b’ibigirwamana baza bazananye n’ibikoresho
batangura kuvuga mu zindi ndimi. Abantu bazazaniwe, vyabo hamwe n’imigenzo yabo mu bikorwa vy’ubuherezi.
bagatangura kwiyumvira ko baborewe igisama, intumwa Ishengero rica ricura umwiza mwinshi, kuko hagiye
Petero yaciye ahaguruka abasobanurira ibibaye, aca harafatwa ingingo nyinshi zinyuranye n’ijambo ry’Imana,
abasaba kwihana. Dusoma muri Bibiliya ko kur’uwo musi maze ishengero rica rirononekara.
hihanye abantu hafi ibihumbi bitatu. Ishengero rimaze
kuvuka, haciye haduka ihamwa rikomeye riterwa n’idini Kuva mu kinjana ca 4 gushika ku kinjana ca 14 haciye
ry’Abayuda. hatangura ibihe bibi kw’ishengero, vyari ibihe vy’umwiza.
Umuco wongeye kwaka mu kinjana ca 15 habonetse
Mu mwaka wa 66; inyuma y’ivuka rya Yesu, ihamwa abantu biheba bakarwanira ukuri nka Yohana Wicliff na
ry’Abakirsto ryakomejwe n’abami b’Abaroma, ritanguwe Yohana Huss umunyeshure wiwe yaturiwe abona
n’umwami w’abami Néron yagiriza Abakristo basaba n’abanyedini b'ico gihe. Uwundi twovuga ni Yohannes
umuriro wa Mpwemu Yera, ko ari bo batumye igisagara ca Gutenberg yagunduye imashine yo kwandika ibitabo mu
Rome gisha kigatokombera. Yamara abatari bake mwaka wa 1450, Yashoboye kwandika bibiliya igizwe
batohoje akahise bemeza kw’ari we yagituriye arondera n’imirongo 42 bise Bibiliya ya Gutenberg mu mwaka wa
kwubaka ukundi gusha amazu yaho. Uwo Néron ni we 1954.
yaciye umutwe Paulo, yica Petero amubamvye acuritse.
Abami b’Abaroma bamukurikiye abenshi barahamye
ishengero twovugamwo nk’umwami yitwa Vespasian
yasambuye igisagara ca Yerusalemu na Domisiyano
yataye Yohana mu kizinga Patimo, Trajan, Adiriyano
n’abandi benshi.

Umwami w’abami w’Abaroma Constantin mu mwaka wa


313, afatiye ku vyo yeretswe vyatumye atsinda intambara,
ni we yafashe ingingo yo guhagarika ihamwa ry’abakristo.
Aca ashinga ko umuntu wese afise uburenganzira bwo
gusengera mw’idini agomba (édit de tolérance de Milan). Iyo mashini ni yo yabaye iya mbere yakoreshejwe mu
Aca ashinga kandi k’umusi wa mbere w’imisi ndwi kwandika Bibiliya. Ivyo vyatumye abantu benshi
15
14
bashobora kwisomera ijambo ry’Imana ryari rimaze igihe
kirekire ryaranyegejwe. Uwo Martin Luter ni
we Imana yakoresheje
mu gukura inyigisho
z’ibinyoma mw’ishen-
gero ry’Imana

Iyandikiro ry’ibitabo
ryakoresha ubuhinga
bwagunduwe na
Gutenberg
Izo nyigisho zimaze gufata, Imana yahagurukije abandi
bagabo babiri ari bo Ulrich Zwingli n’umwigishwa wiwe
Yohana Calvin. Abo ni bo Imana yakoresheje cane kugira
ngo bashire urutonde mw ishengero. Basubizaho
umubatizo, isangira ryera, bakuraho umubatizo w’inzoya,
bakuraho gusenga ibishushanyo no gusabira abapfuye,
Hambavu yabo, Imana yarongeye ihagurutsa Martin gurtyo igikorwa c’Imana gisubira mu buryo, ishengero
Luther yari asanzwe ari umupadiri. Yari yigishijwe ritangura guhembuka.
kw’agakiza, umuntu ashobora kukaronka kavuye mu
kwibabaza. Aca agerageza kwibabaza uburyo bushoboka
bwose kugira ngo aronke agakiza kazana amahoro mu Abo ni bo basubije
mutima, aragahebura. Ni ho yasoma muri Bibiliya asanga urutonde
mw’ishengero
handitswe kw’agakiza kava ku buntu bw’Imana, aca ry’Imana.
yemera ijambo ry’Imana, yakira agakiza. Kuva ubwo aca
atangura gukwiragiza izo nyigisho aho agiye hose.

Uwo mukozi w’Imana, vyaramukomereye cane kuko abari


barongoye idini ya gikristo mur’ico gihe barondeye Kuva ico gihe Mpwemu Yera yagenda amanuka ku muntu
kumwica aho amanikiye ivyiyumviro 95 yashaka ko umwe-umwe nko mw’isezerano rya kera, mbere
bokwigako vyerekana inyigisho mbi zari ziganje ntibanatahure ivyabashikiye, bakiyumvira ngo
mw’ishengero ry’Imana. Asabwe kudohoka kur’uwo n’umuhezagiro udasanzwe baronse (onction spéciale).
mugambi no gusaba imbabazi yaranse, avuga kw’ahagaze
imbere y’Imana, kw’ico ashobora gukuramwo gusa ari Mu mpera y’ikinjana ca 19, Imana yahagurukije uwitwa
igitandukanye n’ivyanditswe muri Bibiliya. Baciye Charles Param w’umunyamerika. Atangura gukwirikiza
barondera kumwica; mugabo Imana ntiyamubaha. Ari aho uko ivyanditswe bivuga, asengera abarwayi
abagenzi biwe bamunyegeje aca atangura gusobanura abarambitseko ibiganza barakira. Aca yumva akwiye
Bibiliya mu Kidagi. gutanguza ikigo co gusengeramwo abarwayi citwa Beteli.
16 17

Mu nyuma y’ivyo, yagiye kwumviriza inyigisho z’abantu Ni ho yatangura gushingira intahe abandi ivyamushikiye,
bazwi cane mur’ico gihe. Avuyeyo aca atanguza ishure rya abahumuriza yibaza ngo n’ivyiwe wenyene. Mugabo abo
Bibiliya ryitwa Beteli. Mur’iryo shure, harimwo bandi banyeshure babonye ingene kuva abatijwe muri
umunyeshurekazi w’umwigeme yitwa Agnès Ozman. Igihe Mpwemu Yera yahindutse, baca bagira ishaka ryo
kimwe uwo Charles Param yafashe urugendo rw’imisi itatu, kubatizwa muri Mpwemu Yera. Baca batangura gusenga
asiga abwiye abanyeshure ngo barondere muri Bibiliya basaba Mpwemu Yera. Mu misi ikurikira, Mpwemu Yera
ikimenyetso c’ukuri, cerekana ko umuntu yabatijwe muri aca atangura kwururukira kur’umw’umwe.
Mpwemu Yera. Agarutse, abanyeshure baca bamubwira
kw’ikimenyetso cerekana k’umuntu yabatijwe muri Mu nyuma, Charles Fox Param na we arashikirwa yuzura
Mpwemu Yera ari ukuvuga mu zindi ndimi. Mpwemu Yera. Aca atangura kwigisha ku mubatizo wa
Mpwemu Yera. Mur’ico gihe hari umwirabure yitwa William
Joseph Seymour yashaka kwiga mur’iryo shure. Ariko
ntivyamukundira kuko ryari iry’abazungu gusa. Nta
Uwo Agnès Ozman ni mwirabure yemererwa kuryigamwo. Aca aronka iciyumviro
we yabaye uwa mbere co kwinyegeza inyuma y’urugi, atangura gukwirikirana
yuzuye Mpwemu
Yera akavuga urundi inyigisho Charles Param yigisha ku mubatizo wa Mpwemu
rurimi Yera, akaja arazandika.

Uwo Charles Fox Param


bemeza kw’ari we sekuru
w’abapentekote bo mur’iki
gihe

Uwo mwigeme Agnès Ozman, yaciye yumva inyota nyinshi


yo kubatizwa muri Mpwemu Yera. Ku bunani bw’umwaka
wa 1901, abanyeshure bagiye mu giteramo Haheze amezi atatu yiga, aca aronka umutumiro wo kuja
c’amasengesho. Bariko barasenga, uwo mwigeme aca kwigisha mw’ishengero « Assemblée Nazarienne»
yumva inyota nyinshi cane, arabura uko yifata, aca ava rirongowe n’umukenyezi yitwa Hutchinson. Aca yigisha
hasi aja imbere y’umwigisha Charles Param arapfukama, mur’iryo shengero yuk’ubatijwe muri Mpwemu Yera avuga
amusaba kumusengera amurambitse kw’ibiganza. Buno indimi nsha. Abarongozi b’iryo shengero baca bafata
nyene Mpwemu Yera aca aramanuka, aramwuzura, uwo ingingo yo kumwirukana, baramwima inahuri imusubiza
mwigeme aca atangura kuvuga mu rundi rurimi bamwe iyo yari yaje ava.
bemeza ko cari Igishinwa.
18 19
Abuze iy’aja n’iy’ava, aca yakirwa n’umuzungu yitwa n’abigishwa ba Yesu ku musi wa pentekote. Abaronse
Richard Asbury amuha indaro mu kurorera kw’aronka Mpwemu Yera bagashishikara izo nyigisho, ni ko guca
uburyo bwo gusubira i wabo i Houston. babita “Abapentekote”. Abaje bazanywe no kuraba ivyo
bitangaza, baca badomekwa na Mpwemu Yera, uwo
Imisi yamaze mur’ico cumba, nta kindi yasigara arakora, muriro wa Mpwemu Yera uca urarandagata, mu kanya
atari ugusoma ijambo ry’Imana n’ugusenga. Mu misi gato waza wakwiye isi yose.
mikeya aca abatizwa muri Mpwemu Yera, avuga izindi
ndimi. Uwo muzungu yamuhaye indaro yama asanga ari Uwa mbere yashikanye inkuru y’iryo kanguro i Bulaya, ni
ku mavi asenga. Umusi umwe amusaba ko yopfukama i Barrat. Amaze kwumva inkuru y’uwo muvyuro, yaciye afata
ruhande yiwe bagasengera hamwe. Amwemereye, na we urugendo rwo kuja kwirabira ivy’ari vyo. Ari mu nzira
aca abatizwa muri Mpwemu Yera. Baca batangura kuvuga yerekeje kw’ibarabara Azusa, yaciye abatizwa muri
ubutumwa bwiza, bashingira intahe Yesu beruye. Abantu Mpwemu Yera ageze i New York. Aca asubira i Oslo muri
batangura kuza kwumviriza ubutumwa bwiza. Batanguye Norvège mu mwaka wa 1906. Ashitse aca yugurura
kugwira, baca bakoranira aho babika imiduga (garage). Mu imisiyoni ya mbere ya pentekote i Bulaya. Inyigisho ziwe ni
misi mikeya hababera hato, baca bubaka ihema zo zatumye umuriro wa Mpwemu Yera waka muri Norvege,
kw’ibarabara ryitwa Azusa. Aho ni ho hatanguriye muri Sweda, muri Danemarke, mu Bwongereza no mu
umuvyuro ukomeye wakwiye kw’isi yose, abantu bakihana, Budagi. Uwo muriro waciye wandagara ushika mu
bagakira indwara, bakuzura Mpwemu Yera, bakavuga mu Bufaransa, no mu Bulayi bwo mu buseruko, ushika no mu
ndimi zitamenyekana. Burusiya ujanywe na Ivan Voronaeff umukristo wo
mw’ishengero ry’ababatiste b’i New York yamuka mu
Burusiya.
William Joseph Seymour ni
we bemeza ko yabaye Umuriro wa Mpwemu Yera umaze kwaka muri Sweda,
umupasitori wa mbere amashengero ya pentekote yaciye atangura kurungika
w’ishengero rya Pentekote abamisiyoneri irya n’ino, na cane-cane muri Africa yo
mu mwaka wa 1906 hagati aho baciye bahera kuvuga ubutumwa bwiza mu
buseruko bwa Kongo, i Buvira mu mwaka wa 1921.

Satani yaciye akura hasi kurwanya ishengero acishije mu


yandi madini. Ishengero rya Charles Param ryarimwo
Abamenyeshamakuru baca bandika mu binyamakuru yuko abazungu gusa, ryo no kwatsa ntiryakije, mu kanya gatoya
hadutse idini rishasha, aho abantu baduka bagatangura ryaza ryazimangaye. Charles Param batanguye
guhinda agashitsi, bakavuga mu ndimi zitamenyekana kumwagiriza kw’ari umusambanyi kandi kw’aryamana
basa n’abataye ubwenge. Abantu baca bava mw’isi yose n’abagabo. Mugabo irya William Seymour ryari rivanze
bazanywe no kuraba iryo dini ry’icaduka. Ni ho basubira abazungu n’abirabure, ryarameze nk’iryifata, kuko
gusoma muri Bibiliya basanga ni ko vyabaye ku ntumwa Seymour amaze kwitaba Imana mu mwaka wa 1922
20 21
umugore wiwe yashishikaye kurongora iryo ishengero rica Kubera ko bamwe bajuragirika ntibamenye neza iyo
rirazimangana nko mu mwaka wa 1930. Ariko Imana yaza bacisha izo mfashanyo ku buryo zishobora gushikira
yamaze kudomeka isi yose. N’ubu umuriro wa Pentekote abazigenewe, mu muhari w’abapantekote, baciye babona
uracariho. kw’ ari ikibazo gikwiye kwicarirwa.

II. ABATANGUJE AMASHENGERO YA PENTEKOTE Bamaze gusenga no guca hirya no hino ingene bokorana
MU BURUNDI neza n’abamisiyoneri, haciye hagenwa benedata batutu
umwe yitwa Rikard Fris, uwundi ni A.P. Franklin na Ivar
Nk’uko tubisanga mu Gitabo citwa “Le mouvement Cleason. Abo bantu ntibaserukira ishengero na rimwe
pentecôtiste : Une communauté alternative au sud du kuko batatowe n’abaserukira amashengero. Bari bagize
Burundi, 111935-1960’’ canditswe na Gunilla Nyberg no urwego rwigenga, amashengero ya pentekote yigenga
mu gitabo canditswe na Margit Sôderlung citwa « La muri Sweda yashobora gukoreramwo ibikorwa vyo
mission Libre Suédoise au Congo, au burundi, au Rwanda, kurungika abamisiyoneri gukwiza ubutumwa no
n’udutabo twanditswe n’amashengero ya Kayogoro na gucishamwo imfashanyo bagenewe bavyishakiye. Ni
Mugara mu mwaka wa Yubile, dusanga kw’Abamisiyoneri mur’ubwo buryo havutse iciyumviro co gutanguza
barungitswe n’ishirahamwe bakoreramwo Ishirahamwe Ryigenga ry’Abamisiyoneri (MLS). Mu
ry’Abamisiyoneri ryitwa “Mission Libre Suédoise” mu ntango z’umwaka wa 1925 ni ho bamenyesha kw
mpfunyapfunyo “MLS” ari bo babaye aba mbere gushikana ‘imfashanyo zose z’ibikorwa vy’abamisiyoneri
mu Burundi ubutumwa bwiza bwa pentekote. Nk’uko zategerezwa guca mur’iryo shirahamwe.
tubisanga mu gitabo canditswe na Margit Söderlung citwa
Mission Libre Suédoise au congo, au Burundi, au Rwanda, Habaye impari nyinshi, bamwe babifata nk’uko rihindutse
iryo shirahamwe ryatangujwe mu mwaka wa 1924 mu ishirahamwe ry’amashengero ya pentekote. Mur’izo mpari
nama yabereye mw’ishengero rya Filadelufiya i Stokolme amashengero menshi yahisemwo gukorera mu
ku mutumiro urungitswe na Lewi Pethrus na Alfred mwidegemvyo mugabo ayashatse agakorana n’abo
Gustafsson. bahamagariwe gukora ico gikorwa kidasanzwe. Haciye
haduka ikibazo c’uko amashengero yose yarungika
Mur’ico gihe amashengero yari amaze kurungika abamisiyoneri cane-cane muri Kongo mbirigi, yerekana
abamisiyoneri 90 kuvuga ubutumwa bwiza. Umumisiyoneri kw’azwi muri Leta (Personnalité civile), kugira ngo aronke
wese yari afise uburenganzira bwo kwironderera uburenganzira bwo gukorana na Leta mbirigi.
imfashanyo zikenewe abicishije mu kinyamakuru Evangilii Ntivyashoboka ko ayo mashengero arungika
Harold canke akandikira ishengero arisaba imfashanyo. abayaserukira mu bihugu vyose bafisemwo abamisiyoneri
Ishengero rironse ikete risaba imfashanyo rivyemeye, ngo baje kwerekana kw ayo mashengero yemewe muri
canke umukristo akozwe ku mutima, haba mu Leta ya Sweda bitwaje personnalité civile, kugira ngw
kinyamakuru canke kur’iryo kete, haba hariko imyidondoro abone gushirwa ku rutonde rw’amashirahamwe afise
ituma izo nfashanyo zirungikirwa uwazisavye zigatako uruhusha rwo gukora ku mugaragaro.
zikamushikira.
22 23
Abamisiyoneri bakorera muri Kongo mbirigi, ntibashobora Iryo shirahamwe rimaze gukomera, umumisiyoneri wese
kugura canke kugurisha canke kugira ico batunze, canke aronse umuhamagaro wo gukorera mu karere ka Kongo
kurengana i Buvira ngo baje gutanguza igikorwa c’Imana mbirigi, no muri Rwanda-Urundi yarinda kwemerwa n’iryo
mu kandi karere, kuberako ata burenganzira bari babifitiye. shirahamwe rikamurungika aho akenewe. Iryo
Mu gihe izo mpari zari zikibandanya mu gihugu ca Sweda, shirahamwe ryari rimaze imyaka irenga cumi rikorera muri
abamisiyoneri bakorera muri Kongo mbirigi, baciye basaba Congo. Benshi mur’abo bamisiyoneri bava muri Sweda.
ivyemezo kw’iryo shirahamwe ryemewe muri Kongo Amashengero yabarungika ntituyabona neza, umenga yari
mbirigi (Personnalité Civile). Mu mwaka wa 1929, yagizwe akabanga. Mugabo twihweje amashengero
amashengero yo muri Sweda yaciye afata ingingo yo yatumye intumwa gushikiriza amashengero atandatu yari
gufuta iryo shirahamwe muri Sweda, mu gihe muri Kongo amaze gutangura mu Burundi intahe yo kwikukira mu
mbirigi bari barindiriye inyishu yo kwemererwa ku mwaka wa 1960, twiyumvira ko ari yo yoba yari makuru-
mugaragaro ko rizwi n’amategeko. Izo ngorane zo makuru mu mashengero yabatuma ; kuko yari afise
kutagira ico bagura canke ico batunga, canke gusaba aho ububasha bwo gufata ingingo zikomeye zatumye abo
bakorera zamazwe mu mwaka wa 1930 iryo shirahamwe bamisiyoneri bagondozwa bagataha i wabo. Ayo
ryemerewe gukorera ku mugaragaro muri Kongo mbirigi mashengero na yo ni aya:
n’aho ryaza ryamaze gufutwa muri Sweda. 1. Ishengero Filadelufiya ry’i Stokolme ryarungitse
abapasitori babiri umwe yitwa Lewi Pethrus, uwundi na
Abamisiyoneri bakoraniye i Buvira kw’itariki 15 z’ukwezi we ni Willis Säve
kw’icumi k’uwo mwaka, bamenyeshejwe ko ishirahamwe 2. Ishengero rya Goteberg ryarungitse umupasitori yitwa
«Mission Libre Suédoise » ryemerewe n’amategeko Harald Gustafsson
gukora ku mugaragaro. Iryo shirahamwe rica ryandikwa ku 3. Ishengero rya Oslersund ryarungitse umupasitori yitwa
rutonde rw’ayandi mashirahamwe yemewe n’Ababirigi August Brissler
batwara Kongo, Urwanda n’Uburundi kw’izina rya «
Mission Libre Suédoise » (MLS). Baca baronka Ico tubona mu matohoza twagize, n’uko ayo mashengero
uburenganzira bwo kugura, gutunga no kudandaza yose yo muri Sweda n’aho yari afise ubwigenge, kandi ata
ubutunzi bwaryo haba inyubakwa canke amatongo, shirahamwe ryayahuza, yose yakorera hamwe. Abakristo
n’uburenganzira bwo gusaba gutanguza igikorwa ahantu bo mur’ayo mashengero bari bahurikiye mu muhari
hashasha. Abamisiyoneri bakorera mur’iryo shirahamwe, w’abapentekote utazwi muri Leta ya Sweda, wari
bari bafise intumbero yo kuvuga ubutumwa bwiza bwa urongowe n’umupasitori yitwa Lewi Pethrus. Uwo muhari
Yesu Kristo, gushinga amashengero no gutegura w’abapentekote nta bubasha wari ufise ku mashengero ya
abarongozi ba kavukire bo kuyarongora. Rica rimara igihe pentekote yigenga. Mur’ayo mashengero, habonetse
kirekire rizwi gusa muri Kongo mbirigi kugeza mu mwaka ikibazo cerekeye ivyo gukwiza ubutumwa, abayaserukira
wa 1960. bakunda guhurira i Stokolme mw ishengero rya
Filadelufiya kwiga ico kibazo. Ni ho bashoboye gutorera
N’aho bakorera mur’iryo shirahamwe, carazira ko ryivanga inyishu ikibazo co kurungikira imfashanyo n’imishahara
mu vyerekeye uburongozi bw’amashengero yigenga. abamisiyoneri n’abigisha b’abanyafrika babafasha mu gihe
24 25

c’intambara y’isi yose. Kandi bashoboye no gutorera Abo bamisiyoneri bamaze kuronka urwo ruhusha rutanzwe
inyishu ikibazo c’ivyerekeye ingendo z’abamisiyoneri n’Ababirigi bari bahawe na ONU kurera Uburundi
inyuma y’intambara y’isi yose, kuko vyasaba uburyo n’Urwanda kugira ngo bategure ivyo bihugu imbere y’aho
bwinshi kubera ko abamisiyoneri bamaze igihe kirekire bironka intahe yo kwikukira; baciye basaba umubonano
babuze uburyo bwo gusubira i wabo kuruhuka, n’abagira Burumatari i Bujumbura.
baje kubakorera mu ngata bari benshi. Baca bafata ingingo
yo kwigurira indege DC3 bise Ansgar yo kurerura Burumatari i Bujumbura yaciye abakirana akanyamuneza,
abamisiyoneri bose b’abaswedwa mu bihugu vyose abatera intege ko bakwiye gutangura ningoga igikorwa mu
bakoreramwo. Burundi, cane-cane bagatangurira ahantu ata bamisiyoneri
barashika. Baca biyumvira ko icobabera ciza ari uko
Abamisiyoneri barungikwa gukorera muri Kongo mu bakwiye gusaba aho kwubaka imisiyoni yabo i Gitega.
Rwanda no mu Burundi, ayo mashengero baturukamwo, Baciye batangura kurungika abaza gutata igihugu.
ntiyabashingira akarimbi aho bategerezwa gukorera, ku
buryo bashobora kuva mu karere kamwe bakaja mu kandi III.1 Urugendo rwa mbere rw’abamisiyoneri baje gutata
aho bakenewe hose ata rundi ruhusha rurinze gusabwa ibibanza vyo gushingamwo imisiyoni.
mw ishengero ryabatumye. Kandi baronka imfashanyo
ziva irya n’ino muri Sweda. Mu matohoza tumaze kugira, Mu kwezi kwa kabiri k’umwaka wa 1934, Lemuel Karlsson,
ntitubona neza ishengero rya pentekote ryo muri Sweda Gösta Palmertz na Yulius Aspenlind baciye bafata
twokwitirira ko ryavyaye ishengero kanaka haba muri urugendo rwo kuja kuraba uko i Gitega hameze, bahashika
Kongo, canke mu Rwanda, eka no mu Burundii. biboroheye kuko hariho ibarabara ryiza kuva i Bujumbura
gushika i Gitega, bituma bashobora kuhagenda
III. INGENE ABAMISIYONERI BA MBERE BASHITSE n’imodokari. Baca babona ikibanza ciza i ruhande
MU BURUNDI y’igisagara, barakigomwa. Bagiye kugisaba, abakuru
bahatwara barabankira, kuko ico kibanza cari ku
Mu mpera z’umwaka wa 1932, umumisiyoneri yitwa birometero hafi munani y’imisiyoni ya Katolike, amategeko
William Backman yashitse mu Burundi yitavye umutumiro y’ico gihe yavuga ko hagati y’imisiyoni hategekanywa
w’ishengengero ry’Ababatiste bakomoka mu gihugu ca ibilometero 10.
Danemarke wo kwinjira urusengero. Uwo mu misiyoneri
abonye igihugu ingene ari ciza n’ingene cuzuyemwo
abantu, yaciye yandikira bagenzi biwe abamenyesha ko
bakwiye gutanguza imisiyoni ya pentekote mu Burundi.
Abo bamisiyoneri baca basaba uruhusha rwo gukorera mu
Burundi.
27
26
Bamaze gushika hejuru ku misozi bahuye n’imbeho
Burumatari aca abagira inama yo kuja kurondera ikibanza nyinshi, baca babinjiza mu nzu bararamwo kugira ngo
mu bumanuko bw’igihugu mu karere ka Bururi na Rutana. bahikinge iyo mbeho. Haheze igihe gito, baciye baterwa
Mur’ako karere kwose nta misiyoni n’imwe yari n’intozi, baca basohora uburiri n’imisegetera, baja kurara
bwahashingwe, haba iy’abakatolike canke iy’abaporoti. hanze. Kandi bukeye babamenyesha kw’i ruhande y’uwo
muhana haraye intambwe. Ku musi ugira kane babonye
III.2 Urugendo rugira kabiri rw’abamisiyoneri baje ahantu heza habereye kwubaka imisiyoni ku musozi
gutata ibibanza vyo gushingamwo imisiyoni Kiremba, umuganwa Ndarishikije aca aremera kuhabaha.
Mugabo rero, kuberako atari afitaniye imigenderanire
Mu mwaka wa 1934 mu kwezi kwa gatanu, ni ho bongera myiza n’abapadiri, yaciye atinya ko bohava biyumvira ko
kugerageza kugaruka mu Burundi kurondera ikibanza mu yirondereye ababarwanya hagaca haduka intureka, aca
bumanuko bw’igihugu. Urwo rugendo, Gösta Palmertz na abagira inama ko bobandanya kugendura igihugu batera
Julius Aspenlind barugize bonyene. Mur’urwo rugendo, baja mu Buragane, aho murumunawe Hararawe yatwara,
abo bamisiyoneri barabuze ubwato bubazana mu akaba ariho batanguriza imisiyoni; bakabona kugaruka
Rumonge. Ni ko guca bahitamwo gufata urugendo bava i gutanguza imisiyoni ya Kiremba bavuye mu bumanuko.
Buvira muri Kongo baja i Bururi n’amaguru. Batanguye
kuduga imisozi miremire; uwo mudugo bawumazeko Bashitse kwa Hararawe, yabakiriye neza. Aca
amasaha atatu, bava ku mutumba, baja ku wundi berekeye arabaherekeza kurondera ikibanza kibereye
mu bumanuko bw’igihugu. Umusi wa mbere bararushe kwubakwamwo imisiyoni. Bamaze kuronka ico kibanza,
cane kuko baduze imisozi mire-mire imbere y’uko bwira. Hararawe aca abahanura ko boca bandika ikete ryihuta ryo
Icabanezereje n’uko aho baciye hose hari huzuye abantu. gusaba iryo tongo komiseri yaganza ako karere, kugira ngo
Bagenda babona utuzu tw’ivyatsi n’indimo zirimiriye neza i abakatolike ntibabatange kuhasaba ngo bahave
ruhande yatwo. baburiramwo. Baca bashishikara urugendo rwabo
berekeje mu kiyaya c’Imbo. Urungendo rw’amaguru
barumazemwo imisi indwi. Bashitse i Nyanza-Lac baca
burira ubwato basubira i Buvira iyo bari baje bava.

Ku musi ugira 20 w’ukwezi kwa gatandatu 1934, Lemuel


Karlsson aca ashikiriza ikete ryo gusaba amatongo abiri
Burumateri Yungers, iryo mu Kayogoro n’iry’i Kiremba.
Burumatari amaze kubaza ivy’ayo matongo abatware bo
mur’utwo turere, aca arungikira inyishu abo bamisiyoneri
yuko bashobora kuba baratanguza ibikorwa vy’infataki-
banza mu kibanza c’i Kiremba, ikibanza ca Kayogoro
kitarimwo kuko igice c’iryo tongo carimwo indimo. Aca
abemerera kw’azobavugira neza ku Mushikiranganji
28 29

yatwara ibihugu biganzwa n’Ababirigi. Urwo rwari urwi y’umutaga bari mu bwato, bagenda ijoro ryose, bashika i
twazo rwo kubankira kwubaka mu kibanza co mu Nyanza-Lac mu gitondo c’umusi ukurikira bazananye
Kayogoro, kandi ivyo vyagiye biba henshi aho bagenda ikiyaga Tanganyika. Abo bigeme baje baherekejwe na
basaba ibibanza. Mu kwezi kw’icenda k’uwo mwaka, Lemuel Karlsson, yaserukira ishirahamwe ry’abami-
Lemuel Karlsson yongeye kwandika ikete arirungikira siyoneri (MLS) i Buvira. Abo bamisiyoneri baje bari kumwe
Burumatari amumenyesha ko bakwirikije impanuro n’abo bari basanzwe bakorana b’abanyekongo batatu
z’umutware, bari bahisemwo gutangurira mu Kayogoro. aribo Sauli Karekezi, Samweli Ntakandi na Kanderoni yari
Hashize iyinga rimwe, aca aronka inyishu nziza yazananye n’abaje gutata aho bazokorera mu mwaka wa
imwemerera gutanguza ibikorwa mu Kayogoro. Mu 1934. Abo banyekongo b’abanyamulenge ni bo babaso-
mpera z’uwo mwaka bariko baratunganya neza ivy’ayo banurira igishwahili bakabafasha no kwigisha gusoma no
matongo, ishirahamwe ry’abamisiyoneri “MLS” ryaciye kwandika.
rironka ikontara y’ihegitare 5 z’itongo ry’i Kiremba
n’ihegitare 6 z’itongo rya Kayogoro. Impapuro zateweko
igikumu ku musi wa 14 w’ukwezi kw ‘icenda 1934.

Ayo matongo yategerezwa gushirwamwo indimo imbere


y’uko imyaka itanu ishira, hakubakwamwo amazu imbere
y’uko imyaka cumi irangira; atari uko ayo matongo bagaca
bayakwa. Bamaze kuronka izo nzandiko, baciye batangura
kwitegura kurungika abamisiyoneri bakorera mur’ayo
matongo.

III.3 Ingene abamisiyoneri baje gukorera mu bibanza Mur’ico gihe nta modokari zariho, eka mbere nta
vy’i Kayogoro n’i Kiremba n’ibarabara ryari bwasekerwe. Baje bazanye ibintu vyinshi,
baca birirwa bararondera abikorezi babatwaza ibintu.
Bamaze kuronka ayo matongo, Pasitori Paul Ongman muri Bukeye bafata urugendo bafise abikorezi bashika hafi 80
Sweda, yaciye arondera abamisiyoneri bokwemera kuza babikorereye ivyo bazanye. Baciye bafata inzira baduga
gutanguza imisiyoni mur’ivyo bibanza. Abamisiyoneri imisozi, baca mu tuyira twuzuye ivyatsi birebire. Alice
bemeye kuza mu Burundi ubwa mbere ni Alice Kjellberg na Kjellberg yanditse avuga k’umenga ngo yariko aca
Alma Andersson. Abo bigeme babiri bari bamaze igihe mw’ishamba ry’ivyatsi. Bagenda barajabuka inzuzi, mbere
kitari gito barangurira iyo mirimo yo gukwiza ubutumwa hamwe barinda kubaheka mu kubajabutsa inzuzi.
bwiza bwa Kristo Yesu muri Kongo mbirigi, baciye
bahitamwo gutangurira mu Kayogoro. Bashitse ku ruzi musi y’imisozi, baricaye, barafungura,
bahikinga indugumba y’izuba mu gatutu musi y’ibiti, imbere
Mu kwezi kwa kane mu mwaka wa 1935, bamaze gutekera y’uko batangura kuduga imisozi. Bariko baraduga,
ivyabo vyose, baciye bavuduka i Buvira inyuma
30 31
wamenga ngo igihugu cose kigizwe n’imisozi, n’imitumba. bwinshi bongereza ku bwari busakaye ako kazu kugira ngo
Bashitse kw ikampi y’i Butanyerera hafi y’ingoro ntikongere kuva. Ikindi cabagoye, n’inyo zava mu
y’umuganwa Hararawe, bararaho. Umuganwa Hararawe gasongero k’inzu babamwo mu gihe co mu ci, zikururukira
yabakiriye neza. Ku musi ukurikira, baciye batumako ku meza aho bariko barafungurira ziza k’utuntu tumeze
umutware w’aho hantu kugira ngo bashinge akarimbi nk’utunyuzi twera. Izo nyo zari nyinshi cane kandi zishisha.
k’itongo ryegukiye imisiyoni yo mu Kayogoro.
Abo bakobwa babaswedwakazi, bafatanije n’abo bakorana
Lemuel Karlsson yaciye atemesha ivyatsi vyuzuye mur’iryo bari bazananye, batanguye gukora bakurikije uko bari
tongo. Bagize barakuraho ivyatsi, basanga huzuyemwo basanzwe bakora muri Kongo, bagerageza kugiriranira
imigina y’imiswa. Vyarabagoye cane kugira ngo bashobore imigenderanire myiza n’abenegihugu baba hafi yabo, mu
kugira ico barima mur’iryo tongo kuko imiswa yaca irya ivyo gushinga ishure ryigisha gusoma no kwandika no kuvura
barimye vyose. Lemuel Karlsson yaciye abubakishiriza abarwayi.
utuzu tw’ivyatsi kamwe kari gafise ivyumba bibiri
bashikiramwo n’akandi ko kubikamwo ibintu, aca asiga Inyuma y’amezi makeya, haciye hashika abandi
ashinze akarimbi k’aho itongo ry’ imisiyoni yo mu Kayogoro bamisiyoneri bavuye muri Sweda. Dushobora kuvuga nka
rigarukira, amaze no gupima aho inyubakwa izokoreshwa Alda Holmström bita Madame Muganga, yava i Norrköping
nk’urusengero n’ishure ryo kwigiramwo gusoma no na Thomas hamwe n’umukenyezi wiwe Anna Winberg
kwandika izokwubakwa. bava i Vetlanda. Thomas Winberg yari yarungitswe kuvuga
ubutumwa bwiza bwa Yesu Kristo n’ishengero rya
Mu gitondo izuba rimaze kurasa, abakozi baritavye nk’uko pentekote rya Vingaker. Abo ukw’ari batatu bari bamaze
bisanzwe, batonda umurongo kw’ipero kandi bari benshi, igihe bakorera i Kongo, baca baronka umuhamagaro
bose bitwaje amacumu mu minwe, bambaye insato, biteze w’umwihariko wo kuja gukorera i Kiremba.
kubwirwa ico bakora kur’uwo musi. Lemuel Karlsson aca
atoramwo abamutwaza imizigo. Aca asiga abahaye Mu kuja i Kiremba, baciye mu Kayogoro bahamara amezi
impanuro ingene bazoshishikara ibikorwa. Aca asezera makeya. Umuhisi Madengo Abedunego, yari umwungere
abo bigeme b’abamisiyonerikazi aragenda. Alice aca wa mbere w’ishengero ry’i Kiremba, yaribuka umusi abo
akwirikiza amaso uwo mumisiyoneri abataye mur’ako bamisiyoneri bashikiyeko. Bashitse i Kiremba ku musi
gahinga, kugeza arengereye. Yibajije ingene ashobora ugira 15 w’ukwezi kw’icumu mu mwaka wa 1935.
kubasiga bonyene ari abigeme babiri bakikijwe n’abo
banyeshamba bitwaje ibirwanishwa, araturikisha ararira! Mu kwezi kw’icumi na rimwe mu mwaka wa 1935 uwundi
muryango w’abamisiyoneri waciye ushika uje gukorera mu
Hageze mw’ijoro, imvura iragwa, akazu barimwo ntikari misiyoni ya Kayogoro, bari Viola na Gösta Werlinder.
gasukaye neza, amazi aca abasanga aho baryamye. Gurtyo rero iyo misiyoni iba iraronse umumisiyoneri
Bagerageza gupfukisha imitaka uburiri barayeko, w’umugabo afise umuryango, ashobora kurangura
birasendwa. Baca barara bicaye amatonyanga y’imvura amabanga yose y’ishengero nk’uko vyari bitegekanijwe na
abahererako. Bukeye, baciye barondera ubundi bwatsi MLS.Abagabo bonyene ni bo bari barekuriwe n’amategeko
32 33
kubatiriza no gutegura uruhimbi rw’Umwami no kurangura inzu zifise amadirisha, barugurura amadirisha bakazibona.
n’ayandi mabanga y’ishengero nko guhezagira ubugeni no Mugabo zibabonye bariko baraziraba zigaca zitontoma.
gusengera abana. Zari ziteye ubwoba ku buryo bumvise zegereye inzu
barimwo, ata kindi basubira gukora atari gusenga no
kwishira mu maboko y’Imana. Mu ngendo bagira,
vyarabagora kuko hari imisozi mire-mire. Kubera ko ata
mabarabara yari ahari, iyo bafashe ingendo ndende,
babohera intebe y’inyegamo ikozwe mu ngage ku miniho
ibiri, bakicaramwo, hanyuma abagabo bane bagafata iyo
miniho bakabarerura nk’uko barerura abaganwa
n’abatware mur’ico gihe. Uwabonye Alice Kjellberg ariko
agira ingendo mu mashure akukira ishengero rya
pentekote rya Gishiha, avuga ko bagenda bamureruye
agiye hariya ku Rubanda, ku Murinda canke mu Rusesa,
akagenda aherekejwe n’imbwa yiwe. Ashitse ku
rusengero, agaca asasa mu kazu bamuteguriye k’ivyatsi,
Aho mu misiyoni ya Kayogoro, hakorerwa ibikorwa vyinshi agiye kuryama imbwa yiwe igaca ija mu muryango kurarira
vy’iterambere harimwo kwigisha kwandika no gusoma, no kugira ngo ntihagire icinjira ngo kimugirire nabi.
kuvura, n’ibindi nk’ivyo. Abantu rero baciye baja mu
misiyoni bisunga ivyo bikorwa baca babigisha ijambo Ikindi na co, n’uko abantu barwanya cane ivyo bikorwa
ry’Imana. Alma Anderson yari yazananye na Alice bishasha bizanywe n’abamisiyoneri. Mu babirwanya,
Kjellberg yaciye asubira muri Sweda mu mwaka wa 1936 harimwo abakatolike n’abapagani. Abo bansi bama
ntiyongera kugaruka mu Burundi. bashoreye abamisiyoneri amata bashizemwo uburozi.
Abamisiyoneri baca bafata ingingo yo kwama bayateka
III.4. Ingene abamisiyoneri ba mbere babayeho imbere yo kuyanywa. Bayatetse, amata arimwo ubumara,
yaca ahindura irangi, akavura. Akenshi barabagabira
Abamisiyoneri baje mu Burundi bashika bubaka utuzu amagi, canke inyanya zirimwo uburozi. Umusi umwe
tw’infatakibanza tw’ivyatsi. Bakunda kugira ibibazo vyo umukozi wo mu gikoni yakiriye inkoko. Abamisiyoneri baca
guteka kuko imyotsi yabamerera nabi cane. Icabatera baranka guca bayibaga ubwo nyene. Haheze imisi mikeya
ubwoba kurusha ibindi vyose, vyari ibikoko vyo mw ica irapfa. Axelia Lundström yanditse avuga ko akenshi
ishamba. Mur’ico gihe hari ibikoko vyinshi vyo mw ishamba baza bazi gutandukanya ingemu ziribwa n’izitaribwa.
bikaze cane nk’ingwe, intambwe, nyamyoma, amagabura Abakozi bo mu gikoni basanzwe babizi, akenshi ni bo
n’ibindi. Ivyo bikoko vyaratera imihana bigasahura babibira akabanga ko ivyo kurya babagemuriye birimwo
ibitungwa, mbere n’abantu bama bariwe n’intambwe canke uburozi.
ingwe. Akenshi intambwe zaraza mu misiyoni, zigashika
no ku madirisha y’utuzu baryamyemwo. Bamaze kwubaka
34 35
Ni mur’ivyo bihe hadutse ikibazo gikomeye. Abavugabu- abigenza, ariko kw akwiye kubinjiza akabahembera imbere
tumwa b’abigisha, baguze inyama mw isoko ku Mugara, mu rusengero kugirango abonereho kubasengesha imbere
baziriye baca bafatwa n’ingwara. Batangura gushuha yo kubahemba.
cane, inkomezi zibavamwo. Hanyuma amaguru
n’amaboko bitangura kuvyimba, aca arakongatara. Umusi Alice Kjellberg yiyumvira k’ubwoba bwagabanutse, ko
ugira 7 w’ukwezi kwa mbere 1941, Tito aca arapfa, ku musi badashobora gutinya kwinjira mu nzu bo nyene
ugira 21 w’uko kwezi kwa mbere Eleyasari na we arapfa. biyubakiye. Aca abasaba kwinjirana na we mu rusengero
Abandi bari basangiye ari bo Daniyeli, Yohana, Gaburiyeli, kwakira impembo yabo. Baca baramukurikira, bose
Abeli, Sadoke na Manase Mafefere bararwara cane bashitse imbere y’urusengero bagandagazaho, baricara.
bahakwa gupfa. Abantu baca bibaza ko boba bahawe Alice agerageza kubahamagara ngo binjire bariyankira.
uburozi n’abansi b’ubutumwa bwiza. Alima na Alice bari bategekanije ko binjiye, babanza
kuririmba, kubigisha ijambo ry’Imana no gusenga imbere
Abo bavugabutumwa bamaze kwitaba Imana, inyuma yo kubahemba.
y’amayinga makeya, haciye haza abandi babasubirira
aribo Rubeni Chomachoma, Isaya na Asani mu bikorwa Abo bakozi ntibubahuka kwinjira mur’iyo nzu kugira ngo
vy’Imana mw’ishengero rya pentekote rya Mugara. imiyaga mibi ntibice. Baca babwira Alice bati: “Cisha ayo
mahera mw idirisha uyaduterere, turayatora”. Alice
Kjellberg aca arasohoka yigishiriza hanze y’urusengero.
IV. INGENE ABENEGIHUGU BAKIRIYE UBUTUMWA
BWIZA Dusesanguye akahise k’ishengero rya Kayogoro, dusanga
kw’abanyabukurira n’abanyembo ari bo babaye aba mbere
mu kwakira ubutumwa bwiza. Baca babatizwa n’abo
Abaragane ntibashotse bakira ubutumwa bwiza. bamisiyoneri. Bamwe mur’abo ni nka Nisubire Yohana yari
Misiyoneri Lemuel Karlsson amaze kwikebanura abigeme mu bambere batanguye kubatizwa, hamwe n’umukenyezi
baje gutanguza imisiyoni ya Kayogoro, Alice Kjellberg wiwe Eramu Mugunge kuri noweli 1936.
yaciye atangura kwubakisha ishure yo gusengeramwo no
kwigishirizamwo gusoma no kwandika (chapelle-école). Abandi dusanga mur’abo babatijwe kuri uwo musi ni Filipo
Nyandwi na Yakobo Rwitaba. Mu nyuma habatijwe abandi
Abakozi baje kwubaka, yabanza kubasomera ijambo bakristo batari bake bava i Gishiha nka Baricako Zakariya,
ry’Imana no kubasengesha mu gitondo imbere y’uko Ndirabika Petero, Barankitse Yosefu, Samiye Lazaro
batangura ibikorwa. Mur’abo baje mu bikorwa, Alice n’abandi benshi.
Kjellberg, yaba yazanye umukama w’ibikwashi, akabanza
kubibaha bakikura imvunja mu mano no mu bitsintsiri. Abakristo bamaze kugwira, abo bamisiyoneri baciye
batanguza amashure ya Kiyazi, Kibingwe na Runda. Abo
Bamaze kurangiza kwubaka iyo nzu, Alice aca yiyumvira twabajije, bemeza kw’ amazina y’abakristo yimuriwe
kw’adakwiye guhembera abakozi hanze nk’uko yahora mur’ayo mashure avuye mu Kayogora, yashika hafi 500.
36 37
Abo bamisiyoneri baje gutanguza ivyo bikorwa baciye muganwa Hugano n’abatware bafatanije, bose bari abo
bagomwa umusozi wa Gishiha aba ariho bashinga mw idini rya katolike.
imisiyoni, bahubaka n’íshure rya Gishisha.

Abo bigeme
babiri ni bo
batanguye
imisiyoni ya
Gishiha

Batanguye kwagiriza abakristo kw’ari abagumutsi


batubaha abatware.

Kubera ko abatware batorohereza abakristo, benshi


Abamisiyoneri ba mbere baje i Gishiha ni Hilda Karlsson
mur’abo bakristo bahisemwo kuja kuba i ruhande
na Alice Kjellberg bari basanzwe barahubatse utuzu
y’abamisiyoneri kuko babubahiriza. Baca batanguza
bafashijwe na Hararawe. Umwigeme Alice Kjellberg
agasagara ko mu Kayogoro i ruhane y’imisiyoni. Mur’abo
yigeze kumara amezi atandatu aba i Gishiha ari wenyene
harimwo Samiye Lazaro yava i Kibingwe, Ntampera
kuva mu kwezi kwa gatandatu k’umwaka wa 1942.
Daniyeli yava mu Kibira, Kayaga Luka, Mugunira Yakobo,
Cobaharaye, Tinya Petero n’abandi benshi. Bamwe muri
Anna-Lisa Andersson yaraje gukorera mu misiyoni yari
bo bari abarimu b’amashure akukira ishengero ry’i Gishiha.
itangujwe i Gishiha mu mwaka wa 1940 aje gusubirira
Birashoboka ko abo bakristo boba bimutse ishengero ry’ i
Gösta Palmertz yari agiye gukorera muri Afrika
Gishiha ritararonka ubwigenge. (Hobaho amatohoza
y’Ubumanuko. Hongeye kuza i Gishiha umumisiyoneri
kugirango hamenyekane urutonde rw abakristo bavuye
yitwa Hanna Ihalainen aturuka mu gihugu ca Finlande
mw ishengero ry’i Gishiha bakimukira mw ishengero ryo
azanywe no gufasha abamisiyoneri bakorera i Gishiha. Iyo
mu Kayogoro)
Andersson atabonetse mu Kayogoro, uwo mwigeme ni we
yaca aja mu Kayogoro gufasha Hilda Karlsson. V. INGENE AMASHENGERO YA PENTEKOTE YATA-
NGUJWE N’ABAMISIYONERI MU BURUNDI
Igihe cose hatwara Hararawe, habaye umwumvikano
mwiza hagati y’abatware n’abamisiyoneri kandi bagafata Amashengero atandatu ni yo yatangujwe n’abamisiyoneri
neza abakristo bo mw ishengero rya pentekote. Ingorane mu Burundi. Atanu muri yo yari mu bumanuko bw’igihugu,
zatanguye kwibonekeza Hararawe amaze gukukuruka mu rimwe na ryo ryari i Bujumbura. Abo bamisiyoneri
mwaka wa 1944 agasubirirwa n’umuganwa Hugano. Uwo bayatanguje bafadikanije n’abaje babaherekeje
b’abanyekongo bavuye mu mashengero y’i Kongo mbirigi
38 39
aho abo bamisiyoneri bari bamaze imyaka irenga cumi ryitwa MLS. Baje baherekejwe n’ uwaserukira iryo
bakorera. Ayo meshengero ni aya akurikira: shirahamwe i Buvira yitwa Lemuel Karlsson.
 Ishengero rya pentekote ryo mu Kayogoro
 Ishengero rya pentekote ry’i Kiremba
 Ishengero rya pentekote ryo ku Mugara,
 Ishengero rya Pentekote ry’i Gishiha
 Ishengero rya pentekote ry’i Nyanza-lac
 Ishengero rya pentekote ry’i Bujumbura

Imbere yo kugira ico tuvuze kuri ayo mashengero,


twashaka tubanze kwibukanya ko kugira ngo hemezwe
kw’ishengero rya pentekote rifise ubwigenge bwo Bamaze gushika mu Kayogoro batanguye kwigisha
kwirangurira amabanga y’ishengero no kwifatira ingingo, gusoma no kwandika no kwigisha ijambo ry’Imana.
Mugabo rero ntibashobora gutanguza ishengero kuko
ryatanguzwa n’imisiyoni ishizweho n’ishirahamwe
batari bemerewe kubatiza canke gutegura uruhimbi. Mu
ry’abamisiyoneri ryitwa Mission Libre Suédoise “MLS”. Iryo
kwezi kw’icumi na rimwe mu mwaka wa 1935, uwundi
shirahamwe ryaca rirungika abamisiyoneri gutanguza muryango w’abamisiyoneri waciye ushika uje gukorera mu
ibikorwa vyo gusoma no kwandika. Kayogoro, bari Viola na Gösta Werlinder; haba
harabonetse umugabo ashobora kurangura amabanga
Abigishwa babonetse bagaca babigisha ijambo ry’Imana. yose y’ishengero. Haciye hatanguzwa inyigisho zitegura
Ishengero ryose ritangujwe mu misiyoni ryemererwa ko abimirije kubatizwa, haca haba umubatizo wa mbere kuri
rironse ubwigenge habonetse umumisiyoneri w’umugabo noweli umwaka wa 1936. Mu babatijwe ubwa mbere
arirongora, ashobora kurangura amabanga mw ishengero harimwo Nisubire Yohana, n’umugore wiwe Eramu
abakenyezi batari bafitiye uburenganzira bwo kuyarangura Mugunge, hamwe na Filipo Nyandwi na Yakobo Rwitaba.
nko kubatiza, gutegura ivyerekeye isangira, kurongoza, Gurtyo rero ishengero rya Kayogoro rifise ubwigenge bwo
gusengera abana n’ibindi. kwitunganiriza ivyaryo riba riratanguye, kuko haciye haba
isangira ryera maze ayandi mabanga yose y’ishengero
V.1. Ishengero rya pentekote rya Kayogoro agaca atangura kurangurwa.

Imisiyoni ya Kayogoro yatanguye mu mwaka wa 1935 Mu mwaka wa 1939, umumisiyoneri yitwa Lemuel Karlsson
nk’uko twamaze kubibona, itangujwe n’abigeme babiri yakorera mu misiyoni yo mu Kayogoro yaciye yitaba Imana
umwe yitwa Alice Kjellberg uwundi yitwa Alma Andersson ku musi ugira 17 w’ukwezi kwa 8, bamuhamba aho nyene
b’abamisiyonerikazi baturuka mu gihugu ca Sweda, baje mu misiyoni. Umupfakazi yasize Hilda Karlsson yaciye
bava i Kongo aho bari basanzwe barangurira ibikorwa. Abo asubira muri Sweda mu mwaka wa 1944 ari kumwe
bigeme baje barungitswe n’ishirahamwe ry’abamisiyoneri
40 41
n’umukobwa wiwe Ingrid na Alma Andersson yari Mur’ico gihe Gösta Werlinder yari arongoye ishengero rya
yarungitswe n’ishengero Elim ry’ i Styrsö Kayogoro yaranka akarenganyo cane kugeza n’aho
atatinya kwitwarira abategetsi muri ONU. Abakristo b’i
Abaragane ntibashotse bemera ubutumwa, ariko abenshi Bukurira baciye bimukira i ruhande y’urusengero,
mu bakristo babatijwe mu Kayogoro bava i Bukurira. bahubaka agasagara ka Kayogoro karacariho na bugingo
Ishengero rya Kayogoro ryaragize cane ingorane zo n’ubu. Ishengero ribona kugira agahengwe, kuko
kuronka abamisiyoneri ku buryo hashobora kubura abaragane batashotse bitaba ubutumwa bwiza. Haca
abateguza ikanisa. Nko mu mwaka wa 1943 Thomas hatirwa Pasitori Samiye Lazaro yimutse avuye i Bukurira
Winberg yarinda kuva i Kiremba agiye guteguza ikanisa ku musozi Kibingwe mu mabanga yo kurongora ishengero
mw’ishengero ryo mu Kayogoro canke hakajayo Yakobo ryo mu Kayogoro mu mwaka wa 1950. Yari afise
Kapitura kandi cari ikizira kw’ishengero rifise ubwigenge umutambukanyi yitwa Mariya Nyandwi, amuvyarako
rivogegwa n’irindi shengero. Ivyo vyarashitse no mu abana 6.
mwaka wa 1944 aho Andersson yaja arava i Gishiha agiye
guteguza ikanisa mu Kayogoro. Tubona rero ko Pasitori Lazaro Samiye ni we yabaye uwa mbere mu
ubwingenge bw’ishengero rya pentekote ryo mu Kayogoro bashoboye kugendera amashengero ya Sweda, mbere
bwagiye bucumbagira. Abazezwashengero (pasteurs) yaciye agendera n’amashengero yo muri Swise.
baratevye kuboneka mu Kayogoro. Kuko kugeza mu
mwaka wa 1946, hatabonetse umumisiyoneri ntacakorwa. V.1.1. Ingene abazezwashengero (pasitori) ba mbere
Mu kwezi kwa mbere k’umwaka wa 1947 ni ho habonetse barobanuwe mw ishengero ryo mu Kayogoro
abazezwashengero babiri Filipo Nyandwi na Yakobo
Rwitaba bashoboye kubatiza. Nta kintu kigaragaza aho abapasitori ba mbere
barobanuriwe ayo mabanga mw ishengero ryo mu
Kayogoro n’aho ibiharuro vyatanzwe mu mwaka wa 1945
vyerekana ko hari hamaze kurobanurwa abazezwa-
shengero babiri. Icibonekeza, n’uko Thomas Winberg
canke Yakobo Kapitura baza baraja mu Kayogoro
gutegura amakanisa iyo Alfred Andersson atahari mu
mwaka wa 1943.

Uwo mumisiyoneri ni we
yatana imbu n’abanyakiremba
kugirisha ikanisa mu Kayogoro
Ku ntwaro yose y’umuganwa Hararawe, ishengero rya avuye i Gishiha iyo ata
pentekote ryari rifise imigenderanire myiza n’abatware. mumisiyoneri w’umugabo
Umutware yitwa Hugano, ni we yasubiriye Hararawe ateguza ikanisa ahari/
amaze gukukuruka. Uwo na we yari umukatolike,
yumvikana cane n’abapadiri. Ntiyorohereza abaporoti.
42 43

Mu mwaka wa 1944 Alfred Andersson adasanzwe ari mu Akiri muto, n’aho yari azi imana abarundi bizera, ntiyitaho
Kayogoro, yarinda kuva i Gishiha akaja mu Kayogoro, cane ivy’iyo mana.
agiye guteguza amakanisa. Vyerekana ko ubwigenge
bw’ishengero ryo mu Kayogoro kugeza mur’ico gihe
bwacumbagira. Uwo ni we yabaye
umuzezwashengero
wa mbere yari
Ikindi tubona ni uko mu kwezi kwa mbere k’umwaka wa arongoye ishengero
1947, abazezwashengero babiri aribo Filipo Nyandwi na rya pentekote rya
Yakobo Rwitaba babatirije. Mu kwezi kwa gatanu k’uwo Kayogoro kuva mu
mwaka wa 1947 harobanuwe abandi bazezwashengero mwaka wa 1950
babiri ari bo b’aba: Nisubire Yohana yabatijwe kuri Noweli
1936 agaca aba umuvugabutumwa mw ishure rya
Kibingwe na Petero Ndirabika yabatijwe kuri Noweli 1937
agaca aba umuvugabutumwa mw’ishure ry’i Kiyazi. Abamisiyoneri baje mu mihana yabamwo, yatanguye
Umuzezwashengero Ndirabika Petero yemeza ko Nisubire kwumva ivyo bigisha bimuryoheye, cane-cane ko
Yohana yamutanze kurobanurirwa ayo mabanga. batumirira abana kuja kw ishure kwiga kwandika no
Bishoboka rero ko Nisubire Yohana yoba yarobanuriwe gusoma. Yamaze amezi ndwi yumviriza ivyerekeye
ayo mabanga mu mwaka wa 1946. Abo bazezwashengero urukundo rw’Imana yigishwa n’umwigisha wiwe Petero
uko ari babiri ntitubona ko boba barigeze gukorera mu Ndirabika kw ishure ry’i Kiyazi.
Kayogoro, ariko baciye barungikwa gukorera i Gishiha.
Aravye abamisiyoneri yabona buzuye umunezero, aca
Ikindi na co n’uko umuvugabutumwa Ntakandi Samuel ahitamwo kuba umukristo. Ntivyamworoheye mu ntango,
w’umunyamulenge yahawe amabanga yo kugenzura ivyo kuko abavyeyi bavyanka. Mugabo babonye ingene
abavugabutumwa bakora, atigeze arobanurirwa umwana wabo ahindutse, na bo baciye bemera gukizwa.
amabanga y’ubuzezwasengero n’aho abantu bose Muri ico gihe, abakiri bato vyaraborohera gukizwa kuko
bamushingira intahe nziza, kandi yari n’iteka mu bantu. batari bwiyegurire Kiranga.
Bishoboka kw’abamisiyoneri bari bafise intego yo
kurobanurira ayo mabanga abarundi imbere y’abandi Amaze gukizwa, Samiye Lazaro yahindutse
bose. Ntakandi Samuel yaciye ava mu Kayogoro asubira i umuvugabutumwa mu nzu kwa se. Yakunda guhagarara
Kongo mu mpera z’umwaka wa 1940. Mu mwaka wa 1950, ku murongo wa Bibiliya wo muri Yohana 3: 16. Nyina
yari umuvugabutumwa i Buvira. amaze kwihana, aca aturira ibigirwamana yari atunze.
Ababanyi biwe baca batangura kumutera ubwoba,
Imbere yuko arobanurirwa ayo mabanga, Samiye Lazaro bamubwira ko bizomugirira ingaruka mbi. Avyumvise, aca
yoba yavutse mu mwaka wa 1927. Akiri umwana, yabaye abishura yuko imana baturirira ivyayo ibona, atari Imana
umwungere w’inka, agafasha n’abavyeyi biwe mu ndimo. y’ukuri, ariko kw’ari ingegene z’ibiti gusa.
44 45
Samiye Lazaro, yabatijwe ku musi ugira 4 w’ukwezi kwa 4 Imana, Pasitori Nizigama Esron, yamusubije mu mabanga
umwaka wa 1939, yagira 26 ku rutonde rw’abakristo nk’umuzezwashengero kugeza yitavye Imana.
mw’ishengero ryo mu Kayogoro. Mu mwaka wa 1943 aca
abatizwa muri Mpwemu Yera.

Yaronse umuhamagaro wo gukorera Imana mu nzozi mu


mwaka wa 1942, aho yumva ijwi rimubwira riti: “Ngomba
ngutume”. Ivyo bica vyemezwa mw ishengero
n’umumisiyoneri yamuhamagaye aramubwira ati: “Wewe
ufise agafuko mu ntoke, mur’iri joro Imana yambwiye ko
yaguhamagaye. Pfukama tugira tugusengere”.

Pr Samiye Lazare yaciye arungikwa ajanye n’uwundi


muvugabutumwa i Nyanza-Lac aho yakoreye imyaka
itandatu. Yatanguriye kuvuga ubutumwa mu Gifuruza. Aho
i Nyanza-Lac yashishikaye yigisha kuri wa murongo wo
muri Yohana 3:16 uvuga ivy’urukundo rw’Imana, kandi
Imana ikorana na we, abantu benshi barakizwa,
Pasitori Ntampera Daniyeli amaze kuva mu mabanga yo
ibigirwamana biraturirwa, abarwaye bakabasengera
kuba umwungere wa kabiri w’ishengero rya Kayogoro,
bagakira. Avuye i Nyanza-Lac yaciye arungikwa gukorera
yaciye asubirirwa na Pasitori Musa Ruranika. Ikiza
mw ishure ry’i Kibago. Avuye aho i Kibago, yaciye aja
c’ubwicanyi kimaze gutera mu mwaka wa 1972, Pasitori
gukorera ku Murara. Mu mwaka wa 1950 ni ho
Musa Ruranika yaciye ahungira i Tanzaniya, ajanye
yarobanurirwa amabanga yo kuba umuzezwashengero.
n’abakristo benshi bashikira mw’ikampi y’i Mishamo.
N’aho yarangura ayo mabanga, iryo shengero rya
Aho mw’ikampi, Pasitori Musa Ruranika yaciye
Kayogoro ryari mu minwe y’abamisiyoneri kugeza aho
arobanurirwa amabanga yo kuba umwungere wa mbere
atorewe kuba umwungere wa mbere w’ishengero ryo mu
kugeza yitabiye Imana mu buhungiro. Pasitori Musa
Kayogoro mu mwaka wa 1960.
Ruranika amaze guhunga yaciye asubirirwa na Pasitori
Kayaga Luka, uwo na we amaze kwitaba Imana asubirirwa
Umuzezwasehengero yatowe mur’ico gihe ngw
na Pasitori Niyungeko Emmanuel yaruhiye gukurwa
amwunganire mu kuba umwungere wa kabiri yari¨Pasitori
mur’ayo mabanga, asigara ari umukristo asanzwe, aca
Ntampera Daniyeli yahavuye akurwa mur’ayo mabanga
asubirirwa na Pasitori Nimpa Seth. Pasitori Seth Nimpa na
yagirijwe k’umuhungu wiwe yoba yivye ikibazo catanga
we haheze igihe gito aca arapfa, ishengero rica ritumako
uburenganzira bwo kwinjira mu mashure yisumbuye
Pasitori Ngendakuriyo Yonasi yari misiyoneri mu Buganda
(concours national), aca aba umukristo asanzwe kugeza
ngw’amusubirire.
aho uwasubiriye Pasitori Samiye Lazaro amaze kwitaba
46 47

Kubera ko Winberg Thomas yari umumisiyoneri


Ico gihe ishengero rya Kayogoro ryaronka ukwikukira, w’umugabo, yari afise uburenganzira bwo gutanguza
umumisiyoneri yakorera muri ryo yitwa Gideon Josefsson. ishengero rifise ubwigenge no kurangura amabanga yose
y’ishengero no gufata ingingo mu burongozi bw’ishengero,
Mur’uwo mwaka nyene abamisiyoneri Gunnar na Evy yaciye atunganya umubatizo. Umubatizo wa mbere waciye
Norman bakora mu misiyoni yo mu Kayogoro. Mu mwaka uba kw itariki 13 z’ukwezi kw’icenda mu mwaka wa 1936.
wa 1961, Gunnar Norman yaciye atanguza ishure rya Kur’uwo musi habatijwe abantu bane. Umubatizo wa kabiri
Bibiliya ryo mu Kayogoro aho Yonas Westman batazira wabaye ku bunani bw’umwaka wa 1937, habatizwa abantu
Gisevya yamaze imyaka myinshi yigisha 13, hakwirikira uwundi mubatizo kw’itariki 2 z’ukwezi kwa
gatanu 1937 aho habatirijwe abantu 31.
V.2. Ishengero rya pentekote rya Kiremba
Mugabo kugeza ico gihe abamisiyoneri bari
Imisiyoni ya Kiremba yatangujwe na Thomas Winberg bagihagaritswe umutima n’uko ata mukristo n’umwe yari
batazira Fumbere. Uwo mumisiyoneri yari afise bwabatizwe muri Mpwemu Yera. Hashize igihe gito ni ho
umuhamagaro wo gutanguza imisiyoni i Kiremba, yaciye Yohana Barungako, yari yabatirijwe mu mubatizo wa
mu Kayogoro ahamara amezi makeya. Aca aduga i mbere wabereye i Kiremba, yongeye aba mu ba mbere
Kiremba n’umuryango wiwe wose, ari kumwe babatijwe muri Mpwemu Yera, bagatangura kuvuga mu
n’umumisiyonerikazi yitwa Alda Holmström batazira ndimi zitamenyekana. Iryo shengero ryaciye rikura cane ku
Madame Muganga. Bavuye mu Kayogoro baherekejwe buryo mu mwaka wa 1941 ryari irya kabiri mu mashengero
n’abavugabutumwa bane bazi ivy’imyuga. Mur’abo afise abakristo benshi arongowe n’ishirahamwe MLS
bavugabutumwa harimwo David Vyemuguru. Baca rikorera mu karere ka Kongo mbirigi na Rwanda-Urundi.
bashika i Kiremba mu ntango z’ukwezi kw icumi k’umwaka Ishengero rya Kiremba mur’uwo mwaka ryaza rimaze
wa 1935. Amaze gushika i Kiremba, yaciye atangura kuronka abakristo 554.
kuvuga ubutumwa no kwigisha abantu gusoma no
kwandika.
48
49

Aho tuhabona abanyagice bariko barabatizwa mu mazi menshi.

Igikorane c’umwaka ukurikira wa 1942 gica kibera i


Kiremba. Ico gikorane citabwe n’abamisiyoneri benshi. Mu
bavuze ubutumwa mur’ico gihe harimwo umumisiyoneri
w’umupentekote aturuka mu gihugu c’Ubwongereza na
Kuva ico gihe amashure y’ububwiriza yaciye atangura Harris Kapiga wo mu gihugu ca Tanzaniya.
kugwira ava kuri 16 mu mwaka wa 1937 agera kuri 34 mu
mwaka wa 1940. Mu mwaka wa 1941 ni ho abakristo bo Mur’uwo mwaka wa 1942 ni ho abashingantahe ba mbere
mw ishengero rya pentekote mu Burundi, bashoboye b’ishengero barobanurwa, aribo Filipo Bwanike na
kwitaba igikorane cabereye i Lemera muri Kongo. Mur’abo Madengo Abed-Nego bamaze hafi imyaka mirongwibiri
bavugabutumwa bitavye ico gikorane harimwo Madengo y’amavuka. Mu mwaka wa 1943, Pasitori Thomas Winberg
Abedunego. yafashe ingingo ivuga kw amashure atatu y’ishengero rya
Kiremba yegereye ku Mugara, yegukiye ishengero rya
Abitavye ico gikorane bagiyeyo n’amaguru kandi urugendo Mugara.
ntirwaboroheye cane-cane hageze kugaruka. Bashitse
barushe cane bagize ibirometero 200 mu misi ndwi. Mur’ico gihe haciye hatangura kwubakwa urusengero rwa
Mur’ico gikorane nta baririmvyi bari bwaboneke. kijambere ngaho i Kiremba. Mu kurwubaka, abatware ni bo
Abamisiyoneri ni bo gusa begerana bagategura indirimbo bararika abenegihugu, bakaza gufyatura amatafari,
zo kuririmba mu bikorane. kuyaturira no kwubaka.
50 51
Nta mukristo yaja mu bikorwa vyo kwubaka. Rurangiye Ishengero ryashishikaye kugwira cane, kubera ubwinshi
kwubakwa, Pasitori Winberg Thomas, yari yasabwe bw’abakristo urwo rusengero rwahavuye ruba ruto, baca
n’ababirigi gufasha mu bikorwa vy’iterambere mu gihe bararwagura rumera bwa musaraba.
c’ingwano y’isi yose, Leta mbirigi yaciye imuhemba.
Amafaranga yahembwe aca ayagura inzugi zo kwugara Mur’iryo shengero rya Kiremba, hagiye haraba ibihe
urwo rusengero. Mu mwaka wa 1945 ni ho hinjirwa urwo vy’ikanguro vyinshi, vyatumye ishengero rigwira cane
rusengero rwa mbere rwari rwubakishijwe amatafari ahiye ningoga. Bavuga ko igihe kimwe higeze kuba amaterano
ahuriyemwo abakristo baturuka mu mashure yose akukira
iryo shengero. Hari hatumiwe ishengero ry’abasamwesi
Urusengero rw’ishengero (Anglicane) ry’i Matana. Abakristo bo mur’iryo shengero ry’i
rya pentekote rya Matana baca baritaba umutumiro. Bagenda i Kiremba
Kiremba rwinjiwe mu
baherekejwe n’umumisiyoneri wabo.
mwaka wa 1945

Mur’ico gikorane, habaye ikanguro rikomeye, umuriro wa


Mpwemu Yera uramanuka, abantu benshi batangura
kuvuga mu ndimi nsha. Abo batumire babibonye
batangura kugira ubwoba. Uwo mumisiyoneri yari
yabaherekeje aca abwira abantu biwe ati « Duhunge,
duhunge !» ; ni ko guca batemesha barahunga, basubira
iyo baje bava.
Kur’uwo musi mukuru wo kwinjira urusengero, Umwami
Mwambutsa yarahishikiye ari kumwe n’uwatwara intara ya
Abedunego Madengo yagize uruhara rukomeye
Bururi, n’abandi bakozi bakuru ba Leta babiri. Ibirori vyo
mw’iterambere ry’ishengero rya Kiremba, yari yavutse mu
kwinjira urusengero vyahagarikiwe na Pasitori Thomas
ntango z’umwaka wa 1920. Yaribuka neza igihe
Winberg. Hans Yensen wo mu misiyoni y’ababatiste bo
abamisiyoneri ba mbere bashikiye i Kiremba. Hari ku musi
muri Danemarke na Gösta Palmertz yaserukira
ugira 15 w’ukwezi kw’icumi mu mwaka wa 1935. Abantu
ishirahamwe ry’abamisiyoneri MLS ni bo bavuze
bababonye barabahunga bakaja kwinyegeza kuko hari
ubutumwa bwiza bwa Yesu Kristo.
igihuha kivuga ko abemeye kubatizwa babinika mu mazi
yuzuye ikinogo baboshwe bakabasigayo kugeza
Ibirori vyo kwinjira urusengero birangiye, Anna Winberg
haciyemwo amasaha 12. Bavuga ko abakristo b’ukuri ari
muka Thomas Winberg aca azimana abazungu bose bari
bo bashobora kurokoka.
bitavye urubanza hamwe n’abirabure b’abanyacubahiro
harimwo umwami w’Uburundi n’abamuherekeje. Ivyo
Yamara rero, ivyo bihuha ntivyaciye intege Abedunego
vyatumye agakengerwe gahera kuko abanyagihugu
Madengo, yaciye yemera kwiheba atangura kuja kwiga
biyumvira ko abaswedwa boba ari abanenwa nk’uko
mw’ishure mu mwaka wa 1936. Abavyeyi biwe
umuzezwashengero Filipo Bwanike yakunda kubitubwira.
ntibavyemera, yamara abana bagiye kw’ishure baronka
52 53
impuzu n’umunyu bituma Abedunego Madengo n’abenegihugu. Abana baca baja kwinyegeza, abakuze na
ahurumbira ishure. bo bakaja mu vyo kubakubitisha inkoni.

Pr Madengo Abedunego
n’umugore wiwe Elisabeth
bagize uruhara runini
rwatumye ishengero rya
pentekote ry’i Kiremba ritera
imbere cane.

Abavugabutumwa bagiye kuvuga ubutumwa mu mihana baherekejwe


Pr Abedunego Madengo n’umutambukanyi n’abamisiyonerikazi mu myaka ya 1950.
wiwe Elisabeth. Ifoto yafashwe na : Inger-Britt Ahlström

Amaze igihe yumviriza inyigisho, Abedunego Madengo Ico gihe, abavugabutumwa baregeranira i Kiremba bavuye
yaciye yihana. Mu kwezi kwa 5 mu mwaka wa 1937 aca iyo barungitswe kuvuga ubutumwa, bakamara iyinga ryose
arabatizwa hamwe n’abandi bashika nka 20. Mu mwaka canke amayinga abiri mu masengesho no mu nyigisho za
wa 1939, yaciye abatizwa muri Mpwemu Yera. Bibiliya. Aho baja kuvuga ubutumwa, barasengera
abarwaye bagasenda n’abadayimoni, abantu bagakira.
Pasitori Abedunego Madengo yari mu masengesho, aho Ivyo vyatumye igikorwa c’Imana gitera imbere cane.
yumva ukuboko kw’Imana kuje ku mutwe, aca yumva
umenga yuzuyemwo umuriro. Buno nyene atangura Kugeza 1939, Alda Holmström ni we yari ajejwe ishure ry’i
kuvuga mu ndimi zitamenyekana. Yumva aranezerewe Kiremba. Mur’uyo mwaka ni ho Lemuel Karlsson yapfira
cane, aca yaduka atwenga ashira ijwi hejuru, biranka ko mu Kayogoro. Alda rero aca agenda gufasha umupfakazi
yokwigumya. Amiga aheze, abandi bagatangura gutaha, asigaye, ishure aca arisigarana Abedunego Madengo.
we yumva yokwigumira ngaho mu masengesho. Ashitse i Kuva ico gihe, Abedunego aca akora
muhira yakunda kuja mu mirima gusengerayo. nk’umuvugabutumwa, umwigisha n’umuyobozi w’iryo
shure kugeza aho arobanuriwe kuba umwungere wa
Amaze kurangiza ivyigwa, Abedunego Madengo yaciye mbere w’ishengero rya pentekote rya Kiremba.
atogwa ngw’abe umuvugabutumwa, aca arungikwa mu
mihana itandukanye kuvugayo ubutumwa. Mu ntango Mu mwaka wa 1942, Abedunego Madengo yarobanuriwe
ntivyari vyoroshe kuko abavugabutumwa batarabwa ryiza amabanga yo kuba umushingantahe w’ishengero hamwe
na Filipo Bwanike.
54 55
Mu mwaka wa 1944 na 1945 habaye ingorane zitewe
n’ubukene buturutse ku ngwano y’isi yose yabaye mu
myaka ya 1940-1945. Amahera yo guhemba
abavugabutumwa arabura, amashure atangura gusabwa
guhemba abarimu, kandi bakagabanya cane umushahara
bahora bahembwa. Abakristo benshi batangura
kubivamwo eka mbere n’abarimu. Hongerako ikiza
c’inzara cateye mu mwaka wa 1945 kigahitana abantu
benshi. Mur’iyo myaka aho kugwira abakristo mbere
n’abarimu baragabanutse cane.

Abarimu benshi baciye baja gusaba akazi i Buganwa kwa


Ndarishikije ko kwigisha mu mashure ya Leta. Nk’uko
umupfasoni wa Pasitori Madengo Abedunego yabinyagiye,
umunega wiwe yagiye inama n’abandi barimu, bahana
isango ryo kuja kwiyandikisha mu bashaka akazi.

Isango ryo kuja kwiyandikisha rigeze, yazindutse aritegura, Nk’uko Pasitori Filipo Bwanike yigeze kubimbwira, Thomas
hanyuma afata inzira ngw ahamvye bagenzi biwe. Ageze Winberg yaciye arobanura Abedunego Madengo na Filipo
mu nzira, haca hamuhwikira umuco mwinshi agwa hasi, Bwanike amaze kubashingira abageni ngo babe
ubwenge buca burazimira. Abagiye kwiyandikisha abazezwashengero, aca asaba Filipo Bwanike ko yoja
baramurorera baramuhebura. Ngo yagiye gutora ubwenge kuba mu misiyoni kugira ngo asigarane imisiyoni.
amasaha yo kwiyandikisha yamaze kurenga, aca
arabivamwo asubira i muhira ashishikara gukorera Imana Mugabo kubera ko Filipo Bwanike yari inyakamwe, atari
mur’ubwo bukene. afise abo bavukana basigara kw’itongo, aca
arabimwankira. Filipo Bwanike ni ko guca asaba Thomas
Hashize imyaka hafi cumi n’umwe, Pasitori Thomas Winberg ko Madengo Abedunego yari afise abo bavukana
Winberg ataronse akaruhuko, yahisemwo kugenda basigarana itongo, yoba ari we yoja kuba mu misiyoni. Uko
kuruhuka mu mwaka wa 1946 asiga ata mu misiyoneri ni ko Pasitori Madengo Abedunego yaciye aja kuba mu
w’umugabo arashika ngw amusigaranire ishengero. misiyoni i Kiremba ari kumwe n’umutambukanyi wiwe
Ishengero rica risigaranwa na Filipo Bwanike na Elisabeth.
Abedunego Madengo.
56 57

Abasigaranye
ishengero rya
Kiremba Pasitori
Thomas Winberg
agiye kuruhuka

Ubuzima bwo mu misiyoni ntibwamworoheye. Nk’uko


yigeze kubinyagira, yashikiye mu kazu k’icumba kimwe
kubatswe n’amatafari ahiye harya mu misiyoni. Nta bintu
vyo kumufasha vyinshi yari afise. Yaryama ku kirago,
agasangira n’umugore akarengeti gatoya. Yambwiye ko
imbeho ibateye mw ijoro baja mu vyo kukaniganira
n’umukenyezi wiwe.

Umusi umwe umuhungu wa Fumbere ariko arakina, yaciye


imbere y’ako kazu. Kubera ko ijisho ry’umwana ritimirwa,
yacishije ijisho mu muryango utari wugaye neza, aca Bidatevye haciye haboneka umuryango w’abamisiyoneri
abona baryamye ku buriri batipfutse uburengeti. Aca Harry na Edit Yansson baca bashishikarira aho abo
agenda arirukanga, abwira abavyeyi ko Madengo bazezwashengero bari bagejeje igikorwa.
n’umutambukanyi wiwe bakenye cane batagira n’ico
bipfuka. Ubwo nyene, Anna muka Winberg, yaciye Mur’ico gihe abazezwashengero bari bamaze
abatumako abaha uburengeti n’ibindi vyo kwipfuka. kurobanurirwa ayo mabanga bari bane. Mu mwaka wa
1950, abazezwashengero (pasteurs) Madengo
Pasitori Thomas Winberg, agiye mu buruhuko, abo Abedunego na Filipo Bwanike baciye barungikwa kwiga kw
bazezwashengero ukw ari babiri Abdenego Madengo na ishure rya Bibiliya ry’i Buvira.
Filipo Bwanike, baciye barangura amabanga yose
atarekuriwe abagore b’abamisiyonerikazi mw’ishengero. Mw’ishengero rya Kiremba, hakoze abamisiyoneri benshi,
nka Lindgren Viola, Inger-Britt Ahlström yakoze cane
Umumisiyonerikazi yitwa Linea Halldorf batazira mw’irerero ry’impfuvyi, Söderlund Margit, Ada Nyberg
Kanyabuyange, yabagira inama, agafatanya na bo kandi n’abandi. Bamwe bakora mw’ishure ry’inderabigisha ry’i
vyagenze neza cane haca habatizwa abakristo benshi Kiremba, abandi batanguza irerero ry’impfuvyi, abandi
mur’uwo mwaka kurusha uko vyahora. baja mu Gakwende gutanguza ikigo c’abana bagendana
58 59
ubumuga. Mur’abo bamisiyoneri harimwo uwahasize Pr Manase Mafefere yaciye aja gufasha kwegeranya
ubuzima yitwa Svea Nyberg. Uwo mumisiyonerikazi yari abakristo mw’ishengero rya Bujumbura ryahuye
yavutse ku musi wa 27/ 8/1906, aca yitaba Imana umusi n’amagume ya 1972, aca asubirirwa na Pasitori Eliya
ugira 2/5/1965 akiri muto, imva yiwe iri i Kiremba i ruhande Ndikunkiko.
y’imva ya Pasitori Mafefere Manase.

Pasitori Abedunego Madengo amaze kwitaba Imana


Kugeza rironse intahe yo kwikukira, ishengero rya yasubiriwe na Pasitori Eliya Ndikunkiko, aho yahora
pentekote rya Kiremba ryari rirongowe n’abamisiyoneri. harobanurwa Pasitori Eliyakimu Nirikana.
Umupasitori waryo yari Thomas Winberg, mu ntango
yafashwa n’uwitwa Kapitura yari ameze nk’icegera ciwe.
Mugabo rero uwo Kapitura yakobo yaruhiye kugwa mu Abo ni bo
caha, ntiyaba akizezwa amabanga ahambaye mu bungere
burongozi bw’ishengero. b’ishengero
rya kiremba
Mu mwaka wa 1960, hageze ko ishengero rya Kiremba
rironka intahe yo kwikukira, haciye hatogwa Pasitori
Madengo Abedunego, ngw abe umwungere wa mbere,
Pasitori Mafefere Manase arobanurirwa kuba umwungere
wa kabiri.

Uwo Pasitori Mafefere Manase, amaze kugenwa mur’ayo


mabanga yo kuba umwungere wa kabiri w’ishengero rya Kandi dutohoje twasanze ata na rimwe iryo shengero
Kiremba, yaciye atorwa ngw afatanye ayo mabanga no ryigeze ryitorera abamisiyoneri barirongora. Mu mwaka wa
guserukira ADEEP muri Leta. 1960 abamisiyoneri Edith na Harry Jansson bari basa-
60 61
nzwe bakora mw ishengero rya pentekote rya Kiremba Mur’ico gihe umwungere w’ishengero rya Kiremba yitwa
baciye baja mu karuhuko. Thomas Winberg ni we yari afatanije no kurongora
ishengero rya Mugara. Pasitori Thomas Winberg canke
V.3. Ishengero rya pentekote rya Mugara umwe mu bashingantahe b’ishengero rya Kiremba haba
Yakobo Kapitura yaboneka nk’icegera ca Thomas
Dutohoje kahise k’ishengero rya pentekote rya Mugara, Winberg, canke Filipo Bwanike, canke Abedunego
dusanga ko mu mwaka wa 1936 haza harabonetse Madengo baja baramanuka guteguza amakanisa mw
ibibanza vyo kwubakamwo amashure ya pentekote mu ishengero ryo ku Mugara.
karere k’Imbo. Ayo mashure n’aya akwirikira :
 Buruhukiro amagana i Bururi ;
 Buganga hegeranye n’imisozi ihanamiye ikiyaya c’Imbo ;
 Cabara hagati ya Kigwena na Karonda. Pasitori Filipo Bwanike
yari mu ba Pasitori ba
Mu mwaka wa 1937 hari hamaze kuboneka abanyeshure, mbere mw’ishengero rya
mbere n’abamaze kwihana mw’ishure ry’i Rukinga. Kiremba. Ari mu
Umuvugabutumwa wa mbere yarungitswe i Rukinga yari bapasitori baja baramanuka
ku Mugara guteguza
Ezekiya Ndayumwansi yava i Kiremba. Mu mwaka wa
uruhimbi
1940 hari hamaze kwugururwa amashure bigiramwo
kwandika no gusoma, bakongera bakayakoresha
nk’isengero (chapelles-écoles) atatu yari hafi ya Mugara,
ni ukuvuga Rukinga, Buruhukiro na Buganga. Gideyoni
Ciza yaturuka i Kiremba, ni we yatanguje ishure ry’i Bugeni
mu mwaka wa 1938. Mu mwaka wa 1940, Ishirahamwe
Yohana Barungako, yabatirijwe mu mubatizo wa mbere
ry’abamisiyoneri MLS ni bwo bwa mbere ryaguze itongo
wabereye i Kiremba, akongera akaba mu ba mbere
mu Burundi. Ryariguze na Rurashitse, haca hubakwa
babatijwe muri Mpwemu Yera, akavuga mu rurimi
imisiyoni ya Mugara.
rutamenyekana, yarungitswe gukorera igikorwa c’Imana
mu Rumonge. Pasitori Madengo Abedunego yari ajejwe
Iryo tongo rya hegitare zitatu ryari i ruhande y’ikampi yitwa
akarere k’Imbo yari afise uburenganzira bwo kubatiza, no
Mugara. Isangiza ryatanguye kubera ku Mugara kuva mu
guteguza uruhimbi. Mur’ako karere, ishengero rya
kwezi kwa mbere mu mwaka wa 1943. Thomas Winberg
pentekote ryatanguriye i Cabara hafi yo mu Karonda, rica
aca afata ingingo yo kwegurira ishengero rya pentekote rya
ryimukira ku Mugara, Pasitori Thomas Winberg amaze
Mugara amashure akukira ishengero rya pentekote ry’i
kugura ikibanza co kwubakamwo imisiyoni kw’izina rya
Kiremba aryegereye. Mur’uwo mwaka abakristo bashika
MLS.
36. Baca batangura kuhagirira uruhimbi, bakaharongo-
reza, bagahezagira abana.
Umumisiyonerikazi yitwa Siri Karlsson yari yashitse i
Kongo ku musi ugira 30 w’ukwezi kugira 9 umwaka wa
62 63
1936 aje gukorera i Buvira n’i Ntoto. Mu mwaka wa 1940 Siri Karlsson yava i Filadelufiya ahitwa Karlskrona, Axelia
yari yiteguye kuja mu buruhuko muri Sweda. Aca arabura Lundström yava i Filadelufiya ahitwa Mullsjö. Abo bigeme
itike kuko ubwato bwari buyizanye baburashe bari barize amashure na Bibiliya, baronka ubuzi
bugasambukira mu kiyaga Mediterane, hagati y’i Bulaya butandukanye, baraba n’abavugabutumwa. Hanyuma
na Afrika mu gihe c’intambara ya kabiri y’isi yose. Uwo mu baca baja kwiga igifaransa mu Bubirigi, babona
misiyonerikazi n’abo bari kumwe bari bamaze kuja gufata kurungikwa muri Kongo, bashikira i Buvira. Aho i Buvira ni
ubwato ngo baje i Dar-es-Salaam, baca basubira mu ho Pasitori Thomas Winberg yabasanze.
mashengero bari basanzwe bakoreramwo.
Bamaze kwemerera Pasitori Thomas Winberg kuza
Mur’ico gihe, umwungere w’ishengero rya pentekote rya gutanguza imisiyoni ya Mugara mu Burundi, mu kurorera
Kiremba, Pasitori Thomas Winberg, yari yamanutse i uruhusha rwo gutanguza iyo misiyoni, abo bigeme babiri
Bujumbura gusuma. Ashitse i Bujumbura, yumva ashaka Siri na Axelia bamaze gushika mu Burundi, bagiye
gusimbira i Buvira kuramukanya no kuraba ko hari gutembera mu misiyoni ya Kayogoro kugira ngo barabe
abamisiyoneri bokwemera kuza mu Burundi gutanguza Ingene ibikorwa vyifashe. Baca baduga i Kiremba bamara
iyindi misiyoni haba iya Mugara canke iya Gishiha. imisi bafasha mu misiyoni y’i Kiremba. Hanyuma, baca
Ashitseyo, Thomas Winberg yasanze umumisiyonerikazi bafata inzira bamanuka ku Mugara. Mu kuja ku Mugara
Siri Karlsson yabuze ingene ataha mu buruhuko, bagira kw’ikinga rimwe, bakagenda bararyakiranwa.
ahasanga na Axelia Lundström yari ashitse ubwa mbere i Bashitse i Buruhukiro, bahasanga ishure ryatangujwe na
Kongo ku musi ugira 17 w’ukwezi kwa 4 k’umwaka wa Matayo Rugenyeka w’Umunyekongo na Filipo Bwanike wo
1940. Aca abasaba ko bokwemera kuza gukorera mu mw’ishengero rya Kiremba kw’igenekerezo rya 6/6/1936
Burundi. Abo bigeme babiri, bari basangiye icumba kimwe barungitswe n’ishengero rya Kiremba.
babamwo, baca binjira mu cumba batangura gusenga.
Inyuma y’imisi mikeya baca bumva barongowe kuza Baca bahahitana Yohana Mchukiwa w’umunyekongo
gukorera mu misiyoni yo ku Mugara. yigisha mur’iryo shure ngw’abereke inzira ya hafi ari
kumwe n’umunyeshure yigisha yitwa Ezekiya Biyorero yari
yabatijwe i Kiremba ku wa 18/12/1938. Bashitse ku Mugara
mu mwaka wa 1940. Inzu ya mbere bashikiyemwo yari
inzu y’ingenzi ya Leta y’impome zitatu n’inusu; itagira
umwango canke idirisha. Abo bamisiyoneri baca bashinga
ihema mur’iyo nzu, baba ngaho mur’iryo hema.

Ku mugoroba wa mbere bashitseyo, baciye bagira inama


yitabwe n’umukuru yaganza imihana ikikuje iyo misiyoni
umutware Barirura, hamwe n’abavugabutumwa bari
bamaze gushikayo, harimwo n’abaje babikoreje ibintu
kuva i Kiremba. Uwo mutware yaje abazaniye ingemurano
65
64
y’inkoko n’amagi kugira ngw abipfurize umuzo mwiza, Lubeni amaze gusubira i Kongo mu gihugu ciwe,
arabazimana, abereka ubumwe yari afitaniye n’abo yasubiriwe na Yohana Mchukiwa.
bavugabutumwa, umwe mur’abo bavugabutumwa yitwa
Eliyazeli Nayumunsi. Nk’uko tubibona mu matohoza twagize, dusanga
abarongozi b’ishengero rya Kiremba barafashije bikomeye
Haheze imisi, abubatsi 13 baca bava i Kiremba baje mw’ishengero rya Mugara. Abo barongozi baravye
kububakira inzu mu kibanza imisiyoni yari yaguze. Mu ingene ingendo abakristo bo ku Mugara bama bagira uko
mpera y’ukwezi kwa mbere k’umwaka wa 1941, ukwezi gutashe bagiye ku ruhimbi mw’ishengero ry’i
abamisiyoneri baca babona kuva muri ya ndaro ya Leta Kiremba zabacumukuza, baciye bafata ingingo yo guha
bashikiramwo, yari yubatswe n’imigano, isukajwe ubwatsi, ubwigenge ishengero rya Mugara ku wa 12/12/.1942
hasi hatagira isima, baca bimukira mu nzu ntoya bari Ishengero rya Mugara rica rihabwa inomero mu rutonde
bamaze kububakira. muri Sweda rw’ayandi mashengero ya pentekote amaze
gutanguzwa mu Burundi. Pasitori Thomas Winberg ni we
Mu ntango iyo nzu yarimwo umukingo w’imigano yari arongoye iryo shengero afatanije no kuba umwungere
wayigaburamwo kubiri. Icumba kinini bagihindura ishure w’ishengero rya Kiremba.
yo kwigiramwo gusoma no kwandika n’urusengero,
akumba gatoya aba ariko abo bamisiyoneri babamwo. Umubatizo wa mbere ku Mugara wabaye kw’igenekerezo
Inyuma y’imisi mikeya, hari hamaze kwubakwa akandi rya 28/12/1941. Kur’uwo musi habatijwe abantu 8;
kazu gatoya bakoresha mu guteka ivyo kurya. babatizwa na Pasitori Kapitura Yakobo. Uwo musi Pasitori
Abamisiyoneri baca bakimukiramwo. Mu kwezi kwa 10 Winberg n’umugore wiwe hamwe na Alda Holmström,
k’umwaka wa 1941 ni ho babonye kwimukira mu nzu yabo. hamwe na Linnéa Halldorf ni ho bari. Uwo musi mukuru
Kuri bo wari umusi mukuru ukomeye cane. wari witabwe n’abakatolike, n’abaislamu, n’abapagani, eka
n’umuganwa Nyambikiye ari kumwe n’ibisongerezi vyiwe,
Umusi umwe abavugabutumwa bagiye gusuma inyama bazanana n’abandi barorerezi benshi, bashika hafi nka
mw’isoko. Baziriye baca bafatwa n’ingwara, barashuha 150.
cane, bakama amaraso, bavyimba amaguru. Abenshi muri
bo baca baritaba Imana harimwo Eliyazeli Nayumunsi, yari Abo bose baronse umwanya wo kwumva ubutumwa bwiza
yavuze ko kwemera umuhamagaro wo kuja kuvuga no kwibonera igihushane c’inkuru bahora bumva yerekeye
ubutumwa ku Mugara gusa n’ukwiyahura. Umwe mu ishengero rya pentekote n’ivyarikoregwamwo.
barokotse muri bo yari Manase Mafefere.
Abavugabutumwa basigaye baca baravayo, abo Abaje kubatizwa n’uwababatiza bururukira mu mazi.
bamisiyonerikazi basigara ari bonyene mu kiringo Pasitori Thomas Winberg agahagarara ku nkombe y’uruzi,
c’amayinga abiri. Hanyuma Pasitori Thomas Winberg agaheza akavuga amajambo yo kubatiza amanitse
abarungikira umuvugabutumwa yitwa Chomachoma ukuboko hejuru ati: “Ndakubatiza mw’izina rya Data wa
Lubeni kw’igenekerezo rya 6/2/1941. Chomachoma twese n’iry’Umwana n’irya Mpwemu Yera”. Uwabatiza
agaca yibiza mu mazi uwuriko arabatizwa.
66 67
Pasitori Kapitura yashishikaye kubatiza mu mibatizo shengero atarinze kugisha inama abarongozi b’ishengero
yagiye ikwirikirana kugeza ku mubatizo ugira gatatu. rya Kiremba. Mu kwezi kwa kane k’umwaka wa 1944 nta
Pasitori Yakobo Kapitura yaruhiye kugwa mu caha, ntiyaba muzungu canke umuzezwashengero yamanutse ava i
akizezwa amabanga akomeye mw’ishengero. Yitavye Kiremba kugirishayo ikanisa. Batolomayo Hajayandi aca
Imana mu mwaka wa 1978 ari umukozi w’Imana mu afata uburenganzira bwo kurongora inama y’ikanisa y’iryo
bubwiriza bw’i Bwatemba. shengero ryari rikiri mu minwe ya Pasitori Thomas Winberg
umwungere w’ishengero rya Kiremba.
Umubatizo ugira kane wagizwe na Pasitori Madengo
Abedunego, abatiza abantu 23. imbere yo kubabatiza, Mu mwaka wa 1945, Siri Karlsson na Axelia Lundström,
habanje kubaho inyigisho za Bibiliya zamaze iyinga ryose. bagiye mu buruhuko muri Sweda, basigarigwa
Izo nyigisho zatanzwe na Pasitori Thomas Winberg ari n’abamisiyoneri Hana na Aina. Mur’ico gihe abakristo
kumwe na Madengo Abedunego n’umutumire Harris bashika 450. Aina na Hana bagiye mu buruhuko mu
Gapiga yava i Nzega muri Tanzaniya. Ishengero rica rigira mwaka wa 1946, habakoreye mu ngata umumisiyoneri
inyota ya Mpwemu Yera. Kw igenekerezo rya 18/11/1944, yitwa Olle Yohansson n’umugore wiwe Marianne
abakristo bari bakoraniye hamwe bariko barasenga, ni ho Yohansson.
Mpwemu Yera yururukira kuri bane muri bo babatizwa muri
Mpwemu Yera. Mur’abo harimwo uwitwa Barengako Uwo Olle Yohansson yabaye umuvugabutumwa muri
Yohana wo mu Rumonge yabaye mu ba mbere bavuze mu Sweda, hanyuma arungikwa kuba umumisiyoneri muri
zindi ndimi. Pasitori Madengo Abedunego yashishikaye Kongo no mu Burundi mu mwaka wa 1946 inyuma
kubatiza ku Mugara mu ruzi Kagunguzi kugeza ku y’intambara y’isi yose.
mubatizo ugira 6.

Mu mwaka wa 1944, Batolomayo Hajayandi w’i


Bwatemba, muri komine Vyanda, yabatirijwe i Kiremba mu
mwaka wa 1938, yaciye arobanurwa kuba umuzezwa-
shengero wa mbere mw’ishengero ryo ku Mugara, ryari
rirongowe na Pastori Thomas Winberg. Aca aja kuba i
Burima kuko yatinya Malariya: Aho i Burima hari hatanguye
mu mwaka wa 1938. Aho nyene i Burima ni ho yagiriye
ubukwe mu mwaka wa 1946. Kubera ko aho i Burima
hamubera kure yo ku Mugara, yagiye arunguruza ava i
Burima aja mu Nyentonga, yungururiza mu Kirungu,
ashika ku Mugara mu mwaka wa 1961. Mur’uwo mwaka wa 1946, ni ho Misiyoneri Olle Johansson
ari kumwe n’umugore wiwe Marianne Yohansson bashika
Mu kwezi kwa kabiri k’umwaka wa 1944, Batolomayo mw’ishengero ryo ku Mugara. Iryo shengero rimaze
afatanije na Yosiya yatunganije amashikanwa mur’iryo kuronka umumisiyoneri w’umugabo arirongora, ryaciye
ryemererwa ku mugaragaro ko ribaye ishengero rya
68 69
pentekote rifise ubwigenge rirongowe n’uwo mu misiyoneri
mu mwaka wa 1947, gurtyo rero rica rironka ububasha bwo
kwitunganiriza ivyaryo ritarinze kugisha inama ishengero
rya Kiremba canke ngo ririhe raporo. Pasitori Batolomayo
Hajayandi ni we yakorana n’uwo mu misiyoneri
nk’umuzezwashengero.

Misiyoneri Olle Yohansson ni we yaciye aba umwungere


w’ishengero rya Mugara kuva mu mwaka wa 1947 mu
gishingo ca Pasitori Thomas Winberg. Amashure ya
Mugara, Rumonge, Cabara, Gatete, Mwange, Buruhukiro,
Mutambara, Rubindi, Burima, Mukungu, Buganga,
Kabwayi, Mirago, Mazinga, Busebwa, Gakumba na
Bukanda ni yo yakukira ishengero rya Mugara. Mugabo
rero ishure rya Bukanda ryaruhiye gusubira mw’ishengero
rya Kiremba mu mwaka wa 1972.

Kw’igenekerezo rya 17/1/1947 ishengero rya Mugara


ryatunganije uruhimbi rwa mbere ruhagarikiwe na Olle Ishengero rya Mugara rifashijwe n’amashengero yo muri
Yohansson hatarimwo abatumwe n’ishengero rya Kiremba Sweda ryatanguye kwubaka urusengero runini rurimwo
canke ngo hatangwe raporo y’ivyabaye. Olle Yohansson n’aho kubatiririza mu mwaka wa 1953. Umumisiyoneri
n’umugore wiwe bagiye kuruhuka baciye basubirirwa na Herge Westin, ni we yari ahagarikiye ibikorwa vyo kwubaka
misiyoneri Yonas Westman n’umugore wiwe Bettan urwo rusengero.
Westman.
Mu mwaka wa 1955; agasengero kwubakishijwe ibiti
Uwo mumisiyoneri Pasitori Olle Yohansson yitavye Imana gasakajwe ivyatsi kaciye gasenyuka, bariko barahera-
avuye mu miga yabereye mu rusengero rwa Filadelufiya i heza ibikorwa vyo kwubaka urusengero rushasha rwinjiwe
Stockholm, mu gihe yari yiteguriye kugirisha amiga ya kw’igenekerezo rya 23/6/1956.
“Missiologie” i Solna.
Umusi mukuru wo kwinjira urusengero watewe iteka
Westman Yonas n’umugore wiwe Bettan Westman bagiye n’abatumire benshi harimwo umukuru w’intara ya Bururi
mu buruhuko, basubirirwa na Herge Westin n’umugore (administrateur territorial), Umuganwa Nyambikiwe
wiwe Sara westin mu mwaka wa 1951 n’abatware biwe, abamisiyoneri, abakuru b’amashengero,
n’abavugabutumwa, hamwe n’abakristo benshi cane bo
mu Burundi, mu Rwanda, no muri Kongo.
70 71
umwungere wa mbere. Mu kibanza c’umwungere wa
Kabiri hagenwa Pasitori Simeyoni Gasindi.

Uko ibikorwa vyaguka ni ko haja hararungikwa


abamisiyoneri babikoramwo nka Linnéa Halldorf, Clarsson Ikiza ca 1972, cateye ishengero rya Mugara rifise
Lilly, Eva Bodén, Karin Ferström, Viola Lindgren, Per Axel abungere babiri n’abazezwashengero 9. Ni bo b’aba:
Winberg, Kerstin Fransson, Clara Lingren, Ingrid Akstrom, Nyabenda Bowasi, Magorwa Abedunego, Nsanzurwimo
Solveig Bergman, Gunnar Norman, Berit Norman, Bernt Isaka, Nyamanza Timoteyo, Ndikunkiko Kosani,
Hardemborg, Anne Hardemborg, Hugo Lindholm Ntirwinyegeza Gaburiyeli, Madugu Eliya, Barampangaje
n’umugore wiwe Elna Lindholm, Yoël Säker, Els Marie Gidiyoni na Sindatuma Samusoni. Gaburiyeli
Säker, Staffan Magnunita Stenlund, Elgot Edlund, Elsa Ntirwinyegeza yabandanirije ibikorwa vy’Imana
Edlund, Yan Atterlint, Bigitta Atterklint, Sivert n’umugore mw’ishengero rya pentekote rya Kiremba inyuma y’ikiza
wiwe, Yanne Mattsin, Anita Mattsin, Ake öhrling, Carina cateye mu mwaka wa 1972.
öhrling, Henry Stälgren, Anna-Carina Stälgren, Margit
Söderlund na Kristina Yonzen. Mu mwaka wa 1972, umwungere Batolomayo Hajayandi
hamwe n’umwungere wa kabiri Gasindi Simiyoni baciye
Siri Karlsson na Exelia Lundström barongeye kugaruka ku bahitanwa n’urwimo. Simeyoni Gasindi yari yavukiye ku
Mugara, barahakorera, imbere yo kuja gukorera mu Mugara mu mwaka wa 1910, abatirizwa i Kiremba mu
Gakwende mw’ishengero rya Kiremba. Mu mwaka wa kwezi kwa ruheshi 1941. Aca aba uwa kabiri yatiwe mu
1960, baciye baja kubandaniriza ibikorwa vy’Imana mu mabanga yo kuba umuzezwashengero mw’ishengero rya
Rwanda. Mugara. Hageze ko ishengero rya Mugara rihabwa intahe
yo kwikukira, Simiyoni Gasindi ni we yagenywe ngw’abe
Mu gihe amashengero ya pentekote yatangujwe mu umwungere wa Kabiri w’ishengero rya Mugara.
Burundi n’abamisiyoneri yaronka intahe yo kwikukira Yahitanywe n’ikiza aheruka kugirisha umubatizo wabereye
akarongogwa n’abenegihugu mu mwaka wa 1960, haciye mu Kirundo ku wa 19/9/1972. Mur’ico kiza ca 1972,
hatogwa Pasitori Batolomayo Hajayandi ngw abe harapfuye n’abandi bazezwashe-ngero nka Ndikunkiko
72 73
Kosani na Magorwa Abedunego. Abandi barashoboye
Abo ni bo
guhunga nka Nsanzurwimo Isaka yitavye Imana amaze basubiriye
igihe gitoya ahungutse. Batoromayo
Hajayandi na
Ico kiza ca 1972, catumye abakristo basanzara, ibintu Simeyoni
birononekara, insengero zirasamburwa. Ishengero rya Gasindi
bahitanywe
Kiremba ni kwo gufata ingingo yo kuramira ishengero rya
n’ikiza ca 1972
Mugara. Rica rirungika abakozi b’Imana kwugurura
amashure rihereye ku banyamugara bari bahungiye i
Kiremba nka Bamporeye Eliya na Ntahomereye Sadoke.
Ryongera rirungika Bizabigomba Yosefu.

Mu bamisiyoneri bashitse ubwa mbere kwegeranya abantu


n’ibintu harimwo umumisiyonerikazi yitwa Kerstin Pasitori Andereya Rurageze amaze kwumva
Fransson hamwe na Yoël Säker n’umugore wiwe Els Marie umuhamagaro w’Imana wo kwinjira mu bikorwa vyayo,
Säker. Ijambo ry’Imana rimaze kuvugwa, abantu baciye yaciye arobanurwa mu bikorwa vyo kuvuga ubutumwa i
batangura kwegerana. Minani Aroni, Rurimwishiga Peresi Kiremba, abimaramwo imyaka 10. Yaciye akorana
na Bampoyubusa Salomo bari mu bafashije cane mu n’abandi bavugabutumwa mu mashure yari amaze
kwegeranya ishengero rya Mugara ryari ryasinzikajwe gutanguzwa na Kiremba. Mur’ico gikorwa, ntibari
cane n’ico kiza ca 1972. borohewe, kuko bahuye n’abakirwanya bikomeye, mugabo
baca bamenya neza kw’amasengesho ariyo ashobora
Kw’igenekerezo rya 10/12/1972 ni ho ishengero rya guhindura ibintu. Mur’ico gihe cose, Andereya Rurageze
Kiremba ryashikiriza abandi bungere ishengero rya yari umuntu akunda cane gusenga.
Mugara. Umwungere wa mbere aba Rurageze Andereya,
uwa kabiri na we aba Makobero Lazare. . Mu myaka ya 1959-1960, Andereya Rurageze
yashishikaye inyigisho mw’ishure y’i Buvira. Arangije kwiga
Pasitri Andereya Rurageze yari yavutse mu mwaka wa yaciye asubira i Kiremba, akora mu mabanga
1931 Yabaye mu banyeshure ba mbere bemeye y’ubuzezwashengero ahantu henshi, gushitsa agenywe
gutangura kwiga mw’ishure ryari ritangujwe n’imisiyoni ya ngw’abe umwungere wa mbere w’ishengero rya Mugara
Kiremba hafi y’i wabo. Igihe yakizwa yari amaze imyaka 8 mu mwaka wa 1972. Yinjiye mur’ayo mabanga ku musi
y’amavuka. Yipfuje kubatizwa ubwo nyene, mugabo baca ugira 10 w’ukwezi kwa 12, aca aguma mur’ayo mabanga
baramurorereza kugeza akwije imyaka 10. Ni ho yaca kugeza yitavye Imana.
abatizwa mu mwaka wa 1941. Kuva ico gihe yaciye
atangura kwinjira mu bikorwa.
74 75
Kuva igihe Andereya Rurageze atanguriye kurongora Mu mwaka wa 1959 ni ho Pasitori Makobero Lazaro
ishengero rya Mugara, ryaciye rigwira cane riva ku bantu yatirwa mw’ibanga ryo kuba umuzezwashengero. Uwo
3 000 rishika ku bantu 32 900. Abantu bose baba Pasitori Makobero Lazaro yize ishure rya Bibiliya i Buvira
abakristo, abategetsi canke abatari abakristo baramwu- mu mwaka wa 1956, ahabwa kurongora ububwiriza bw’i
baha, kuko yari umuntu w’igitinyiro. Ivyo vyatumye Bwatemba aho yamaze imyaka 13 mur’ayo mabanga. Uwo
ishengero rirema inyuma y’ikiza ca 1972. Yararonse mwungere wa kabiri yitavye Imana kw’igenekerezo rya
umwanya wo kugendera amashengero ya Sweda, n’ayo 27/5/2006 amaze imyaka 33 arongoye ishengero rya
mu Bubirigi, mbere n’ayo mu Bufaransa mu mwaka wa Mugara. Apfa yisaziye amaze imyaka 84.
1990:

Pastori Rurageze Andereya, umwungere wa mbere


w’ishengero rya Mugara yitavye Imana ku musi ugira 11
w’ukwezi kwa 3 mu mwaka wa 1993. Yari amaze imyaka
20 arongoye ishengero rya Mugara. Kw’igenekerezo rya
12/9/1993, ishengero rya Mugara ryaciye rirobanura
Pasitori Ntunzwenayo Augustin, ngw asubirire umuhisi.
Umwungere wa mbere Ntunzwenayo Augustin, yari
asanzwe mu bari barongoye ububwiriza bwa Mugara.
Yasengewe kuba umuvugabutumwa mu mwaka wa 1983,
aba umudiyakoni mu mwaka wa 1988, arobanurirwa
amabanga y’ubuzezwashengero mu mwaka wa 1990.

Uwo Pasitori Rurageze Andereya yasubiriwe na Pasitori Ni ho kw’igenekerezo rya 25/6/ 2007 ishengero rya
Ntunzwenayo Augustin yari afise umugore wiwe yitwa pentekote rya Mugara ryarobanura Pasitori Barankunda
Elisabeth bavyaranye abana 8. Pasitori Ntunzwenayo Simoni Petero mu mabanga yo kuba umwungere wa kabiri
Augustin yamaze igihe arongoye iryo shengero, aca w’ishengero rya pentekote ryo ku Mugara ngw asubirire
ahitanwa n’indwara 15 ruhuhuma mu mwaka wa 2015, umuhisi Pasitori Makobero Lazare yaheruka kwitaba
ishengero rya pentekote rya Mugara rica rirobanura Pr Imana.
Barankunda Simoni Pitero ngw’amusubirire mu mabanga
y’ubwungere bwa mbere. Uwo mupasitori Barankunda Simoni Petero, yari asanzwe
arongoye ububwiriza na Centre ya Karonda. Yari
Pasitori Makobero Lazaro yagenywe n’ishengero rya yasengewe kuba umuvugabutumwa mu mwaka wa 1973,
Kiremba ngw’abe umwungere wa kabiri w’ishengero rya aba umudiyakoni mu mwaka wa 1986, ahabwa amabanga
Mugara, yavutse mu mwaka wa 1922, abatizwa i Kiremba y’ubuzezwashengero mu mwaka wa 1991.
ku wa 28/5/1939. Yaciye yatirwa mw’ibanga ry’ubudiyakoni
mu mwaka wa 1950.
76 77
akitaho abana. Ukw ari babiri bigisha abakristo ba mbere
kwandika no gusoma. Umwe mu banyeshure bigishije ni
Aba ni bo ari Samiye Lazaro. Mu mwaka wa 1946 ni ho Nisubire Yohana
abungere yarobanurirwa kuba umuzezwashengero, akurikirwa na
b’ishengero Ndirabika Petero yarobanuriwe ubuzezwashengero mu
rya pentekote mwaka wa 1947.
ryo ku Mugara
Kugira ngo ishengero ry’i Gishiha rironke uburenganzira
bwo kwitunganiriza ivyaryo, rishobore kwifatira ingingo
ritarinze gusaba impanuro ayandi mashengero,
Ubu ishengero rya Mugara rirongowe n’umwungere wa ryategerezwa kuronka umumisiyoneri arirongora
mbere Pasitori Barankunda Simoni Petero yahora ari w’umugabo. Mu ntango z’umwaka wa 1948 haciye haza i
umwungere wa kabiri w’umuhisi Pasitori Ntunzwenayo Gishiha umumisiyoneri yitwa Elof Hjette; mu kwezi kwa
Augustin, afashijwe na Pasitori Ntiranyibagira Jonathan, gatandatu k’umwaka wa 1948 ishengero rya pentekote ry’i
umwungere wa kabiri yasubiye mu kibanza cahoramwo Gishiha rica rironka ubwigenge. Mu mwaka wa 1949
umwungere wa mbere. ishengero rya Gishiha ryari rifise ububwiriza 16 n’abakristo
500, abavugabutumwa 20 n’abazezwashengero
V.4. Ishengero rya Gishiha (Pasteurs) 2. Habatijwe muri uwo mwaka abantu 130 mu
banyagice 160 ariko mu Kayogoro mur’uwo mwaka nyene
Abamisiyoneri babonye ingene abakristo barushaho habatijwe 49 kuko abaragane vyabagora kwakira
kwongerekana mu karere k’i Bukurira n’ingene bibagora ubutumwa bwiza.
kuhashika, baciye bafata ingingo yo gutanguza imisiyoni
ya pentekote i Gishiha. Kuva ku musi wa pentekote wo mu Pasitori Ndirabika Petero na Pasitori Nisubire Yohana ni bo
mwaka wa 1945, abakristo b’i Bukurira ntibongeye kuja bari bashinzwe amabanga yo kuba abazezwashengero ba
kubatizwa mu Kayogoro, baciye batangura kubatizwa i mbere bo mur’iryo shengero rishasha. Umwalimu
Gishiha. Bahejeje kubatiza abakristo bashasha, haca w’umutama yitwa Baragomwa Dawidi wo mu bubwiriza
haba isangira ryera. Abamisiyoneri baca bagena Ndirabika bw’i Muhororo, yemeza ko igihe yabatizwa hari hamaze
Petero na Nisubire Yohana kuba abarongozi b’iryo kurobanurwa abazezwashengero batatu mw’ishengero ry’I
shengero mu mwaka wa 1947. Baca bakorana na wa Gishiha, aribo Pr Nisubire Yohana, Pr Ndirabika Petero na
mumisiyoneri w’umwigeme yitwa Alice Kjellberg. Pr Marabe Yosefu. Yemeza ko Marabe Yosefu ari we
yamubatije. Umuzezwashengero Yosiya Buhagaze,
Nkuko twabibonye, Nisubire Yohana n’umugore wiwe yarobanuwe inyuma y’uwo Yosefu Marabe. Uwo Yosefu
Eramu Mugunge baturuka mu Gasenyi ku mutumba wa Marabe ntiyaramvye, yaciye ahitanwa n’indwara avuye
Buhinga. Babatirijwe ku musi umwe ku noweli y’umwaka kwivuza i Nyamasovu i Tanzaniya. Yosiya Buhagaze
wa 1936. Nisubire Yohana ni we yari umuvugabutumwa yarobanuwe kuba umuzezwashengero mu mwaka wa
arongoye ishure ry’i Kibingwe, umugore wiwe na we
78 79
1952. Mu mwaka wa 1948, yigisha kw’ishure ry’intango muntu. Uwo na we amushira Pasitori Ndirabika Petero na
mu misiyoni y’i Gishiha. Pasitori Nisubire Yohana.

Dutohoje mu kahise k’ishengero ry’ i Gishiha, tubona ko


Ndirabika Petero na Nisubire Yohana aribo bari
abarongozi b’ukuri b’ishengero ry’ i Gishiha. Ni vyo
vyatumye umumisiyoneri Elof Hjelte atamaraho igihe
kirekire.

Pr Ndirabika Pierre
Umwungere wa mbere
w‘ishengero ry’i Gishiha

Bamaze kuramukanya, Pasitori Ndirabika Petero aca afata


ijambo aramubwira ati: “Twebwe i Gishiha, twarasenze
Imana ngw iturungikire umumisiyoneri, twizera kw’ari
wewe ugiye kuza i wacu”. Pasitori Nisubire Yohana aca
araryuhira, aravuga ati: “Turizeye rwose kw’ari wewe
Haheze igihe kitari gito yasubiriwe n’umumisiyoneri yitwa uzoza i wacu. Imisozi y’i Bukurira irakwiteze
Rhode Struble. Uwo na we amaze kugenda, yasubiriwe n’abanyagihugu baba muri yo”.
n’umumisiyoneri yitwa Stenlund Paul. Uwo na we yoba
yahavuye aja gukorera mw’ishengero ry’i Nyanza- Yonas na Bettan Westman baca bareguka, bemera ko
Lac.Pasitori Ndirabika Petero na Pasitori Nisubire Yohana ubwo ari ubugombe bw Imana bwo kuja i Gishiha, aho
baciye baja mu gikorane gihuza abapentekote uko babaye kuva mu mwaka wa 1952 gushitsa 1958.
umwaka utashe mu Burundi cabereye ku Mugara. Hari Ababitohoje neza, bemeza ko ryabaye irya mbere
hakijemwo abamisiyoneri babiri bagarutse bavuye mu kw’ishengero rya pentekote ryo mu Burundi ryihitiramwo
buruhuko muri Sweda aribo b’aba: Jonas Westman na umumisiyoneri batumira kurangura igikorwa c’ishengero.
Bettan Westman.
Pasitori Nisubire Yohana, yagize ingorane nyinshi ziturutse
Abo bamisiyoneri ukw ari babiri, bari bamaze gukorera i ku babanyi biwe bo mw’ishengero. Abonye kw
Pinga muri Kongo no ku Mugara. Nta ngingo n’imwe yari atagishoboye guhangana n’ibibazo yaterwa n’abo bakristo
bwafatwe yerekeye aho bari bagiye gukorera. Umusi b’ababanyi, yaciye ahitamwo kuva mu gikorwa
umwe bari mur’ico gikorane, umurundi umwe yegera c’uburongozi, asigara ari Umushingantahe w’Ishengero
Yonas Westman amubwira ko hari benedata babiri yubashwe cane muri Gishiha no mu mashengero yose ya
bagomba kuvugana na we. Westman aca akurikira uwo pentekote gushitsa apfuye ahitanywe n’ikiza c’ubwicanyi
80 81
cabaye mu mwaka wa 1972. Pasitori Petero Ndirabika na Amaze kubatizwa baciye bamusaba gufasha kwigisha no
we, ni we yashikirijwe amabanga yo kuba umwungere wa kuvuga ubutumwa bwiza.
mbere w’Ishengero ry’i Gishiha mu mwaka wa 1960
ishirahamwe ry’abamisiyoneri rimaze gushikiriza Mu mwaka wa 1938, yarobanuwe n’umumisiyoneri Lemuel
amabanga yose y’uburongozi bw’amashengero Karlsson kuba umufasha w’umuvugabutumwa no kwigisha
abazezwashengero (pasteurs) b’abarundi ngo babe ahembwa amafaranga 6 ku kwezi. Mu mwaka wa 1939
abungere b’ayo mashengero. Pasitore Ndirabika Petero ni we yari ajejwe ishure rya
Kiyazi n’ishure rya Runda afashijwe n’icegera ciwe Filipo
Petero Ndirabika yavukiye i Kiyazi nko mu mwaka wa Nyandwi. Hahezi igihe, Filipo Nyandwi yarungitswe
1915. Kw ishure abana barabagabira utuntu, bakabaha gukorera mu kiyaya c’i NyanzaLac, aca asubirirwa na Luka
n’umunyu wo kurigata. Mugabo abavyeyi ntibabikunda Shingagenuka.
kuko batinya ko vyobagirira nabi. Umwigisha wa mbere
yakoreye i Gishiha, yari umunyamulenge yitwa Saul Mu mwaka wa 1941 baza bararonse ikibanza co
Karekesi. Abamisiyoneri bamaze gutanguza ishure i kwubakamwo urusengero rw’imetero 36 kuri 10. Urwo
Gishiha, Petero Ndirabika yatowe n’abatware ngw aje rusengero rwari rwubakishijwe amatafari adaturiye,
kwiga. Mur’ico gihe abavyeyi ntibakunda kurungika abana rusukajwe ivyatsi. Haheze igihe kitari gito, harabonetse
babo kwiga kuko batinya kw abazungu bobarya. amabati, baca bakurako ivyatsi barusukaza amabati.

Abatware babonye kw abavyeyi banse kurungika abana Mu mwaka wa 1947 ni ho Ndirabika yatiwe mu mabanga
babo kw’ishure, baciye batoranya umwana umwe-umwe y’ubupasitori, ishengero rya Gishiha rica rironka
mu muryango wose aja kwiga, abavyeyi baca bemera ubwigenge mu mwaka wa 1948 habonetse umumisiyoneri
gutanga uwo mwana umwe kw ikimazi c’umuryango w’umugabo yitwa Elof Hjette. Mu nyuma y’iwe haraje
abazungu bahawe ngo barye kuko batinya gupfungwa. gukorera i Gishiha abandi bamisiyoneri.

Saul Karekesi yigisha kwandika no gusoma akaba


n’umuvugabutumwa i Gishiha. Mur’ico gihe, abanyeshure
Abo bamisiyoneri ni
ntibitaho ivyo gukizwa, bikundira cane-cane kwiga bo bagize uruhara
kwandika no gusoma. runini mu kwatira
mu mabanga
Haheze igihe, Saul Karekesi yasubiriwe na Samweli y’ibikorwa vy’Imana
Petero Ndirabika
Ntakandi n’umupfasoni wiwe bose b’abanyamulenge.
Samueli Ntakandi n’umugore wiwe, ni bo bashoboye
gutahuza abanyeshure ivy’agakiza, baca barajijuka, hafi
abanyeshure bose bakira ijambo ry’Imana bemera
kwihana. Petero Ndirabika aca abatizwa n’umumisiyoneri
yitwa Gösta Werlinder mu mwaka wa 1937 mu Kayogoro.
82
83
Abakristo bashishikaye kwegeranya amahera, hanyuma Mur’uwo mwaka wa 1960, imisiyoni y’i Gishiha yari
baca biyubakira urusengero rwa kijambere ruriho ubu. irongowe n’umuryango w’umumisiyoneri yitwa Gustav
Ibikorwa vyo kwubaka urwo rusengero vyari bihagarikiwe Struble.
n’umumisiyoneri yitwa Yonas Westman. Pasitori Tito
yahitanywe n’ikiza ca
1972. Ababonye
ingene apfa bemeza ko
yabanje kuririmba baca
baramurasa/ Amaraso
yiwe aca aduga mu
kirere ntiyigera ashika
kw ‘ isi

Pr Ndirabika Petero Pr Ntibarekewe Tito


Umwungere wa mbere Umwungere wa kabiri
Aba ni abamisiyoneri bakoze mw’ishengero ry’i Gishiha
Uwo mu misiyoneri yashira imbere Yosiya Buhagaze ngw
Petero Ndirabika ni we yatorewe kuba umwungere wa abe ari we aba umwungere wa mbere. Abonye hatowe
mbere w’ishengero rya Gishiha mu mwaka wa 1960 rimaze Ndirabika Petero, ntivyamuguye neza, yaciye akura meza.
guhabwa intahe yo kwikukira. Pasitori Yosiya Buhagaze na Ayo mabanga, Petero Ndirabika yayagumyemwo gushitsa
we arobanurirwa amabanga yo kuba umwungere wa yitavye Imana ayafashijwemwo na Pr Ntibarekewe Tito
kabiri. Yamara Buhagaze Yosiya yahavuye agwa aca imbere y’amagume ya 1972 na Pr Musa Muhandanyi
akurwa mur’ayo mabanga. inyuma y’ayo magume nk’abungere ba kabiri.

Pasitori Ndirabika Petero na Pasitori Musa Muhandanyi


bamaze kwitaba imana, ishengero ryaciye rirobanura
abungere bashasha. Umwungere wa mbere aba Yakobo
Ngenda yari arongoye ishure rya Bibiliya ryo mu Kayogoro,
uwa kabiri aba Simbabawe Eliachim.

Abo ni
abungere
b’ishengero
rya pentekote
ry’i Gishiha

Pr Simbabawe Eliachim
Pr Ngenda Jacques Pr Simbabawe Eliachim
Umwungere wa mbere Umwungere wa kabiri
84 85
V.5. Ishengero rya pentekote rya Nyanza-Lac

Nk’uko tubisanga mu gatabo kateguwe n’ishengero rya


pentekote rya Kayogoro mu mwaka wa 1985 mu gihe
ryigina yubile, ubutumwa bwiza bwashishikaye kuvugwa
mu kiyaya c’Imbo. Mu mwaka wa 1936 abamisiyoneri baja
batanguye gukorera mu bice vyo mu kiyaya ca
Tanganyika.

Mu mwaka wa 1950, abamisiyoneri Annie na Elof Hjelte


bakora i Nyanza-Lac baciye baja mu buruhuko, bahasiga
Pasitori Rwitaba yakobo nk’umuzezwashengero mu
misiyoni yose ya Nyanza-Lac, agakorana n’umumisiyoneri
yitwa Paulo Stenlund, ishengero rica rironka ubwingenge
mur’uwo mwaka wa 1950.

Pasitori Rwitaba Yakobo yaruhiye kugwa mu caha


Umumisiyoneri Gösta Werlinder ni we yajanyeyo c’ubushakanyi aca akurwa mu mabanga yose yo
ubutumwa mur’ico kiyaya. Mu bandi bamisiyoneri kurongora ishengero rya Nyanza-lac. Nyambirigi Thomas
bahakoreye twovuga nka Hjelte Elof ari kumwe yari yasengewe mu mwaka wa 1959, na we nyene
n’umufasha wiwe. Baca batanguza insengero i Bukeye, yahitanywe n’icaha c’ubusambanyi. Mu makuru twatohoje
Kumariba, Gifuruza, Nyabigina na Kibungwe. dusanga ko uwitwa Kidebuye Yonatani yaza
yararobanuriwe amabanga yo kuba umuzezwasengero, ari
Mu vyo twatohoje twasanze ko Filipo Nyandwi yarungitswe we yaciye asubirira Yakobo rwitaba mur ‘ayo mabanga yo
gukorera mu mashure yo mu kiyaya c’i Nyanza-Lac. kurongora ishengero ryose rya pentekote rya Nyanza-Lac.
Mur’ico gihe, Samiye Lazaro yakorera kw’ishure ry’i
Gifuruza. Umumisiyoneri w’umwigeme yitwa Ulla Svensson yari
asanzwe akorana na Paul Stenlund ni we yasigaranye
imisiyoni Paul Stenlund agiye mu karuhuko. Uwo mu
misiyonerikazi yakorana n’umuzezwashengero Kidebuye
Yonatani yari arongoye iryo shengero.
86 87
atari bwarangize ikiringo ciwe muri CEPBU, kwegeranya
Pr Kidebuye Yonatani
abakristo bari batanguye guhunguka.
yatowe mu mabanga
y’umwungere wa
Pasitori Niyungeko Yonasi, arangije ikiringo ciwe muri
mbere w’ishengero rya
CEPBU aho yari yagiye gusubirira Pasitori Mbonihankuye
Nyanza-Lac mu
Eliya mu mabanga y’icariho c’uwaserukira CEPBU muri
mwaka wa 1960
Leta, Karorero Barunaba, ishengero rya Kayogoro ryaciye
rimugena ngw abe umwungere wa mbere w’ishengero rya
Nyanza-Lac.

Hageze kuronka intahe yo kwikukira, umuzezwashengero Inyuma y’igandagurwa ry’umukuru w’igihugu Melchior
Kidebuye Yonatani ni we yaciye atogwa kuba umwungere Ndadaye na bamwe mu bamufasha kurongora igihugu mu
wa mbere w’ishengero rya Nyanza-Lac. Dutohoje mwaka wa 1993, habaye icuka kibi mw’ishengero, kugeza
twasanze umwungere wa kabiri yari Pr Ntirwahavuye n’aho ryigaburamwo kubiri, Pasitori Nyandwi Filipo aca
Thomas. Uwo na we amatohoza yemeza ko yaguye mu ahitamwo kurivamwo aja mu rindi dini ajanye n’igice kitari
caha c’ubusambanyi, n’uwamusubiriye ni co camuhitanye. gito c’abakristo. Mur’ iryo dini rindi ni ho yarangirije
Uwakora nk’icegera c’umwungere, Pasitori Kidebuye ubuzima. Ishengero rya Nyanza-Lac rica rimusubiriza
Jonathan, yari Pasitori Eliya Bwimponyi. Pasitori Kameya Enoshi.

Mu kiza ca 1972, Pasitori Kidebuye Yonatani yaciye Pasitori Kidebuye Yonatani yaciye ahunguka nko mu
ahungira muri Tanzaniya, agenda ajanye hafi abakristo mwaka wa 2000 azananye n’abakristo benshi hamaze
bose b’iryo shengero, aca ashikira mw’ikampi ry’impunzi gutegwa igikumu ku masezerano yo guhagarika intambara
ry’i Gatumba aho yasanze Pasitori Gabo Gabriel ari we no gutahukana impunzi i Pretoriya muri Africa y’epfo.
arongoye ishengero mur’iryo kampi. Gabo Gabriel abonye Ashitse mu Burundi, yashikiye mu mabanga y’
umwungere Kidebuye Yonatani ashitse, yaciye amubisa umuzezwashengero. Haheze igihe kitari gito, kubera
mu burongozi, ashikiriza ishengero yari arongoye Pasitori umwumvikano muke wari mur’iryo shengero, Pasitori
Kidebuye Yonatani. Niyungeko Yonasi yaciye yemera gusubira mw’ishengero
rya Kayogoro ryari ryamutumye, Kameya Enoshi na we
Pasitori Yonatani Kidebuye yaciye ashishikara igikorwa nyene yashimye kwimukira mw’ishengero rya Kayogoro.
c’Imana ari umwungere wa mbere w’ishengero ryo mw Haca haba ibisikanya mu mabanga y’ubwungere bwa
ikampi y’i Gatumba. Filipo Nyandwi yari yarungitswe mbere hagati ya Pasitori Niyungeko Yonasi na Pasitori
n’ishengero rya Nyanza-lac mu Rwandwa mu mwaka wa Kidebuye Yonatani. Ibirori vyahagarikiwe n’intumwa ya
1962, yaciye agaruka mu Burundi mu mwaka wa 1986, aca Leta, Apôtre Nduwumukama Charles. Uwo Pasitori
arobanurirwa kuba umwungere wa kabiri w’ishengero rya Yonatani Kidebuye yari ageze mu za bukuru, yumvise
Nyanza-Lac, aca afashanya na Pasitori Niyungeko Yonasi igikorwa c’Imana kimuremereye, yasavye ishengero
kumuha umwungere wa kabiri amufasha.
88 89
azananye n’umugore wiwe Anna-Lisa. Uwo mumisiyoneri
yakorana n’uwo munyekongo yitwa Enoki Yambayamba.

Alfred Andersson n’umugore wiwe, bamaze hafi imyaka 20


bakorera i Bujumbura, ariko Enoke Yambayamba yaciye
asubira mw ishengero ryiwe i Buvira mu mwaka wa 1960,
aho yarobanuriwe ubuzezwashengero. Uwakoranye n’uwo
mumisiyoneri Alfred Andersson, yavuze ko ariwe
yatanguje ubutumwa bwiza hejuru mu misozi iri mu ntara
ya Bujumbura. Hariho imisozi ihagaze cane, mu
kuyidugako babanza kumwambika imigozi mu nda,
bakagenda baramukwega kuko bitashoboka ko
Ishengero rya Nyanza-Lac rica ritumako Karenzo Charles, bamurerura ngo bamucane mur’iyo misozi.
umumisiyoneri ryari ryatumye i Mozambike ngw’agaruke
gusubirira Kameya Enoshi mu mabanga y’ubwungere bwa Ishengero rya pentekote rya Bujumbura ryatanguriye mu
kabiri. Bwiza. Bakorera mu nzu y’ubunywero bari bakose. Mu
gitondo baca bakoranira mur’iyo nzu bakayisengeramwo
Bidatevye Pasitori Yonatani yaciye yitaba Imana Imana, hagera ku mugoroba na ho igahinduka ubunywero.
kw’igenekerezo rya 19/4/2020. Ishengero rica rirobanura
Pr Charles Karenzo mu mabanga y’ubwungere bwa
mbere, umuzezwashengero Niyungeko Sylvère agenwa
kuba umwungere wa kabiri mu kwezi kwa kane k’umwaka
wa 2021.

V.6. Ishengero rya pentekote rya Bujumbura

Akahise k’ishengero rya pentekote rya Bujumbura


kerekana ko mu mwaka wa 1933 haza hari agasengero mu
Gatumba kakukira ishengero rya pentekote ry’i Buvira. Ni
ryo ryabaye ishure rya mbere rya pentekote mu Burundi.
Muka Harroi yari Burumatari yatwara Uburundi yari
Imisiyoni ya Bujumbura, yitwa station Kanyosha
umuswedwakazi, avyumvise ni ho yaca asabira
yatangujwe n’umumisiyoneri yitwa Gösta Palmertz yaje
abamisiyoneri ikibanza co kwubakamwo urusengero
ava i Buvira azananye n’umunyekongo bakorana yitwa
n’amazu arushigikiye yo gukoreramwo. Baca baronka
Enoki Yambayamba mu mwaka wa 1948. Hageze kw
ikibanza kinini cane cavuduka kuri Albatros, kigashika
akorerwa mu ngata, umumisiyoneri yitwa Alfred Andersson
hariya hubatswe inzu y’amakoraniro (salle polyvalente),
yigeze gukorera mu misiyoni y’i Gishiha, ni we yaciye aza
90 91
kigakevya kigaca ku ruzi ntahangwa kijana ibarabara rya Umukristo Ribagi amaze kumenya ivyariko birategugwa,
mbere ryo mu Buyenzi. yaciye abimenyesha abo bakorana, yoba yaciye ahitana
ikete ryemeza ko iryo shengero ririho (personnalité civile)
Kubera ko abo bamisiyoneri ata co bariko barakorera agenda kurinyegeza i Kiremba.
mur’ico kibanza, abategetsi baciye bakibaka, babasigariza
ikibanza kiri musi y’ibarabara ryitiriwe Peuple Murundi. Amatohoza aracabandanya kugira ngo tumenye kw’iyo
Baca bubaka urusengero mfatakibanza hepfo y’’ibarabara personnalité civile yoba yarasubijwe ishengero ry’i
rwabereyemwo inama yo gushikiriza intahe yo kwikukira Bujumbura. Haciye harobanurwa Mukariza Yosefu mu
amashengero ya pentekote. Mu mwaka wa 1964 ni ho mabanga yo kurongora ishengero, asubirira Jerôme
baca bubaka urusengero rwiza, urwahahora na rwo Bagwiza. Uwo mwungere Mukariza Yosefu, yaciye yitaba
baruhebera ishure ya Ntahangwa. Abamisiyoneri bose Imana mu kwezi kwa 12 k’umwaka wa 1972 agandaguwe
b’abaporoti mu Burundi baca bararugomwa, bahitamwo n’ababisha bamusanze aho yari apfukamye mu rusengero
kuba ari rwo bama basengeramwo kuva isaha zibiri kugeza ariko arasenga.
isaha zine zo mu gitondo. Amiga yaba mu rurimi
rw’Igifaransa. Urwo rusengero rwari rwubatswe harya hari Kuva ico gihe, ishengero rya pentekote rya Bujumbura,
urusengero rushasha runini rufise igisenge co ryaciye rirongogwa na Pasitori Manase Mafefere,
kwicaramwo. umwungere wa kabiri w’ishengero ry’i Kiremba, yahora
arongoye ADEEP mu Rwanda no mu Burundi, aca
Abakristo ba mbere b’abarundi bo mw’ishengero rya asubirirwa na Pasitori Ndikunkiko Eliya mu kibanza
pentekote ry’i Bujumbura babatirijwe i Buvira mu mwaka c’umwungere wa kabiri w’ishengero ry’i Kiremba.
wa 1949. Ntituramenya neza umwaka hatanguye
kuboneka umuzezwashengero kavukire w’i Bujumbura. Ico Umwungere wa mbere w’ishengero rya pentekote ry’ i
tumaze kumenya ni uko inama yafatiwemwo ingingo yo Bujumbura, yunganigwa na Pasitori Sikibelo Zacharie
guha intahe yo kwikukira amashengero 6 yari amaze ava muri Kongo. Uwo Sikibelo Zacharie ni we yari
kuronka ubwigenge ; no gutora abungere bayarongora, umwungere wa kabiri w’iryo shengero rya Bujumbura.
yabereye mu nzu z’ishengero rya pentekote ry’i
Bujumbura, harya ku Ntahangwa. Ni ho haciye hatogwa Pasitori Samuel
umwungere wa mbere w’ishengero rya Bujumbura yitwa Niyungeko yasubi-
Pasitori Jerôme Bagwiza, Pasitori Kiburugutu Petero na riye Pr Manase
Mafefere yitavye
we agenwa mu mabanga yo kuba umwungere wa kabiri.
Imana amaze
kwegeranye
Abo bungere ntibabaye abungere beza kuko baciye ishengero ryari
bagomba kurihindura kugira ngo ricike irya FECABU. Mu ryasinzikajwe
kubaresha, abo mw’ishengero rya FECABU bababwira kw n’ikiza ca 1972
abamisiyoneri b’abaswedwa ata co babamariye kuko ata
bikorwa vy’iterambere bariko bararangura mw ishengero.
92 93
Ishengero rya pentekote rya Ntahangwa i Bujumbura, ryari ishengero rya Bujumbura ryari ryashize imbere, ngw
rigizwe ahanini n’abanyekongo, bamwe bari baje ari aribere umwungere wa mbere avuye kwiga Bibiliya
impunzi, abandi baje kuba mu gisagara ca Bujumbura. (Théologie) i Bukavu.
Abarundi bararikengera cane kuko abenshi bari
abakatolike bateye imbere cane. Baryita ishengero Mur’uwo muvyuro, ibintu ntivyari vyoroshe. Abantu
ry’ababembe. Ntibiyumvira k’umuntu azi ubwenge bemeye kwakira Yesu Kristo nk’umukiza wabo, bama
yoshobora kwinjira mur’iryo shengero. Batanguye kujijuka baturatujwe, mbere bakanabata mw’ibohero. Umwungere
babonye abanyeshure bo muri kaminuza y’Uburundi, bari agiye kubaraba bari mw’ibohero, har’ aho baca
n’umurwi w’abaririmvyi kandi bakagenda bakwiza babasohora, bagatangura kubakubitira imbere yiwe.
ubutumwa bwiza bashingira intaye Yesu Kristo irya n’ino Bahejeje kubakubita bagaca babasubiza mw’ibohero,
kuva mu mwaka wa 1978. bakamubwira ngo nta rusengero rwiwe ruzokwubakwa
ngaho i wabo bakihatwara. Igihe kimwe babivuze agiye
Mu myaka ya 1978-1979 higeze kuba icuka kibi hagati ya kuraba abakristo bo mu Gikoto iyo bari mw’ibohero.
Kongo yitwa Zayire mur’ico gihe n’Uburundi. Umukuru Avyumvise yaciye azana ubwo buhanuzi aho twari
w’igihugu c’Uburundi Yohana Baptiste Bagaza aca afata dukoraniye turiko turasenga. Aca adusaba ko twosenga
ingingo yo kwirukana abanyakongo. Ishengero rya bakavaho nk’uko bavyivugiye urusengero rukabona
Bujumbura, rica rirahungabana, ku buryo hasigaye kwubakwa. Tumaze gusenga, mu misi mikeya baciye
abakristo bari ku rushi. Umwungere Manase Mafefere, ni bakurwa mu burongozi, urusengero rwo mu gikoto rubona
ho yanyiganira ingene yari yaragorewe mur’iryo shengero kwubakwa.
mu kuryegeranya none Leta ikaba yongeye kurisambura.
Umuvyeyi umwe yari afise abana babiri biga mw’ishure
ry’intango ryo ku Ntahangwa. Amaze kumenya kw’abo
Inyuma y’ivyo haciye haba umuvyuro ukomeye, abarundi
bana bihannye bakakira Yesu nk’umwami n’umukiza
batangura kwisuka cane, barihana, ishengero ritangura
wabo, yaciye aja muri PSR, ahitana ijipi y’igisirikare irimwo
kugwira no gukomera. Mur'ico gihe umwungere yaciye
abapolisi 12. Bashitse kur’iryo shure baca baruruka, bitera
afatwa n’ingwara, arasinzikara cane. Yumvise aremvye,
mw ishure batangura guhamagara amazina yabo bana.
aca yongera kuvuga ko yari yaragorewe mur’iryo
Bagize ngo barahaguruka, kera-kera baba bamaze
shengero, none mu gihe ryari ritanguye kugwira agira ace
kubashirako amapingu ku maboko no ku maguru
yitaba Imana.
bahagarikiwe n’uwo muvyeyi wabo. Abandi bana bigana
Umwungere wa Mbere Manase Mafefere yari yavutse mu babibonye, bagira ubwoba baja mu vyo kurira. Bahejeje
mwaka wa 1922, yitavye Imana ku musi ugira 8/2/1980, kubadadagira, baca babaterera mw’ijipi baboshe
umwungere wa kabiri na we aca aramukurikira mur’uwo nk’abaterera umwavu, babajana muri PCR.
mwaka nyene. Mu mwaka wa 1980, umwungere wa mbere
n’uwa kabiri b’ishengero rya pentekote rya Bujumbura Babashikanye, umukuru w’abo bapolisi, abwira abo bana,
bamaze kwitaba Imana, mu nama y’abungere ati: « Ni mwemera guheba ivyo mwinjiyemwo,
b’amashengero yose ya pentekote yabereye ku Mugara, mukabivamwo, tuca tubarekura mwisubirire mw’ishure
haciye harobanurwa Pasitori Niyungeko Samweli, kubandanya ivyigwa. ». Umuhungu yitwa Ndayisaba
94 95
Blaise aca yishura uwo mukuru w’abapolisi, ati: Ntahangwa, murumunawe na we yagiye kuvuga
« Agasanga ari co mwadufatiye ata kindi caha twakoze, ubutumwa bwiza bw’ubwami bw’Imana mu bihugu vyo
turabamenyesheje ko tudashobora kwihakana Yesu hanze.
Kristo ». Arababwira ati: « Mutabivuyemwo turabakubita
nta kabuza ». Na we ati: « Si ugukubitwa gusa, mushaka Mur’ico gihe hariho umuvyuro ukomeye cane mw
ni muduce amazosi, mutwice, kuko tudashobora ishengero ry’i Bujumbura ku buryo urusengero
guhemuka ». rwababanye ruto. Baca bahitamwo kurusubiriza urundi
rushasha rufise igisenge (balcon) rwubatswe ata
Se avyumvise arashungumirwa, abwira abo bapolisi, ati: Ni mumisiyoneri arinze gutumwako ngw ahagarikire ibikorwa.
jewe ndabahaye abo bana banje, ni mubakubite bashake Ni rwo rwabaye urusengero rwa pentekote rwa mbere mu
bapfe ndabihambira ». Baca babadukamwo, barabakubita Burundi rufise igisenge abantu bicaramwo. Haciye igihe
inkoni nyinshi, bagera aho ico bahitanye cose bapfa kitari gito umwungere wa mbere Pr Samweli Niyungeko
gutako. Barabakubita rwose, barabanoza kugeza n’aho akora wenyene atagira umwunganira, yaciye asaba
abo bana bataba bacumva inkoni. Bashishikara ishengero ngo rimuhe umwunganira. Mu mwaka wa 1987
kubakubita kugeza aho bata ubwenge, bamera ni ho harobanurwa umwungere wa kabiri w’iryo shengero
nk’abapfuye. Baca barabaterura babaterera mu gasho. yitwa Pasitori Rukwiririkanya Onesphore.
(Cachon). Bari mu gasho, ni ho Ndayisaba Blaise yabona
umugabo muremure ahagaze imbere yiwe. Uwo mugabo Pr Niyongeko Samuel yamaze igihe kinini akitswe
aramubwira ati: « Rema, ntimutinye kunshingira intahe, n’amagara aca aja kwivuza muri Amerika. Amaze igihe
ehe ndi kumwe namwe! ». Uwo mwana na we aramubaza kirekire atagarutse, yaciye arungika intumwa zo gufasha
ati: « None ni kuki twakubiswe nk’uku nturuhe udutabara?» gushiraho inzego zirongora ishengero.
Na we ati: « Humura, aya makuba muciyemwo
ntimuzongera kuyacamwo ukundi». Aba ni abungere
b’ishengero rya
Bamaze guhembuka, bukeye bari bavyimvye buzuyeko pentekote ry’i
imimyore y’inkoni, abo bapolisi baca babajana kubavuza Bujumbura
mu bitaro vya Prince Régent Charles, babatahana muri
PSR. Se abonye kw’abana biwe bananiranye, aca aja guta
ishavu ku bakozi b’Imana, abatuka kugeza n’aho
yubahuka gucira amate mu maso y’umwungere
w’ishengero Pr Niyungeko Samweli. Abo bakozi b’Imana,
baca baramurahira ko abo bana ari ab’ishengero kandi ko
badashobora kwihakana abana babo. Se w’abo bana Ibirori vyo gushiraho inzego nsha vyahagarikiwe na Pr
yarinze apfa acuzuye ishavu ryinshi. Uwo muhungu wiwe Eliya Ndikunkiko, umwungere wa mbere w’ishengero rya
mukuru ari we Ndayisaba Blaise ubu ni Pentekote ry’i Kiremba. Inama y’abazezwashengero ica
umuzezwashengero mw ishengero rya Pentekote ryo ku ishira imbere Rukwiririkanya Onesphore ngw’abe
umwungere wa Mbere, mu kibanza c’umwungere wa kabiri
96 97
ishira imbere Pasitori Nahimana Daniyeli, hari kw’italike
28/7/2021. Ishengero rica ryemeza ingingo yafashwe Yari umupasitori arongoye
n’abazezwasengero. ishengero rya Filadelufiya i
Stokolme akaba ariwe arongoye
Mu vyo tumaze gushikako kugeza ubu, amatohoza umuhari w’abapentekote muri
yerekana kw’amashengero ya pentekote atatu Kiremba, Sweda.
Mugara na Gishiha, ari yo yoba yarashoboye guhagararira
ubwigenge bwayo yahabwa n’amategeko yo kutemera
kuvogerwa n’irindi shengero mu nzego zifata ingingo no
gutunganya ibikorwa vy’ishengero. Mur’ayo atatu, Gishiha
ni ryo gusa ryashoboye kwironderera abamisiyoneri
barirongora kuva mu mwaka wa 1952 kugeza mu mwaka
wa 1958. Mur’iyo nama ni we yashoboye kugondoza abamisiyoneri
kugira ngo bemere iyo mfashanyo. Kuko abamisiyoneri
VI. IVYARANGUWE MU MASHENGERO IMBERE NO cane-cane b’abakenyezi batashaka gufatirirwa
HANYUMA Y’AHO ARONKEYE INTAHE YO n’amabanga yo kwigisha amashure y’imisi yose bakwirikije
KWIKUKIRA indinganizo (programme) ya Leta, bagaheba kuja mu
mihana no mu masoko kuvuga ubutumwa. Abamisiyoneri
Imbere y’uko amashengero ya pentekote aronka intahe yo b’abagabo nta co bari banezwe mu vyerekeye amashure.
kwikukira, hari hamaze gukorwa vyinshi vyerekeye
iterambere ry’igihugu, nk’amashure, amavuriro, n’ibindi Lewi Pethrus yashikirije iciyumviro ca nyuma mu nama
nk’ivyo, bica birongerekana inyuma y’intahe yo kwikukira. yabaye mur’uwo mwaka wa 1948, kivuga
kw’abamisiyoneri bategerezwa kwemera gufasha Leta
VI.1. Ivyerekeye amashure kwigisha mu mashure ya misi yose, bakemera no kuja
gusaba imfashanyo muri Leta. Abari mur’iyo nama baca
Mu mwaka wa 1948 Leta irongowe n’Ababirigi yafashe bahitamwo inyigisho igereranye hakwirikijwe inama Linea
ingingo ivuga ko kuva mur’uwo mwaka abaporoti batari Halldorf bita Kayanyabuyange abagiriye. Mu mwaka wa
Ababirigi baronse uburenganzira bwo gusaba imfashanyo 1950, ni ho amashure akukira amashengero ya pentekote
y’ivyerekeye amashure ya misi yose. Mur’uwo mwaka, yatangura kuronka imfashanyo za Leta. Mur’uwo mwaka
bwabaye ubwa mbere umupasitori yitwa Lewi Pethrus yari amashure yose yarashoboye kuronka imfashanyo, kiretse
arongoye umuhari w’abapentekote utazwi n’amategeko ya ayakukira Kayogoro yatanguye kuyironka mu mwaka wa
Leta ya Sweda, yitavye inama yaba uko umwaka utashe 1956. Mur’ico gihe abamisonerikazi ni bo bari barongoye
yabereye i Buvira. amashure y’intango kuko hatari bwaboneke imvukira
zibishoboye.
98 99
mur’iryo shure, yategerezwa gukorera imisiyoni
aturukamwo imyaka itanu. Iyo myaka yaragabanuwe iva
kur’itanu ija kuri ibiri.

Dusomye mu bitabo, twasanze ko uwitwa Batolomayo


Ntibansiga yaturuka ku Mugara yigishije muri EAP,
Stefano w’ i Kiremba na we yigisha mw’ishure itegura
abigisha (moniteurs), Amosi Singira wo ku Mugara yigisha
inyigisho zitegura abigisha mw ishure rigereranye
ry’imyaka itatu (Ecole Moyenne). Mu mwaka wa 1960,
abarundi 42 bariko barakwirikira inyigisho i Remera.
Mur’abo 36 biga mw’ishure rigereranye (Ecole moyenne),
Mu mwaka wa 1950 ni ho haca hugururwa ishure
bandi 6 biga mw’ishure ritegura abarezi (EAP).
ry’inderabigisha i Remera muri Kivu. Abiga mur’iryo shure
bahabwa urupapuro rw’umutsindo bamaze imyaka itatu Nta vyinshi tuzi mu vyabera mu Kayogoro, kuko
biga. Amashengero ya pentekote yose yo mu Burundi aca abagerageje gusesangura ivyahabereye mu ma raporo
asabwa kurungika abanyeshure babiribabiri. Ariko kubera yatangwa, basanze umumisiyoneri yari arongoye
yuko Kayogoro na Gishiha habuze abanyeshure bakwije ishengero ryo mu Kayogoro yitwa Gideon Yosefsson
ivya ngombwa barungikwa mur’iryo shure, ishengero rya atatanga raporo n’imwe ku vyerekeye imigenderanire yari
Mugara ryaciye rirungika bane. Mur’abo barungitswe afitaniye n’abatwara igihugu mur’ico gihe.
n’ishengero ryo ku Mugara, harimwo Bowasi Nyabenda na
Ezekiya Biyorero. Abarungitswe n’ishengero rya Kiremba VI.2. Ivyerekeye amavuriro
bari Stefano Gahimbiri na Zakayo.
Ku vyerekeye ubuvuzi, ivuriro rya mbere ryatanguye
Mu mwaka wa 1953, haciye hatanguzwa ishure itegura kwubakwa mu misiyoni yo mu Kayogoro mu mwaka wa
abigisha (Ecole d’apprentissage Pédagogique) EAP 1947. Iryo vuriro ryubakishwa n’umumisiyoneri yitwa Gösta
y’imyaka ibiri ngaho nyene i Remera muri Kivu. Mu mwaka Werlinder. Ryuguruwe mu kwezi kwa mbere mu mwaka wa
wa 1954, ishengero rya Mugara rica rirungikayo abigeme 1951.Uwatanguye kuvurira mur’iryo vuriro ni umuformo
babiri babaye aba mbere mu Burundi kwiga mur’iryo shure. yitwa Anna Lissa Karlsson yahembwa na Leta. I Gishiha
Abo bigeme umwe yari Merita uwundi na we yari Sippora. na ho ivuriro ryaho ryuguruwe mu mwaka wa 1962.
Sippora yamazeyo umwaka umwe aca aravayo ariko Uwatanguye kuvurira muri ryo ni umumisiyoneri
Merita arashishikara, agaruka afise impamyabushobozi w’umuforomokazi yitwa Else Marie Pettersson.
mu vyerekeye kwigisha (Institutrice).
Uwo agiye mu karuhuko, yasubiriwe n’umuforomokazi
Amashengero ya pentekote ya Kayogoro na Gishiha w’umumisiyoneri yitwa Inga Sandberg yigeze gukorera
yaratevye cane kurungika abanyeshure kwiga i Remera mw’ivuriro ryo mu Kayogoro, bakaza barakabukanya
kuko yatanguye kubarungika mu mwaka wa 1964. Uwize n’umumisiyonerikazi yirwa Solveig Bergman yigeze
100 101
gukorera mw’ivuriro ryo ku Mugara. Bakorana Ibikorwa vyo kwubaka iyo nzu vyahagarikiwe na Misiyoneri
n’umuforomo yitwa Ntakuwundi Samusoni wo mw Olle Yohansson, ica yinjirwa ku musi ugira 28 w’ukwezi
ishengero ry’abadivantisito yamuka mu Kayogoro. Uwo kwa 5 mu mwaka wa 1968.
Ntakuwundi Samusoni, yari yigiye ivyerekeye ubuvuzi i
Tanzaniya. Amagume yo muri 1972 ateye, Ntakuwundi Abatanguye kuyikoreramwo bari abamisiyonerikazi babiri
Samusoni yaciye ahungira i Tabora muri Tanzaniya. Mu aribo Kerstin Fransson na Anne Hardenborg. Ishengero
nyuma ibikorwa bimaze kugwira haje umumisiyoneri yitwa rica ryongera kwubaka inyubakwa yo kuvuriramwo
Anne-Marie azananye n’umugabo wiwe bafise akana abarwaye (Dispensaire) yinjiwe ku musi ugira 8 w’ukwezi
k’akigeme. Umugabo yaciye afatwa n’ingwara, aca asubira 5 mu mwaka wa 1971, itanguzwa na Clara Lindberg na
inyuma muri Sweda kugwaza umugabo wiwe. Hashize Ingrid Akerström bose bari abamisiyonerikazi bava muri
igihe gito cane, uwo mugabo wiwe yaciye apfa. Amaze Sweda.
kubura umugabo yaciye agaruka ashishikara gukora
kw’ivuriro ry’i Gishiha; bamwita Kanyamwana kuko
yapfakaye avyaye umwana umwe w’umwigeme yakuriye Abo baforomokazi
kwa nyina aho i Gishiha. babiri ni bo
batanguje ivuriro
ryo ku Mugara
Mu mwaka wa, 1959 haciye hatanguzwa igikorwa co
kubungabunga amagara y’abantu mw ishengero rya
pentekote rya Mugara, bihera kw’ivyariro ryari mu nzu Leta
yatije Ishengero ryo ku Mugara mu bitaro bikuru vyo mu
Rumonge. Ico gikorwa catangujwe na Kerstin Fransson. Misiyoneri Kerstin Fransson yatanguje ibikorwa vy’iyakiriro
Kubera ko mu Rumonge habaye kure y’imisiyoni yo ku mu Rumonge, yari umuhizi akomeye, kuko ari we yabaye
Mugara, itongo ryari ryubatswemwo inzu ya mbere y’ivyatsi mu ba mbere basubije ibintu mu buryo vyari vyononywe
yabamwo abamisiyoneri ryahavuye ryubakwamwo inzu n’ikiza cateye mu Burundi mu mwaka wa 1972.
y’ivyariro (maternité).
Yafatanije ibikorwa vyo kuvura no kuvuga ubutumwa irya
n’ino mw ishengero rya Mugara. Amaze imyaka 33 akora
mw ishengero rya Mugara, yaciye aja gukorera ibikorwa
vy’Imana mw ishengero rya pentekote rya Rusagara mu
ntara ya Cibitoke.

Mur’iryo vuriro ryo ku Mugara, haraje abandi bamisiyoneri


kuvura kugeza habonetse abarundi bafise
impamyabushobozi yo kuvura baciye babakorera mu
ngata. Aha twovuga nka Solveig Bergman, Margaritta
Olsson, Mariane Liolé, Ingrid Brodin, Anitha Magnusson.
Ubu ishengero rya Mugara rifise amavuriro 7.
102 103
VI.3. Ivyerekeye amashure ya Bubiliya

Kugeza mu mwaka wa 1960 amashengero ya pentekote Abo ni bo bigisha


ageze kwikukira, nta shure rya Bibiliya na rimwe ryari muri EAP yatangujwe
bwatangure mu Burundi. na Linnéa Halldorf

Abungere b’amashengero bamaze kugenwa mur’ayo


mabanga bari bakwiye kwiga kugira ngo baronke
ubumenyi bubabashisha kurangura ayo mabanga. Haciye
haza iciyumviro co gushiraho ishure ritegura abakozi Linnéa Halldorf Pr Bigirabagabo Yoweli
b’Imana nk’iryari risanzweho i Buvira muri Kongo.
b. Ishure rya Bibiliya mu Kayogoro
a. Ishure yo gufasha abigisha EMAP ku Mugara
Ishure rya mbere rya Bibiliya ry’imyaka ibiri ryatangujwe
Mu mwaka wa 1961, Linnéa Halldorf yaciye atanguza mu Kayogoro n’umumisiyoneri yitwa Norman Gunnar mu
ishure yo gufasha abigisha EMAP (Ecole moyenne mwaka wa 1962. Iryo shure abaryigamwo barungikwa
d’apprentissage pédagogique). Habanje kuyigamwo abari n’amashengero yose ya pentekote. Umumisiyoneri Jonas
bagenywe mu mabanga yo kuba abungere Westman yarongoye iryo shure igihe kire-kire, ayo
b’amashengero ya pentekote mu Burundi no mu Rwanda. mabanga akayafatanya no kwigisha. Yakorewe mu ngata
Mu nyuma hajamwo n’abandi bizigiwe bakarungikwa na Pasitori Yakobo Ngenda arangije ishure rya Bibiliya
n’amashengero yabo. (Théologie) i Bukavu.

Abarangije iryo shure, bamwe bashishikaye gukorera c. Ishure rya Bibiliya ryo ku Mugara (IBM)
Imana, abandi baba abigisha mu mashure mato-mato,
kuko mu vyigwa bahabwa harimwo ivyerekeye Kw’igenekerezo rya 19/10/1980 ni ho ishure rya Bibiliya
inderabigisha. Iryo shure barimaramwo imyaka ibiri (IBM) ryatangura ku Mugara. Iryo shure ryatangujwe
bagaca bahabwa impamyabushobozi. n’umumisiyoneri yitwa Pasitori Stenlund Roland. Amaze
kuritanguza, yabaye umuyobozi waryo kugeza mu mwaka
Uwo mumisiyonerikazi Linnéa Halldorf yayigishamwo wa 1982. Ivyo bikorwa babifashanya na Pasitori Algot
afadikanije na Pasitori Bigirabagabo Yoweli yari Edlund n’umugore wiwe bari baje mu Burundi mu mwaka
yarungitswe ku Mugara n’ishengero rya Kiremba. wa 1981, bavuye kwigisha mu mashure ya Bibiliya i Kongo
no mu Rwanda. Iryo shure ryatanguranye abanyeshure 17
bava mu mashengero atandukanye.
 Abo ku Mugara bari Ntunzwenayo Augustin,
Ndikumana Emmanuel, Karihanyi David, Barambona
Sharutiyeri, Banyicanzi Ferdinand.
104 105
 Ab’i Kiremba bari Niyungeko Silas, Nyambirigi Uwo Henry Stälgren ni we yarondeye imfashanyo yo
Ezekiyeri, Ciza Aloys, Ngomirakiza Eliya na gusubiramwo amazu y’ishure ashaje, yubakisha uburaro
Bucabanga Zakayo. bw’abanyeshure, yubakisha aho barira n’ibiro vy’ishure.
 Ab’i Kayogoro bari Niyungeko Emmanuel, na Minani Aca yongeramwo ibindi vyigwa bitahora bitangwa nko
kwandikisha imashini, ashiraho n’aho gushingura no
Eliya.
gusomera ibitabo (Bibliothèque).
 Ab’i Gishiha bari Barasukana Ezekiya, Mpangaje
Natanayeli, na Sindayigaya Fanuel.
 Uw’i Bujumbura yari Nshimirimana Léonard
 Uwo mu Rusagara yari Barateranya Fidéli Abo bamisiyoneri
barateje imbere cane
ishure rya Bibiliya ryo
Abo banyeshure ni bo babaye imfura mur’iryo shure IBM, ku Mugara mu kanya
barangije mu mwaka wa 1983 bayimazemwo imyaka 4 gato bamaze
babona guhabwa impamyabushobozi. barirongoye

Algot Edlund n’umugore wiwe baciye bafatanya kwigisha


mu mashure ya Bibiliya, iryo ku Mugara n’iryo mu
Kayogoro. Pasitori Elgot Edlund n’umugore wiwe bitabiye
Imana ku Mugara ari abigisha mur’iryo shure, baca
bahambwa ngaho ku Mugara. Mu mwaka wa 1993, Misiyoneri Rolan Björkested
n’umugore wiwe Lena Björkested baciye bakorera mu
Mu mwaka wa 1982, Pasitori Stenlund Roland asubiye ngata umuryango wa Pasitori Henry Stälgren, baca
muri Sweda yakorewe mu ngata na Yan Atterklint barongora iryo shure kugeza mu mwaka wa 1994.Mu
afadikanije n’umugore wiwe Bigittha Atterklint gushika mu mwaka wa 1995, Margit Söderlung yongeye kugaruka
mwaka wa 1985. kurongora iryo shure.

Kuva mu mwaka wa 1985 kugeza mu mwaka wa 1987 ni Mu mwaka wa 1998 ni ho Margit Söderlung yaronka
Misiyoneri Margit Söderlund yayirongoye afatanije umumisiyonerikazi yitwa KristinaYonzén aje kumufasha
n’abigisha b’abarundi. Mu mwaka wa 1987 Margit mur’ayo mabanga yo kurongora iryo shure. Bageze
Sôderlund yagiye mu buruhuko, aca aja kubandanya gukukuruka, uwitwa Fafari ni we yaciye arongora iryo
kwiga muri Amerika, ishure ica isigara irongowe na shure. Uwo na we yahavuye agwa asubirirwa na
Misiyoneri Sivert yakora mw’ishengero rya Karama i Simbananiye Olestin mu burongozi bw’iryo shure kugeza
Muyinga. Mu mwaka wa 1989, Margit Söderlund yaciye n’ubu. Imana ishimwe cane ko Fafari yongeye kuvyuka.
agaruka kuyobora iryo shure kugeza mu mwaka wa 1990,
aca akorerwa mu ngata na Misiyoneri Pasitori Henry Mu gihe umwe mur’abo bayobozi yaba afatiriwe mu bindi
Stälgren afadikanije n’umugore wiwe Anna-Carin Stälgren. bikorwa, ishure ryahagarikirwa n’umumisiyoneri
106 107
yumvikanyweko n’amashengero ahurikiye mw’ishiraha- mashengero ya pentekote mu Burundi atari i Kivu muri
mwe CEPBU. Kongo.

Uwo mwigeme yakoze mu


mashure ya Bibiliya ya
Uwo mwigeme, yigeze Mugara na Kiremba
gukora mw’ishure arongera afasha
y’inderabigisha ya mw’iyandikiro ry’ibitabo i
Kiremba ari mu Kiremba
barongozi bamaze igihe
kire-kire barongoye
ishure IBM ku Mugara

Iyandikiro ry’ibitabo ryatanguye mu mwaka wa 1974 mw


ishengero rya Kiremba. Mur’uwo mwaka habaye ikanguro
mw’ishure ry’inderabigisha ry’i Kiremba (Ecole Normale de
Kiremba) no mw’ishure ry’inyigishamibano ry’abigeme
Aha twovuga nka Karin Ferström mu mwaka wa 1989 na (Foyer social).
Viola Lindgren mu mwaka wa 1990. Uwo
mumisiyonerikazi Viola Lindgren yari yarigeze kuba Baca barondera kumenyesha ayandi mashengero ibiriko
umuyobozikazi w’amashure mato-mato ku Mugara, biraba. Mur’ico gihe nta mashine zo kwandika ibitabo
arigisha abapasitori, arigisha yongera arongora ishure rya zariho, baciye bikora ku mashine zo mu biro, zakoresha
Bibiliya. Kandi uwo mumisiyonerikazi yarakoze cane i stinciles, bagaca bagwiza impapuro bakoresheje imashini
Kiremba aho yamaze igihe yigisha mw’ishure rya Bibiliya yitwa stincileuse. Ni mur’ubwo buryo haciye hatangura
ry’imyaka ibiri agafasha no mw’iyandikiro ry’ibitabo. kwandikwa ikinyamakuru citwa “Ijwi rya pentekote”.

Abayobozi b’iryo shure bakorana n’abigisha bava irya n’ino Ni ho umumisiyoneri yari umuyobozi w’iryo shure
mu Burundi nka Niyuhire Léopold yaguye ku Mugara ry’inderabigisha, yitwa Bengt Halldorf, yaca agira
ahitanywe n’amagume mu mwaka wa 1997, Vyimana iciyumviro co kurondera imashine zo kwandika ibitabo muri
Eliyazari, Kajondogori Petero, n’abava i Kongo nka Fedha, Sweda, izo mashine zibonetse iyandikiro ry’ibitabo ryaciye
Rikky Bukulikile, Rusagara Yosefu na Masiriki rikomera cane kugeza n’aho ayandi mashengero
Mwambutsa. n’amashirahamwe atandukanye arihurumbira.

VI.4. Iyandikiro ry’ibitabo n’ibinyamakuru VI.5. Irerero ry’impfuvyi n’ikigo c’abana bagendana
ubumuga
Kugeza mu mwaka wa 1960 amashengero ya pentekote
ageze kwikukira, nta yandikiro ry’ibitabo ryariho mu Kugeza amashengero yikukiye nta bigo nk’ivyo vyari
bwatanguzwe. Ariko mu nyuma ivyo bigo vyaciye
108 109
bitanguzwa n’abamisiyoneri i Kiremba no mu Gakwende. umuhamagaro wo gukorera Imana baba bazi gusoma no
Twovuga nk’umwigeme yitwa Inger-Britt Ahlström yakoze kwandika mbere bazi no guharura.
cane mw’irerero ry’impfuvyi ry’i Kiremba, akorana
n’abigeme babiri mu burongozi bw’iryo rerero ari bo Perusi Amashengero ya pentekote amaze kubona ubukene
na Orepa. abakristo bari bafise bwo kumenya gusoma no kwandika,
mu mwaka wa 1982, afashijwe na CEPBU, yaciye
VI.6. Amashure nyigishamibano (Foyers sociaux) atanguza umugambi wo kurwanya ubujuju mu kwigisha
abantu gusoma no kwandika, hamwe no guharura bise
Igikorwa ca mbere abamisiyoneri batanguriyeko, cari ico «Umutwenzi» mu mashengero yose. Mur’ivyo vyigwa,
kwumvisha abantu ko bakwiye kurungika abigeme hakoreshwa indinganizo (programme) bise “Umutwenzi”
mw’ishure. Abavyeyi babona ko abakobwa bakwiye ya Robert Rice.
kumenya kurima no guteka gusa atar’ uko badashobora
kuronka abagabo. Bamaze kujijuka, ishengero rya Mugara Uwo mugambi umaze kwemerwa n’amashengero yose,
ryabaye irya mbere ryatanguje ishure ry’abigeme waciye utanguzwa. Intumbero yawo kwari ukwigisha
b’imiyabaga. Mu mwaka wa 1943, ni ho umumisiyonerikazi gusoma no kwandika be no guharura abantu bakuze
Siri Karlsson yatanguza ishure ry’abakenyezi ririmwo bataronse amahirwe yo kuja mw’ ishure. Ico gikorwa cari
abanyeshure 12. gihagarikiwe na Bucabanga Zakayo afatanije
n’umumisiyonerikazi yitwa Marione mu gihugu cose. Kandi
Ico gikorwa carateye imbere gica gitanguzwa irya n’ino mu uwo mugambi wabaye ngirakamaro cane kuko wafashije
bundi bubwiriza. Abamisiyoneri batari bake barakoze benshi kumenya gusoma, kwandika no guharura.
mur’ayo mashure aha twovuga nka Eva Bodén, Karin
Fernström n’abandi bafadikanije n’abigisha b’abarundi. VI.7 Ibindi vyaranguwe.

Ivyo bikorwa vyaratangujwe no mw’ishengero rya Kiremba Amashengero yararanguye imigambi myinshi
aho bashoboye gusohora abigeme benshi barangije y’iterambere. Aha twovuga nko gukwiragiza mu mihana no
amashure, abenshi muri bo bafasha mu mavuriro akukira mu mashure amazi meza, gutera ibiti, kwubaka inganda
amashegero. (ateliers), amashure y’abana yo ku musi w’Imana (sundy
scool) n’ibindi vyinshi tutadondaguye.
VI.7 Umutwenzi
VII. INGENE AMASHENGERO YATANGUJWE N’A-
Igihe abamisiyoneri bashika mu Burundi, ikintu ca mbere BAMISIYONERI YIKUKIYE
baherako kw’ari ukwigisha abantu gusoma no kwandika,
hamwe no guharura. Bigishirizwa ku bitambara, Igikorane c’abamisiyoneri caba uko umwaka utashe, ni co
bagakoresha n’ibitabo bimwe bimwe vyari mu rurimi cari gifise ububasha bwo kwereka abamisiyoneri iyo baja
rw’igiswahili, ibindi vyari mu kirundi nk’icuririzo, ivyatowe kurangurira imirimo, hagafatirwamwo n’ingingo zo
n’ibindi. Ivyo vyafashije benshi kuko nk’abaronka gutanguza imisiyoni mishasha kugeza ku mwaka wa 1960-
110 111
1961. N’aho vyari bimeze gurtyo carazira kikaziririzwa mabanga yo kuba abazezwashengero ntibigera bamenya
kwivanga mu vyerekeye ingingo zifatwa n’ishengero rya amategeko agenga ishengero. .
pentekote rimaze kuronka ubwigenge (Autonomie).
Mu mwaka wa 1959, mu gikorane ben’ico, ni ho hafatwa
ingingo yuko hakwiye gutegugwa igikorane cihuta i
Bujumbura uwo mwaka utarashira, kikitabwa
n’abazezwashengero n’abamisiyoneri gusa.

VII.1. Inama y’abamisiyoneri n’abazezwashengero bo


muri Kongo no muri Rwanda-Urundi yabereye i
Buvira

Ababirigi bamaze gushinga ko kw igenekerezo rya 30


ry’ukwezi kwa gatandatu mu mwaka wa 1960 Kongo Abo ni bo batumyeko inama yo kwiga ikibazo c’umuzo wo kwikukira i Kongo
mbirigi izoca yikukira, mu kwezi kwa gatatu k’uwo mwaka,
abazezwashengero (anciens) bo muri Kongo n’abo muri Mur’iyo nama abamisiyoneri batanze ivyiyumviro bitatu
Rwanda-Urundi baciye batumirwa mu nama kugira ngo abarongozi b’amashengero b’abanyafrika
y’abazezwashengero n’abamisiyoneri, itumweko na bihitiremwo ico bagomba:
Pettersson Simon yaserukira ishirahamwe 1. Ibintu bikwiye kuguma uko vyahora;
ry’abamisiyoneri MLS, na Yohana Ruhigita tutibagiye John 2. Hakwiye kuba amategeko ngenderwako abiri rimwe
Schenell. Iyo nama yabereye i Buvira muri Kongo. rikagenga amashengero irindi rikagenga iryo
shirahamwe ry’abamisiyoneri (MLS);
Abamisiyoneri bo mu mashengero ya pentekote bama 3. Ishirahamwe ry’abamisiyoneri rikwiye kuhava, abari
bemeza abantu yuko intumbero yabo ari ugutanguza muri ryo bo n’ubutunzi bwaryo bikinjira mu
amashengero ya pentekote afise ubwigenge arongowe mashengero.
n’abanyafrika. Mugabo kugeza mur’ico gihe nta shengero
na rimwe mu karere bakoreramwo ryari rirongowe Ivyo vyiyumviro bimaze gushikirizwa mur’iyo nama,
n’umunyafrika. Nk’uko tubisoma mu gitabo canditswe na abanyafrika baciye bahitamwo iciyumviro kigira gatatu.Ni
Kayogoro mu gihe co kwigina umwaka wa yubile, ukuvuga ko ishirahamwe MLS ryategerezwa gufutwa,
abamisiyoneri ni bo bari barongoye ibikorwa vyo mw uburongozi ryahorana mu bikorwa vy’amashengero ya
ishengero ariko abarundi barabafasha muri bimwe-bimwe. pentekote bukaja mu minwe y’abenegihugu haba mu
butunzi, mu vyerekeye amashure no mu vyerekeye
Iyo abamisiyoneri bagiye kuvuga ubutumwa, abarundi ubuvuzi.
bamaze kumenya igiswahili barabafasha gusobanura mu
kirundi. Ariko hariho ibikorwa vyari bigenewe gusa
abamisiyoneri nko kurongoza n’ibindi1. Abatigwa mu
113
112

Abamisiyoneri baca bagwa mu gahundwe, barababara inama yariko itegurwa i Bujumbura, bazanywe no
cane, kuko batahuye kw’abanyafrika bahisemwo gushikiriza ico ciyumviro cavuye mu nama yo muri
kubirukana bagasubira iyo baje bava. Baca bafata ingingo Stokolme no kumenyesha aho ayo mashengero
yo kuja kwiherera ari bonyene kugira ngo bige ico kibazo. abarungitse ahagaze. Abapasitori batowe n’aba bakurikira:
 Lewi Pethrus na Willis Säve bo mw ishengero rya
Bavuye mu mwiherero, uwari arongoye inama, Simon Filadelufiya ry’i Stokolme,
Pettersson, yaciye amenyesha abitavye inama,  Harald Gustafsson wo mw’ishengero Goteborg
kw’abamisiyoneri bemeye kw’amashengero ya pentekote  August Brissler wo mw’ishengero ryo muri Ostersund.
asaba kwemererwa kubaho muri Leta, kugira ngo abone
gukora ku mugaragaro (Statut civil canke personnalité Abo ni bo barungitswe guserukira ayo mashengero mu
civile) atari mu kibaba ca MLS. nama y’i Bujumbura no gushikiriza ivyavuye mur’iyo nama
yabereye i Stokolme.
Inama igira kabiri ya bose yabereye i Bujumbura. Imbere
y’uko inama iba, umumisiyoneri umwe wenyene Gosta VII.3. Ingene habaye ibisikanya mu burongozi
Palmertz, yari umwe mubamisiyoneri ba kera, ni we bw’amashengero n’ingingo zafatiwe ishiraha-
yashigikiye abanyafrika nk’uko biri mw’ikete yandikiye Ake mwe MLS ry’abamisiyoneri
Boberg yari agiye gusubirira Samuel Nystrom yari
umunyamabanga w’imisiyoni y’i Filadelufiya, i Stokolme. Intumwa z’ayo mashengero yo muri Sweda, zaciye zifata
urugendo rwo kuza mu Burundi. Bashitse i Bujumbura, abo
VII.2. Impari zabereye muri Sweda kuvyerekeye bapasitori babanje kugira inama ukwabo hamwe
ivyavugiwe mu nama y’i Buvira n’abamisiyoneri kw’itariki 30 na 31 z’ukwezi kwa gatanu. Ni
ho Lewi Pethrus yashikiriza raporo y’ivyavugiwe mu nama
Kw igenekerezo rya 27 na 28 z’ukwezi kwa 4 k’umwaka wa yabereye i Stokolme.
1960, abaserukira amashengero ya pentekote yo muri
Sweda, hamwe n’abamisiyoneri bari bagiye mu buruhuko Hageze inama y’abatumire bose, Lewi Pethrus ni we
muri Sweda bavuye aho barangurira igikorwa c’Imana muri yatanguye gufata ijambo. Mw’ijambo yashikirije,
Kongo, muri Rwanda-Urundi no muri Tanzaniya, baciye yamenyesheje abitavye inama ko ibikorwa vyose
bahurira i Stokolme kugira ngo bihweze ivyavuye mu nama vy’ishengero bitegerezwa kwegukira abanyafrika ijana
yabereye i Buvira. Bamaze kuvyumviriza no guca hirya no kw’ijana nk’uko Bibiliya ivuga. Aca ashikiriza abari bitavye
hino ivyo vyiyumviro, abaserukira amashengero ya inama ko ishirahamwe ry’abamisiyoneri ryitwa MLS
pentekote yo muri Sweda, baciye bashikiriza ko ritegerezwa gufutwa.
ishirahamwe ry’abamisiyoneri ryitwa “Mission Libre
Suédoise” MLS ryofutwa. Baca batora abapasitori bane Nk’uko twari twamaze kubibona, abamisiyoneri ntibari
baserukira amashengero ya pentekote yo muri Sweda ngo bwigere biyumvira kw amashengero barongoye
bitabe bazoyakwa, maze uburongozi bwayo bugashikira
------------------- abanyafrika. Abo bamisiyoneri ni bo bari bazi amategeko
Ishngero rya Pentekote ryo mu Kayogoro ikigabane ca 13 bisunga mu kurongora amashengero aho bagenda
114 115
bayatanguza. Abazezwashengero barobanurirwa kuvuga Izo ngingo zimaze gufatwa, abamisiyoneri b’abagabo bari
ubutumwa, kubatiza, gusangiza, kurongoza n’ibindi nk’ivyo barongoye amashengero vyarabagoye kurekura. Harald
mugabo batazi amategeko agenga ishengero. Kanatsinda Gustafsson yagerageje kubahumuriza ko bazoshishikara
ntibigera bicarana n’abamisiyoneri mu manama bagira iyo kwigisha mu mashure ya Bibiliya bagira batanguze ariko
batumiwe mu bikorane vyaba uko umwaka utashe ngo biranka. Ah’ubwo abenshi mur’abo bamisiyoneri baciye
bige amategeko akoreshwa mu burongozi bw’ batangura kuva mu gihugu c’Uburundi mu ntango
amashengero. Hageze inama, abamisiyoneri baca z’umwaka wa 1961.
biyonjorora bakaja ukwabo kwiga ibibazo vyo mu
mashengero bakoreramwo n’ivyerekeye amategeko Haciye hategugwa itegeko rigenga ishengero iry’ariryo
agenga amashengero. ryose rivugwamwo inzego zitegerezwa gufata ingingo
mw’ishengero ni zo z’izi:
Mur’iyo nama yabereye i Bujumbura, Pasitori Willis Save  Ihuriro ry’abajejwe kurongora ishengero rigizwe n’abungere
ni we yaciye yunganira Pasitori Lewi Pethrus, aca arafata n’abazezwashengero, (Conseil de l’Eglise)
ijambo, ashikiriza uko abaserukiye amashengero ya  Inama y’abagize ishengero ryose ijejwe gutora abinjira
pentekote yo muri Sweda biyumvira ko vyogenda mu mw’ihuriro ry’abajejwe kurongora ishengero (Assemblée
gushikirizanya amabanga yo kurongora amashengero: Générale)
 Ishengero ryose ritegerezwa kwisabira muri Leta
Mur’iyo nama yabereye i Bujumbura, ni ho habereye
urupapuro rwemeza ko ririho (personnalité morale)
amatora y’abungere ba mbere, hagenwa n’abungere ba
kugira ngo rishobore kuronka uburenganzira bwo kabiri b’amashengero ahawe intahe yo kwikukira uko ari
kugura, kudandaza amazu canke amatongo, kugira atandatu.
ubutunzi no kurangura imirimo yose itegekanijwe
n’amategeko y’igihugu. VII.3. 1. Ibisikanya mu burongozi bw’amashengero
 Kandi ku buryo bw’umwihariko, urwo rupapuro
rwemeza kubaho rwategerezwa gusabirwa amazu Mur’iyo nama yariko irabera i Bujumbura, babanje
kwumvikana ingene amatora akwiye kugenda. Uwatorwa
y’abamisiyoneri, i Kivu na ho rugasabirwa ishure
kugira ngo asubirire umumisiyoneri yaba ari
ry’abaswedwa, hamwe n’iyandikiro ry’ibitabo.
umuzezwashengero w’umurundi yahora akorana n’uwo
 Mu gihugu kimwe-kimwe hategerezwa gutanguzwa mu misiyoneri mu bikorwa vyo kurongora ishengero.
ishirahamwe ryo gufashanya mu vyerekeye ivy’imibano
n’iterambere rifise amategeko arigenga n’uruhusha rwo Bahejeje gutora umwungere wa mbere, baca batora
gukora ku mugaragaro (Statut civil). n’umwungere wa kabiri mu bari basanzwe baratiwe mu
mabanga yo kuba abazezwashengero.
Mur’iryo shirahamwe igitigiri c’abanyafrika categerezwa
kungana n’ic’abamisiyoneri. Kand’ imbere y’ubutegetsi Bamaze kwumvikana ingene bikwiye gutunganywa mu
bw’igihugu, rigaserukirwa n’abantu babiri: umunyafrika gushiraho inzego zirongora ayo mashengero ahawe intahe
n’umuswedwa. yo kwikukira, baciye batora abayarongora. Abatowe rero
116 117
uwa mbere yaba umwungere wa mbere w’ishengero, mabanga yo guserukira iryo shirahamwe muri Leta ari
icegera ciwe akaba umwungere wa kabiri. kumwe na misiyoneri Ake Boberg. Ibihugu vy’Uburundi
n’Urwanda bimaze kwikukira mu mwaka wa 1962, igihugu
Abatowe mur’urwo rwego rwo kurongora amashengero ya kimwe ukwaco caciye kigira ADEEP yaco.
pentekote nk’uko vyari bihejeje kwumvikanwa mur’iyo
nama ni aba bakurikira: Ivyo birangiye, Pasitori Manase Mafefere yaciye afata
ijambo, akengurukira abamisiyoneri bari barongoye
1. Mw’ishengero ry’i Kiremba hatowe Pasitori Abedunego amashengero ko babareze neza kandi ko bemeye
Madengo ngw abe umwungere wa mbere, uwa kabiri kubisikanya mu mabanga yo kurongora amashengero mu
aba Pasitori Manase Mafefere; mu mwumvikano ntangere.
2. Mw’ishengero ryo mu Kayogoro hatowe Pasitori Lazaro
Samiye ngw abe umwungere wa mbere, uwa kabiri aba
Pasitori Daniyeli Ntampera; Abo ni bo
3. Mw ishengero ry’i Gishiha hatowe Pasitori Ndirabika batowe
Petero ngw abe umwungere wa mbere, uwa kabiri yari guserukira
ADEEP
Pasitori Yosiya Buhagaze; muri Leta
4. Mw ishengero ryo ku Mugara, hatowe Pasitori
Batolomayo Hajayandi ngw’abe umwungere wa mbere,
uwa kabiri aba Pasitori Simiyoni Gasindi;
5. Mw ishengero ry’i Nyanza-Lac hatowe Pasitori
Yonatani Kidebuye ngw abe umwungere wa mbere,
uwa kabiri aba Pasitori Ntirwahavuye Thomas;
6. Mw’ishengero ry’i Bujumbura, hatowe Jerôme Inyuma y’ivyo, umumisiyoneri yafashe ijambo ryo gukeza
Bagwiza ngw’abe umwungere wa mbere, uwa kabiri abatowe kubasubirira mu mabanga yo kurongora
aba Kiburugutu Petero. amashengero, yavuze ijambo rikomeye ati: “Abirabura
mugiye gusubira mu kibanza twahoramwo co kurongora
VII.3.2. Gushiraho ishirahamwe risubirira MLS amashengero. Mugabo ntimwiyumvire ko mugiye kuja
hejuru, natwe tugasubira hasi. Tuzoguma hejuru, namwe
Ivyo birangiye, baciye bemeza gushiraho ishirahamwe ryo mutegerezwa gukura mukaduga kugira ngo mudushikire”
gufashanya risubirira ishirahamwe ry’igenga
ry’abamisiyoneri b’abaswedwa, MLS. Iryo shirahamwe Amategeko ngenderwako y’iryo shirahamwe amaze
rihurikiyemwo amashengero ya pentekote yo mu Rwanda kwandikwa nk’uko vyasabwe, yaciye ajana n’ivyete bisaba
no mu Burundi, bamaze kurishinga baciye baryita kw ishengero rya pentekote ryose ryemererwa ko ririho
Associations d’entraide des Eglises de Pentecôtes (Personnalité morale) gurtyo ishengero ryose ukwaryo
(ADEEP). Pasitori Manase Mafefere, aca atorwa mu rikabona kuronka uruhusha rwo gukorerako ku
118 119
mugaragaro no kugira ijambo ku butunzi bwaryo, rikaronka Mu mwaka wa 1973, iryo shirahamwe ADEEP ryagize
n’uburenganzira bwo kugira ibibanza vyo kwubakamwo ingorane zikomeye, kuko Umukuru w’igihugu c’Uburundi,
amasengero canke amazu akenewe, no kugira amatongo, Mikaheli Micombero yafashe ingingo yo kurifuta bo
kugira amashure canke amavuriro n’ubundi butunzi bwose n’iradiyo CORDAC y’ishirahamwe ry’amashengero
bw’ishengero. y’abaporoti (Alliance des Eglises Protestantes) ayagiriza
ko ari yo akwiragiza amakuru yo gurtyoza igihugu
Mu kwezi kw’icumi k’umwaka wa 1960 uguhana amatungo c’Uburundi mu makungu
n’amatongo hagati y’abamisiyoneri n’abarongozi
b’amashengero ahawe kwikukira vyari vyamaze Iyo ngingo yo gufuta iryo shirahamwe, imaze kuvugwa mu
gutegurwa neza, biba birarangiye. Mu kwezi kwa gatatu nsamirizi y’Uburundi ku musi wa gatandatu, bukeye
k’umwaka wa 1961 ADEEP iba iremewe.na Leta. Inyuma abasirikare b’i Bururi baciye bazinduka gushira amagufuri
y’amezi atandatu ishirahamwe ry’abamisiyoneri (MLS) rica ku miryango y’urusengero rw’i Kiremba, kuko bagira ngo
rirafutwa, uburongozi bw’amashengero ya pentekote mu hafuswe ishengero rya pentekote. Mur’ico gihe, Pasitori
Burundi buca bwegukira abarundi. Musa Muhandanyi wo mw ishengero rya Gishiha ni we yari
yagenywe guserukira iryo shirahamwe muri Leta, asubiriye
Pasitori Mafefere Manase yaserukira ADEEP muri Leta, Pasitori Manase Mafefere. Ivyo vyashitse vyahuriranye
yabaye mu bazezwashengero ba mbere bashoboye Barunaba Karorero imfura ya Pasitori Madengo
kuronka ibakwe ryo kugendera amashengero ya pentekote Abedunego yariko ararangiza amashure mu Buswise, yaje
yo muri Sweda. mu buruhuko.

Umwungere wa mbere Madengo Abedunego yaciye


amanuka gusaba umubonano ku kirimba c’umukuru
w’igihugu aherekejwe n’umuhungu wiwe. Baca baja mu
mpari, bemeza Mikaheli Micombero ko hafuswe
ishirahamwe ry’amashengero ya pentekote ariko ko
ishengero ryose rizwi muri Lera (rifise personnalité
morale).

Aca amwumvisha kw’ ishengero riramutse rikosheje, ariryo


ryohanwa, kw’amashengero ya pentekote adakwiye
gufatwa mu kivunga. Umukuru w’igihugu Mikaheli
Micombero, abuze ishengero yagiriza ko rikwiragiza
amakuru yo gurtyoza igihugu, canke iryo shirahamwe
ADEEP, yaciye yemera ko iryo shirahamwe ryohindurirwa
izina kuko yanse kwivuguruza, mugabo aca afata ingingo
120 121
yo kwirukana abamisiyoneri bose bo mu mashengero ya Kugeza ico gihe nta shure ryisumbuye ryari bwaboneke mu
pentekote yo mu Burundi. mashengero ya pentekote yo mu Burundi. Ayo
mashengero yarungika abanyeshure mu mashure
Abamisiyoneri bose baza bamaze kwegeranira mu yisumbuye i Kongo cane-cane i Lemera.
gisagara ca Bujumbura, bagira bafate indege ibasubiza i
wabo. Amavuriro yari arongowe n’abamisiyoneri yaciye Kugira ngo haboneke incabwenge, haciye hafatwa ingingo
abura abavuzi, aca arugarwa. Impari zarashishikaye ko abahejeje ishure ryisumbuye bafise amanota meza
kugeza aho iyo ngingo ifutwa abo bamisiyoneri bamaze borungikwa kwiga i Bulaya. Abagiye kwiga i Bulaya ba
kwegeranirizwa ku kibuga c’indege ca Bujumbura. Ivuriro mbere bari Karorero Barunaba imfura y’umwungere wa
ry’i Gishiha ryari rirongowe n’abigeme babiri, Solveig mbere w’ishengero rya Kiremba Abedunego Madengo,
Bergman na Inga Sandberg baciye bagenda i Bujumbura hamwe na Meshaki Mananga bagiye kwiga muri Swise
basiga ryugaye. Bagarutse kuryugurura abantu bamerewe bakagaruka bafise impamyabushobozi ya Licence.
nabi.
Abo ukw ari babiri barajejwe amabanga akomeye muri
Iryo shirahamwe rya ADEEP ni ko guca rihinduka CEPBU, Kaminuza y’Uburundi, Mananga Meshaki yari ajejwe
rigaca rirongogwa na Barunaba Karorero yariserukira muri ivyerekeye uburaro n’ubutunzi (régie des oeuvres
Leta (RL) igihe kire-kire, Mbonihankuye Eliya ni we Universitaire) Karorero Barunaba na we yamaze igihe ari
yahamubera iyo afatiriwe n’ayandi mabanga (RLS). icegera c’umuyobozi wa Kaminuza afadikanije ayo
VII.3.3. Ibisikanya mu migambi y’iterambere mabanga no kuba umuserukizi w’ishirahamwe CEPBU
ryasubiriye ADEEP imbere ya Leta. Mu gihe cose
Muri make, ibisikanya mu nzego zirongora, amashure yaserukira CEPBU imbere ya Leta, Pasitori Mbonihankuye
canke amavuriro igihe amashengero yahabwa kwikukira Eliya ni we yahamubera igihe afatiriwe n’ayandi mabanga.
mu mwaka wa 1960 vyagenze neza nk’uko tubibona aha Karorero Barunaba yaciye agenwa mu mabanga akomeye
munsi. kugeza n’aho aba umuyobozi wa Kaminuza y’Uburundi.

VII.3.3.1. Ibisikanya mu burongozi bw’amashure I Kongo hamaze kwononekara kubera intambara


z’urutavanako, abamisiyoneri bamaze kubona ko
Mu mashure mato-mato, abigisha baronse inyigisho batagishobora kurungika abanyeshure kwiga i Kongo,
zibaha ubumenyi bwo hejuru baciye basubirira baciye baja inama n’abamisiyoneri b’ayandi mashengero
abamisiyoneri, baba abarongozi b’amashure. Mur’ico gihe, haba ay’abasamwesi (Eglise anglicane) canke
Ake Boberd na Olof Djurfeldt bakorana na Ezekias Kabura ay’abagenzi (Eglises des amis) yari amaze kuronka
mu bugenduzi bw’amashure mato-mato yose akukira amashure yisumbuye, kugira ngo babarungikire
amashengero ya pentekote mu Burundi. Ezekias Kabura abanyeshure bo mu mashengero ya pentekote.
yaciye yitaba Imana ahitanywe n’indwara amaze igihe gito
mur’ayo mabanga.
122 123

Uwarongoye Abo ni bo bagiye


CEPBU mu bakurakuranwa
ntango n’icariho mu buyobozi
ciwe bw’ishure
ry’inderabigisha
ry’i Kiremba

Baciye bavyemera, baca barungika abanyeshure Abayobozi b’iryo shure bagiye barakurakuranwa bari Henri
mw’ishure ry’inderabigisha ry’abigeme ry’i Buhiga n’ishure Stollgrën na Bengt Halldorf kugeza habonetse umurundi
ry’inderabigisha ry’i Kibimba ry’abahungu. yitwa Kanyabitabo Andereya, umukristo wo mw ishengero
rya pentekote rya Kiremba, yari azanye impamyabusho-
Abize mur’ayo mashure twovuga nk’umwigeme Magi wo bozi ya Licence yo kwigisha, ahawe na kaminuza
ku Mugara yaronkeye impamyabushobozi yo kwigisha y’Uburundi mu mwaka wa 1976.
(moyenne pédagogique) i Buhiga na Bukuru Novi w’i
Kiremba yatanguriye i Buhiga agahereza i Kiremba na Abo bamisiyoneri ukw ari babiri, bakoze neza cane ku
Macumi Eugénie etc. buryo ishengero rya Kiremba ryabagomwe
rikabarobanurira amabanga y’ubuzezwashengero.
Abamisiyoneri n’abungere b’amashengero ya pentekote Kanyabitabo Andereya amaze igihe gito yigisha, yaciye
yo mu Burundi, bahuriye mu nama yabereye mw ishengero agenwa mu mabanga y’ubuyobozi bw’ivyigwa (Prefet des
ryo ku Mugara mu mwaka wa 1962 kugira ngo bige ingene Etudes).
hoboneka ishure ryisumbuye riramura abigisha bafise
ubumenyi nyabwo kuko batari bagishobora kurungika Mu mwaka w’ishure wa 1986-1987 ni ho yagenwa mu
abanyeshure kwiga i Lemera. mabanga yo kuyobora ishure rya Kiremba, aca akorera mu
ngata abo bamisiyoneri, ayobora iryo shure kugeza
Mur’iyo nama, haciye hafatwa ingingo ko hotanguzwa akukurutse.
ishure ryisumbuye ry’inderabigisha. Ryari gutangurira ku
Mugara, mugabo kubera ko batari bafise amazu, baca Mu nyuma, vyaragaragaye cane ko kurungika
bahitamwo ko riba riratangurira i Kiremba. Iryo shure
abanyeshure kwiga i Bulaya bisaba uburyo bwinshi, baca
ry’inderabigisha ry’i Kiremba rica ritangura mu mwaka wa
bahitamwo kurungika abanyeshure ba mbere baciye
1963.
ubwenge bari barangije ishure ry’inderabigisha ry’i
Kiremba kwiga muri kaminuza y’i Kisangani muri Kongo,
umutekano wongeye kugaruka. Mu banyeshure ba mbere
124 125
barungitsweyo, harimwo Léon Ndikunkiko na Yeremiya yabatumye imyaka itanu, bagakorera mu mavuriro akukira
Nisubire yazimanganiye iyo yari kwiga i Kisangani. amashengero yabarungitse kwiga.

VIII. INGENE ISHENGERO RYA GISHIHA RYABA-


Uwo ni we yakoreye mu ngata YEHO RIMAZE KWIKUKIRA
abazungu ayobora Lycée ya
Kiremba kugeza akukurutse Ishengero rya Gishiha rimaze kwikukira, umumisiyoneri
yari ahari yaciye agenda. Hagiye haraza abandi
bamisiyoneri bajejwe ivy’ubuhinga haba ubwo kwubaka,
ubwo kuvura canke gukorera mu nganda (ateliers).

VIII.1. Ingene ishengero rya Gishiha ryari ryifashe


Kanyabitabo André imbere y’ikiza ca 1972 n’inyuma yaho.
Abo bagiye bakwirikira Bigawa Samueli ava mw ishengero
Kuva rimaze kwikukira, ishengero rya Gishiha ryarateye
rya Gishiha. Léon Ndikunkiko, agarutse yakoreye cane mu
imbere cane, ku buryo ryaza rifise umuvugabutumwakazi
biro kwa Perezida ari umujenama, Bigawa Samweli na we rurangiranwa yitwa Nyangoma. Ishengero ryateye rija
yarigishije muri Kaminuza y’Uburundi, yongera araba imbere kugeza n’aho ritangura kurungika
n’umushikiranganji w’indero mu mashure ya Kaminuza. abavugabutumwa mu Burundi bwa ruguru mu mwaka wa
1965. Ryari rifise umuzezwashengero yabaye Musitanteri
VII.3.3.2. Ibisikanya mu vyerekeye ubuvuzi w’ikomine ya Vugizo yitwa Gabo Gabriel yayitwaye imyaka
cumi. Yamara rero mu mwaka wa 1972, ikiza c’intambara
Mu vyerekeye ubuvuzi, nta barundi bari bwige amashure cateye mu Burundi carononye cane ishengero rya Gishiha.
y’ubuvuzi ngo babashe gusubirira abamisiyoneri mu Mur’ico kiza abarimu benshi barapfuye, mbere n’abakristo
mwaka wa 1960. Ivyo vyatumye amavuriro yari amaze benshi b’ingirakamaro harimwo n’umwungere wa kabiri
gutangura n’ayatangujwe inyuma yo kwikukira yagumye yitwa Pasitori Ntibarekewe Tito. Abasigaye baciye
mu minwe y’abamisiyoneri. Amashengero afise amavuriro, bahungira muri Tanzaniya, bajana n’umumisiyonerikazi
yaciye arungika abanyeshure i Bukavu, baja kwiga yahatanguje yitwa Alice Kjellberg hamwe na Pasitori Gabo
ivy’ubuvuzi mw ishure ry’ubuvuzi ry’i Kaziba. Gabriel na Pasitori Mavumbo Simoni hamwe n’uwo
muvugabutumwakazi Nyangoma. Gabo Gabriel na
Bavuyeyo, baca basubirira abamisiyoneri mur’ico gikorwa Nyangoma, bitabiye Imana i Tanzaniya ariko Mavumbo
co kuvura no kurongora ayo mavuriro. Mur’abo harimwo Simoni yarahungutse agwa mu Burundi
Niyungeko Japhet na Yakobo Nizigama bo mw ishengero .
rya pentekote rya Gishiha, na Magenge Enoce Ishengero ryasigayemwo urwaruka abenshi bari musi
w’ishengero rya pentekote rya Mugara, na Ndayishimiye y’imyaka 15. Amashengero yari amaze gutanguzwa mu
Esron wo mw ishengero rya pentekote rya Kayogoro. Burundi bwa ruguru aca arabura ikiyarongora kuko
Barangije amashure bategerezwa gukora mu misiyoni
126 127
abavugabutumwa ishengero ryari ryarungitseyo baguyeyo Uwo mwigisha aca avuga kw’Imana ariyo yatumye ahaca
bahitanywe n’ikiza c’ubwicanyi ca 1972. Haciye haduka kugira ngo ahagarike ivyo bintu, kuko kubw’iwe twagira
ukwitwara nabi mu bakristo bo mw’ishengero rya Gishiha dusare. Ariko uwo mumisiyonerikazi yari abimenyereye,
cane-cane mu kunywa ivyo bita imitobe itaze, kugira ngo yari yiteganye uwo muvyuro igishika cinshi kuko yari
ikare bashiramwo imbizo. Nta ho yari itaniye n’inzoga yaravyeretslwe. Aca atangura gushima Imana, aca
zambiye. Mbere kuko abakatolike n’abapagani babona aratubwira ko yari yareretswe imvura nyinshi igwa mu
kw’abaporoti bafise amahera, ntibatinya kuyungurura karere k’i Bukurira. Iyo mvura ica ikwira igihugu cose, haba
inzoga zambiwe, bagahenda abantu ngo ni imitobe. umuvyuro ukomeye mu gihugu.

Ico kibazo c’imitobe cari gikomeye cane ku buryo Kuva ico gihe ku musi w’Imana, abatari bake mu baririmvyi,
n’abaririmvyi canke abavugabutumwa eka mbere bazinduka mu masengesho kuva isaha imwe y’igitondo
n’abazezwashengero bari baramogoreye kuyinywa, gushitsa isaha zibiri hageze gutegura indirimbo baririmba.
bamwe ugasanga basigaye baririmba canke bavuga Abaririmvyi baca batangura guhura imitobe itaze, amajwi
ubutumwa baborewe. yabo aca ararongoroka, batangura kuririmba neza
n’amajwi meza ajana n’ikinanda n’inanga.
Abaririmvyi b’i Gishiha basabwe kuja mu gikorane cariko
kirategurwa n’ishengero rya pentekote ry’i Kiremba mu Umupfasoni w’umudiyakonikazi yitwa Ruth Nkundukize
mwaka wa 1976. Baca batangura gutegura indirimbo yanyiganiye ivyamushikiye bari mu rubanza rw’ubukwe.
bazoririmbira mur’ico gikorane. Umusi umwe turiko Harimwo umuzezwashengero w’umubwiriza. Hageze
turategura ico gikorane, twumvise dufise inyota yo kuzimanwa, uwo muzezwashengero aca afata ikirahuri
gusenga kugira ngo twuzure Mpwemu Yera. Umugoroba kirimwo umutobe uhiye, agiha uwo mupfasonikazi. Kubera
umwe, duhejeje gutegura indirimbo, aho gutaha yuko yari agihawe n’umupasitori akaba n’umubwiriza
umurongozi aca asaba ko abafise ibibagoye i muhira wiwe, biramugora kumwankira, aca aracakira, aranywa.
botaha, abandi na bo bagasigara barasenga Imana.
Agishize uwo mutobe mu kanwa, yumva ijwi
Duca twinjira mu masengesho. Haheze igihe kitari gito, rimukankamira, ngo : « Urasubiriye narakubujije ». Aca
buhwibiriye, ni ho umuriro wa Mpwemu Yera wururuka, yumva iseseme rirabize, aca yihuta gusohoka, aja
abaririmvyi benshi batangura kuvugishwa mu ndimi kudahwa. Yambwiye ko yadashwe iyo nzoga gusa
zitamenyekana. itavanze n’ikintu kindi na kimwe kandi bari bahejeje
gufungura. Kuva ico gihe ntiyongeye kuyikoza ku munwa.
Umwigisha wo kur’iyo shure, yariko ararengana kw’
ibarabara, yumvise turiko turasenga, vyaramuteye ubwoba Igikorane kigeze, duca dufata urugendo tuja i Kiremba.
kuko atavyo yari amenyereye. Ni ko guca aza arihuta Mur’ico gikorane, hari umuriro w’Imana udasanzwe.
guhagarika ayo masengesho, ahahurira n’umumisi- Dutanguye kuririmba, ikoraniro ryose ryarahezagirwa.
yonerikazi yari arongoye ivuriro ry’i Gishiha Inga Umugoroba umwe, baduhaye umwanya wo kuririmba. Ico
Sandberg. Bahashitse, basanga turarangije gusenga. gihe, Pasitori Thomas Wimberg ni ho yar’ari. Tuca
128 129
turirimba tuvuza ikinanda ururirimbo nanditse ruvuga ngo : kw’abarimu n’abadiyakoni bose banywa imitobe itaze
« Baba wetu wa mbinguni, tunasogelea wewe, tunawomba batazoja ku ruhimbi rw’Umwami rukurikira. Uwo mupasitori
nguvu yako, ili tuishi nawe, Washa moto ndani yetu, wa na ho nyene yaranse guheba imitobe itaze ahitamwo
roho mutagatifu, tunaomba wewe bwana, tunakuomba kwibera umukristo asanzwe.
wewe…. ». Ku musi ukurikira, Pr Thomas Wimberg, afashe
ijambo, yaciye asaba ko twokwongera kuririmba iyo Abakristo bazimogoreye, batangura kuvuga ko
ndirimbo. Turiko turayiririmba, acarahezagirwa cane. bazibabujije bazoca bigira mu yandi madini. Kw’ikanisa
Turangije, aca avuga n’ijwi rirenga ngo : « Haleluya ! rigira gatatu, umwungere Ndirabika Petero yongeye
Abarundi baramenye kuririmba! Nari narabigishije gutangaza k’umukristo wese akinywa imitobe itaze,
kuririmba birabananira kugeza n’aho nduha ngaheba. » atayihevye atazokwongera kwegera ameza y’Umwami.
Aca avuga ijambo rikomeye, ati: “Nopfuma nsigarana
Turirimvye ishengero ryarahezagirwa, ku buryo abaririmvyi abakristo amajana atatu hako ngira ibihumbi n’ibihumbi,
bari bavuye mu gihugu cose, bumvise uko turirimba, baca kw’iherezo ngasanga navunikiye ubusa”.
bipfuza kuririmba nk’abanyagishiha. Indirimbo
z’abaririmvyi b’i Gishiha zica ziba rurangiranwa mu gihugu Uwo muzezwashengero yari yananye, abonye ingingo
cose mu bikorane vyagiye birakurikirana haba i Kiremba, ifashwe no ku bakristo banywa imitobe itaze, yaciye asaba
mu Kayogoro canke i Gishiha nk’uko wa mu misiyoneri yari imbabazi, ngo bamusubize mu bubwiriza nk’umuzezwa-
yareretswe. shengero. Ariko ingingo yaza yafashwe yo kwemeza ko
yikuye mu gikorwa c’Imana ntiyahindutse, yarinze arangiza
Kuva ubwo, n’aho hatari bwashingwe itegeko ryo kubuza ubuzima bwiwe ari umukristo asanzwe.
kunywa imitobe itaze, abakristo baciye batangura guheba
kunywa imitobe itaze n’icitwa ikiboreza cose. VIII.2 Ingene ububwiriza bwa Kididage n’ububwiriza
bwa mbizi bwegukiye Ishengero rya Kayogoro
Abarongoye ishengero rya Gishiha bamaze kubona ingene
ishengero ricitse iyondoyondo kubere iyo mitobe itaze,
baciye bafata ingingo yo kubuza kunywa ikiboreza cose Abakristo bo mu Kididagi no ku Mbizi, ntibakiriye iyo ngingo
uhereye kuri iyo mitobe. neza yo kubuza abakristo kunywa imitobe itaze n’ibindi
biboreza. Basavye kworoherezwa bagashishikara banywa
Batanguye gushikiriza iyo ngingo kw’ikanisa uruhimbi ubushera kubera ko i wabo hatamera ibitoke, kandi nta
rurangiye. Umwungere Ndirabika Petero yatangaje yindi mitobe yashobora kuboneka atari ubushera.
kw’abazezwashengero bose banywa imitobe itaze,
basubiriye kuyinywa, kw’ikanisa rikurikira batazoja ku Nta bundi buryo bari basigaranye bwo gutegura imisi
meza y’Umwami. Umuzezwashengero umwe gusa yitwa mikuru atari ku bifise bashobora kugura amafanta. Kubera
Pasitori Ntibutumirwa Matayo, ni we yanse kuziheba ko ubushera na bwo nyene babutara bugasha, mbere
ahitamwo kuja mu barimu n’abadiyakoni. Kw’ikanisa rigira bigashoboka ko habamwo n’inzoga z’impeke, ishengero
kabiri, umwungere Ndirabika Petero, yaciye atangaza rya Gishiha ryaranse kuborohereza, umwungere Ndirabika
Petero aca afata ingingo yo gukurayo abarimu.Umwigisha
130 131
w’i Kididagi yitwa Habonye Pierre, yaza yatanguje ishure i Haciye hafatwa ingingo yo kubuza burundu imitobe itaze
Busango mu Rutana, avuye mu Kididagi, ico kibanza mu mashengero yose ya pentekote mu Burundi harimwo
caciye kibura uwugikwirikirana. Mur’ico gihe ishengero rya n’ubushera bwashobora kwitiranywa n’inzoga z’impeke. Ni
Kayogoro ryaremera kw’abakristo baryo banywa mur’iyo nama hafatiwe ingingo ibuza k’umugore wo
ubushera. Ni mur’ubwo buryo, ishengero rya Gishiha kw’ihari agira kabiri abatizwa, kandi ko kizira gusambuza
ryaciye rihebera ishengero rya Kayogoro ububwiriza bwa urugo rw’umunyakatolike yihannye.
Kididagi n’ububwiriza bwa Mbizi.
Naho ingingo yo kubuza kunywa imitobe itaze yari yamaze
Ayo mashure ya Kididagi na Mbizi, ntiyigeze asubizwa gufatwa, abantu ntibihutiye kwemera kuyishira mu ngiro
ishengero rya Gishiha, yaciye yegukira ishengero rya mu mashengero atari make. Igihe kimwe Pasitori
Kayogoro n’aho ivyete vyerekana kw’akukira ishengero rya Sindabavimbere Lameke yari arongoye ububwiriza bw’I
Gishiha bikibitswe i Gishiha kugeza n’ubu. Mu nyuma, hino Rwizingwe mu karere ka Murambi mu ntara ya Bujumbura,
ya Kididagi, ishengero rya Pentekote ry’i Gishiha ryaciye yagendewe n’umwungere Pr Samweli Niyungeko. Haca
ritanguza amashure abiri ariyo Gisumo na Muharuro. havugwa ubutumwa bwari bwuzuye ubushobozi bwa
Mpwemu Yera. Hafi ishengero ryose n’abakozi b’Imana
bikubita hasi, dayimoni zitangura gutaka, haba
VIII.3 Ingene ikibazo c’imitobe cahagurukiwe n’ama- uruyogoyogo mw’ishengero. Baca bafata umwanya wo
shengero yose ya Pentekote. gusenda izo mpwemu mbi zari zuzuye mu bantu, ibintu
bibona gusubira mu buryo.
Ico kibazo cadutse co kunywa imitobe itaze caza caramaze
kwimonogoza mu mashengero yose ya pentekote. Ku musi w’Imana ukurikira, hongeye kuvugwa ubutumwa
Abarongoye amashengero ya Pentekote mu Burundi bw’Imana, rya shengero hafi ryose n’abakozi b’Imana
bamaze kubona ingingo zafashwe n’ishengero rya bongera gutembagazwa hasi n’impwemu mbi. Abarongoye
Gishiha, baciye bacigira hamwe mu nama yabereye ku iryo shengero bibaza ico bivako, barazazanirwa.
Mugara mu mwaka wa 1980. Mur’iyo nama basanze
amashengero yose yaramaze kwandura akaborerwe, Bakizazaniwe, ni ho bumva ivyo bisigo vyatura, ngo n’aho
inzoga z’ubuki zari zimonogoje i Kiremba, kandi mudusenda ntituzobaheba, kuko bakunda utuyoga, natwe
haremezwa kw’izo nzoga bazishiramwo wisky kugira ngo turadukunda. Bamaze gusenda izo mpwemu mbi, Pasitori
zikare. Imitobe na yo ugasanga n’inzoga zambiwe Lameke aca afata ingingo ko bakwiye guhagarika kunywa
bayunguruye. Icari gihambaye cane n’uko zambirirwa mu icitwa umutobe utaze mu karere arongoye. Abemeye
kinyegero, abo mu yandi madini mbere n’abapagani gukwirikiza iyo ngingo ni ko guca babita Abalameke.
babonye kw’abakristo b’abapentekote bafise amahera,
baca babanza kuziyungurura kugira ngw abo bakristo
babone kuzinywa ata co binona.
132 133
vyongera kubera i Gishiha. Bukeye kabiri, umwungere
Uwo mupasitori yari Ndirabika Petero yaciye yitaba Imana amaze igihe kirekire
yavutse mu mwaka wa
1942 ni we yari yigeze arwaye, ishengero rya Gishiha risigara rirongowe
kurongora ububwiriza bw n’umwungere wa kabiri Musa Muhandanyi afatanije no
i Rwizingwe, none kugenzura ibikorwa vy’abamisiyoneri b’imvukira
aheruka kwitaba Imana barungitswe n’ishengero rya Gishiha mu Burundi bwa
mu kwezi kwa 3 umwaka ruguru.
wa 2023.

Hageze kurobanura umwungere wa mbere asubirira


Ndirabika Petero, umwungere wa kabiri Pasitori Musa
Pr Sindabavimbere Lameke
132 Muhandanyi aca arapfa ahitanywe n’impanuka y’imodokari
ariko araja mu bikorwa vy’Imana i Muyinga.Ishengero rica
Mur’ico gihe, abakristo bava mu ntara zo hagati mu gihugu, rimara igihe ritagira umwungere, risigara rihagarikiwe
ni bo bakunda kumanukana imitobe itaze i Bujumbura, n’umubwiriza Pasitori Mpangaje Natanayeli yari icegera
ishengero rya Bujumbura rija mu ngorane kubera ivyo. c’uwaserukira CEPBU muri Leta ari we Pasitori Kabwa
Umwungere Pr Samweli Niyungeko aca amara igihe Meshaki. Bidatevye haciye harobanurwa Pasitori Yakobo
yihaniza ko umukristo wese ava mw’ishengero iry’ari ryo Ngenda yari amaze igihe arongoye ishure rya Bibiliya ryo
ryose rya pentekote azongera kumanukana imitobe itaze mu Kayogoro ngw’abe umwungere wa mbere, Pasitori
kuboreza abakristo b’i Bujumbura azofatirwa ingingo Eliyakimu Simbabawe arobanurwa kuba umwungere wa
zikaze zo kumuhagarika mw’ishengero kandi ko azoca kabiri.
amutangira raporo mw’ishengero avamwo
agasagamurwa. Ni mur’ubwo buryo ishengero rya Naho hongeye gucamwo intambara yononye cane
pentekote ry’i Bujumbura ryabonye gutekana, umuvyuro amashure ya kabiri mu ndwi n’ububwiriza bwo mu karere
ubona gushishikara na bugingo n’ubu. ko mu mitumba ihanamiye imbo inyuma y’igandagurwa
ry’umukuru w’igihugu Ndadaye Melchior na bamwe mu
VIII.4 Ivyabaye inyuma y’ifatwa ry’ingingo yo kubuza bamufasha kurongora igihugu mu mwaka wa 1993,
kunywa ibiboreza abakristo benshi bagahungira hanze y’igihugu, ishengero
rya Gishiha ntiryababaye cane nko mu mwaka wa 1972.
Inyuma y’ifatwa ry’ingingo ibuza kunywa ibiboreza, haciye Ni mur’ivyo bihe bigoye haciye hubakwa ishure
haba ikanguro rikomeye mw’ishengero rya Gishiha no mu ryisumbuye (college de Gishiha,) ryakuze cane
mashengero yose ya pentekote mu Burundi. Ishengero rya rigahinduka Lycée.
Gishiha rica ryongera kuronka abavugabutumwa rirungika
mu Burundi bwa ruguru. Amashure yari yarononekaye Mur’ivyo bihe bigoye vya 1993, umwungere wa kabiri,
arasubirwamwo, harimwo n’ivuriro n’amazu y’abamisi- Simbabawe Eliyakimu, yaraturatujwe kugeza n’aho
yoneri. Hubakwa n’inzu yo kuzimaniramwo abashitsi ahungira mu gihugu ca Tanzaniya, aja kuba mw’ikampi
y’akarorero. Ibikorane bihuza amashengero ya pentekote y’impunzi y’i Mutabira. Mur’ubwo buhungiro, yashishikaye
134 135
gukorera Imana mu mashengero agizwe ahanini Abakristo bose hamwe barongowe n’abungere
n’abakristo b’impunzi, ashishiikara kuvugana no gakorana b’ishengero rya Gishiha ni hafi 45000. Rishishikara
n’umwungere wa mbere w’ishengero rya Gishiha Pasitori gufasha ishengero ry’i Karusi rimaze kuronka ubwigenge
Ngenda Jacques. Mur’ayo mashengero yo mu buhungiro mu kuritegurira kwikukira. Kandi ishengero rya Gishiha
hatiriweyo abakozi b’Imana batari bake mu mabanga rimaze kuronka amashengero menshi muri Zambiya. Ubu
y’ubuzezwashengero. Twovuga nka Pr Niyokwizigira na ho rimaze kuja gutanguza ibikorwa muri Zimbabwe aho
Clauvis, Pr Ndikumana Shaduraka, Pr Barihwanya David, hamaze kubatizwa abantu 10. Haheze imyaka itatu
Pr Sindatuma Samson, Pr Ntiranyibagira Jonas, Pr ritanguje ibikorwa vyo kuvuga ubutumwa mu Budagi aho
Sindatuma Mathias, Pr Nintunze Albert. Hageze riheruka guhezagira umuzezwashengero.
guhunguka, abavuye mu mashengero yo mu makampi
y’impunzi haba abo mu Gatumba, haba ab’ i Mutabira VIII.5. Ingene abarongoye ishengero rya Gishiha
bazananye n’umwungere wa kabiri, bashikiye mu bikorwa bagiye bakwirikirana
vy’Imana irya n’ino mu bubwiriza.
Ishengero rya pentekote ry’i Gishiha, rimaze kwikukira, mu
Ingorane zabaye ku mwungere wa kabiri Simbabawe matora yabereye mu nama yakoraniye i Bujumbura,
Eliyakimu, yaza yasubiriwe n’umwungere wa kabiri ryashikirijwe umwungere wa mbere yari asanzwe ari
w’infatakibanza Pasitori Nyandwi Alphonse kuko yanse umuzezwasengero Ndirabika Petero. Umwungere wa
kumubisa mur’ico kibanza. Ivyo vyatumye haba ingorane kabiri na we aba Yosiya Buhagaze. Umwungere Ndirabika
mw’ishengero, ariko inama y’abazezwashengero yaciye Petero yaranguye ayo mabanga kuva mu mwaka wa 1960
ifata ingingo yuko Pasitori Simbabawe Eliyakimu yoba arinda yitaba Imana yisaziye akiri mur’ayo mabanga mu
araja kurongora ububwiriza bwo mu Gahandu mu kurorera kwezi kwa 6 umwaka wa 1990.Umugore wiwe yitwa Ngohe
kw’ico kibazo gitorerwa inyishu. Haciye kabiri, umwungere Magdalena. Yamuvyayeko abana 14, hakura abana 9.
Nyandwi Alphonse yaciye yitaba Imana. Pasitori
Simbabawe Eliyakimu aca asubizwa mu mabanga yo kuba Ariko umwungere wa kabiri Yosiya Buhagaze, yaraguye
umwungere wa kabiri w’ishengero rya Gishiha. mu vyaha ahitanywe n’ubusambanyi, aca akurwa mu
mabanga yo kuba umwungere wa kabiri, no mu burongozi
Ubu ishengero rya Gishiha ryifashe neza. Rirongowe bwose bwo mw’ishengero. Yaciye agwa burundu
n’abungere babiri. Umwungere wa mbere ni Yakobo ntiyongeye kugaruka mw’ishengero. Yaciye aja gusaba
Ngenda, uwa kabiri ni Simbabawe Eliyakimu. Rifise akazi k’ubucamanza i Makamba. Yishwe mu kiza
abazezwashengero 64 Rifise ububwiriza buberamwo c’ubwicanyi cateye mu Burundi mu mwaka wa 1972 ari
amasangira 34. Ubwo bubwiriza uko ari 34 buhurira mu ma umucamanza akorera Leta i Makamba.
centres 8. Abakristo bo mw’ishengero rya Gishiha bose
hamwe ni nka 35 000 hatarimwo ab’ i Karusi 10 000 n’ab’ i Umwungere Yosiya Buhagaze, amaze gukurwa mur’ayo
Zambiya barenga 600. mabanga, yasubiriwe n’umuzezwashengero yitwa
Ntibarekewe Tito. Uwo na we aca yicwa mu kiza
c’intambara cateye mu Burundi mu mwaka wa 1972. Aca
136 137
asubirirwa na Pasitori Musa Muhandanyi yavukana na iramurungitse kurongora ububwiriza bwo mu Gahandu
Pasitori Samiye Lazaro, umwungere wa mbere mukurorera kw’ivyiwe bidadanuka.
w’ishengero rya Kayogoro. Umwungere wa kabiri
w’ishengero rya Gishiha, Pasitori Musa Muhandanyi, Haheze imyaka mikeya, umwungere wa kabiri Alphonse
yaguye mu Kayanza kw’ibarabara rija i Ngozi ahuye Nyandwi yaciye yitaba Imana, umwungere Simbabawe
n’impanuka y’umuduga aho yari agiye mu bikorwa Eliyakimu abona gusubira mu mabanga yo kurongora
vy’Imana, kandi apfa wenyene abo bari kumwe ishengero ari umwungere wa Kabiri kugeza n’ubu.
bararokoka.

Pasitori Musa Muhandanyi yitavye Imana hatarashirwaho IX. INGENE UBUTUMWA BWIZA BWASHISHIKAYE
umwungere wa mbere asubirira Pasitori Petero Ndirabika GUKWIRAGIZWA MU BURUNDI
yaheruka kwitaba Imana. Abazezwashengero baciye
bagena Pasitori Yakobo Ngenda yari asanzwe arongoye Amashengero atandatu yatangujwe n’abamisiyoneri,
ishure rya Bibiliya ryo mu Kayogoro ngw’abe umwungere amaze kwikukira, yaciye atangura kurungika
wa mbere, na Simbabawe Eliyakimu ngw abe umwungere abamisiyoneri ba kavukire bafadikanije n’abamisiyoneri
wa Kabiri. Abungere b’amashengero ya pentekote yose yo b’abaswedwa bari bagisigaye mu Burundi, gukwiza
mu Burundi baca bemeza ingingo yafashwe ubutumwa bwiza mu tundi turere tw’igihugu ata shengero
n’abazezwashengero, babarambikako ibiganza. rya pentekote ryari bwashirweyo.

Mu nyuma y’urupfu rwa Ndadaye yari umukuru w’igihugu IX.1 Ingene amashengero yikukiye yatwaye ubutumwa
wa mbere yatowe n’abenegihugu, habaye icuka kibi bwiza mu tundi turere tw’igihugu
catumye umwungere wa kabiri Eliyakimu Simbabawe ata
akomoka, agahungira muri Tanzaniya. Atevye guhunguka, Amashengero amaze kuronka intaye yo kwikukira, yaciye
umwungere wa mbere Yakobo Ngenda, yaciye afata imigambi yo gukwiza ubutumwa mu Burundi bwose.
amenyesha inama y’abazezwashengero ko ibikorwa Ahatari hake ayo mashengero yakorera hamwe,
bimuremereye, aca asaba ko boba baramushiriyeho agasangira uturere akoreramwo, bikenewe agahana
icegera kimufasha amabanga yo kurongora ishengero mu abavugabutumwa harimwo n’abamisiyoneri bari basigaye
kurorera kw’umwungere wa kabiri ahunguka. Haciye mu Burundi.
hagenwa Nyandwi Alphonse mur’ayo mabanga.
Ni mur’ubwo buryo ico gikorwa cashishikaye kugeza
Umwungere Eliyakimu Simbabawe, amaze kugaruka ubutumwa bwiza bwa Kristo Yesu bukwiye mu gihugu
avuye mu buhungiro, ntiyashotse yemererwa gusubira mu cose.
mabanga yahoramwo, kuko Pasitori Nyandwi Alphonse
atewe intege na CPEBU, yanse kumubisa mur’ayo
mabanga. Inama y’abazezwashengero y’i Gishiha ica iba
138 139
a. Ishengero rya Mugara Kiyabu, Rangi, Mugege, Rugari, Sanande, Rugungu,
Ntaruka, Butezi, Kayange, Gitwa, Murehe, Rutonganikwa,
Ishengero rya Mugara rimaze kuronka intahe yo kwikukira Gisito na Nyamugari. Ico gihe hariyo abakozi b’Imana
ryaciye ritangura kurungika abavugabutumwa ahantu batumwe n’amashengero ya pentekote ya Mugara na
hatari bwashike ishengero rya pentekote mu turere twa Kayogoro bashika 12.
Ruyigi, cankuzo, Kirundo na Cibitoke.
Mu ruhande rw’abakozi b’Imana batumwe n’ishengero rya
a.1. Igikorwa c’Imana mu karere ka Ruyigi Mugara bakorera aha hakurikira:
 Rangi: hakorayo Minani Paulo
Ishengero ry’Imana ryo ku Mugara, ryatumye  Kiyabu: hakorayo Ruranyaga Yekoniya
abavugabutumwa babiri mu Ruyigi aribo Yekoniya  Rugari: hakorayo Ruribagiye Yeremiya
Ruranyaga na Paulo Minani ku wa 6/1/1966. Mu nyuma
 Muyaga: hakorayo Sindabasizeho Michel
rica ritumayo umuvugabutumwa Eliya Zirariye.
Kw’igenekerezo rya 1/10/1967 ryongeye gutuma abandi  Nyamutobo: hakorayo Labani Magorwa yigisha
bavugabutumwa gufasha abasanzweyo. Kuva mu ntango kw’ishure yaho mu mwaka wa mbere n’uwa kabiri.
kugeza mu mwaka wa 1972, ishengero rya Mugara Kuva mu mwaka wa 1972 inyuma y’ikiza, ishengero rya
ryakorana n’ishengero rya Kayogoro mur’ako karere. Mugara rimaze gusanzara, ntiryabaye rigishishikara
gukorera mur’ako karere. Yamara rero hari hamaze
Ishengero rya Mugara, ni ryo ryaciye rirungika kuboneka mu karere ryakoreramwo abakristo bashika 593,
umumisiyonerikazi wa mbere mur’ako karere ububwiriza 1 n’ishure ry’intango 1.
kw’igenekerezo rya 3/9/1967 yitwa Eva Bodën yamuka
muri Sweda. Ishengero rya Mugara rimaze gusanzara mu kiza ca 1972;
Ishengero rya pentekote rya Kayogoro ni ryo ryaciye
rishishikara gukorera mu Ruyigi gushitsa aho ishengero
Uwo mwigeme ni we rya pentekote ry’i Nyamutobo rironkeye intahe yo
Misiyonerikazi wa mbere kwikukira.
yatumwe n’ishengero rya
Pentekote ryo ku Mugara
mu Ruyigi a.2. Igikorwa c’Imana mu Kirundo

Ibikorwa vy’Imana bimaze imyaka ibiri bitanguye mu


Ruyigi, ishengero rya Mugara ryaciye ritanguza ibikorwa
vy’Imana mu karere ko mu Kirundo mu mwaka wa 1968.
Ryatumyeyo umuvugabutumwa Eliya Zirariye na
Uwo mumisiyonerikazi yarungitswe gufadikanya ibikorwa Misiyoneri Bertil Yohansson n’abandi bavugabutumwa nka
vy’Imana n’abavugabutumwa basanzweyo. Hari hamaze Filimoni Murindatabu, Sadoke Ndabazaniye, Yosefu
gutanguzwa amasengero 15 ariyo aya: Nyamutobo, Bucumi, Matayo Mayira, Yeriko Bangoneye, Nikodemu
140 141
Ntambuto, Ntahonziriye Onesimo, Basengo Gerisoni, Kiremba ubugira kabiri kubera ko ikiza catumye ibintu
Gituwitaye Shaduraka, Ndabazaniye Sadoke na bidabadangana.
Bangoneye Simoni.
Mu mwaka wa 1972, ishengero rya Mugara rimaze kubura
Abo ni bo batanguje amashure menshi mu Kirundo ashika abungere, abakristo bagasanzara, abatari bake bariko
21 ariyo aya: Kigozi, Renga, Murarambwe, Ntambuto, barangurira ibikorwa vy’Imana mw’ishengero ryo mu
Cindoyi, Kinyoni, Ceru, Rukuramigabo, Murambi, Kirundo bakagwayo, abandi bagahungira hanze y’igihugu,
Marembo, Nyakibara, Runyoni, Muyange, Karama, abakristo bari bamaze kwegeranywa baciye batangura
Rwimbogo, Nyakibanda, Gisenga, Gahama, Canzikiro, gusanzara.
Nkoronko, Munyinya na Rambo.
Ni ho ishengero rya Kiremba ryaca rirondera abafise
Baciye bubaka insengero nyinshi z’infatakibanza n’izindi umuhamagaro ngo baje gutabara. Mu bitavye
nzu ntonto, baratera n’ibigazi mur’ako karere umuhamagaro ba mbere harimwo Pasitori Paulo
bakoreramwo. Mu mwaka wa 1972, abavugabutumwa Bamboneyeho, Pasitori Manwa Natanayeli, Pasitori
benshi baciye bahitanwa n’ikiza nka Bangoneye Simoni, Makarakara Elisa, Pasitori Mahwanya Esau na Pasitori
Basemingo Gerisoni, Gituwitaye Shaduraka, Ntahonkiriye Wilisoni Nkoraniwe. Ishengero ry’Imana rica rirakomera,
Onesimo, Mayira Matayo na Ntambuko Nikodemu. haba umuvyuro ukomeye cane mu myaka ya 1973-1976.
Ndabazaniye Sadoke yari asanzwe yiga mw’ishure rya
Bibiliya ryo mu Kayogoro yaguye mu nzira atashe. Mur’ico gihe, Pasitore Paulo Bamboneyeho na Pasitori
Manwa Natanayeli bakorera cane-cane mu ntara ya
Ishengero rya Mugara ryaza ryarasengeye Pasitori Eliya Kirundo, no mu gice c’intara ya Ngozi n’ic’intara ya
Zirariye mu mabanga y’ubuzezwasengero. Mur’uyo Muyinga. Ishengero rya Kiremba ryaciye riha intahe yo
mwaka wa 1972, yari asanzwe akora mu Kirundo, aca kwikukira ishengero rya Kigozi, Pasitori Manwa Natanayeli
ahungira i Tanzaniya, agenda ajanye na Filimoni aca arobanurwa mu mabanga yo kuba umwungere wa
Murindatabu, Yeriko Bangoneye na Bucumu Yosefu aho mbere afashijwe na Pasitori Kubwimana Claver,
babandanirije ibikorwa vy’Imana mu buhungiro. umwungere wa kabiri yamuka i Gatsinda muri Ngozi.

Pasitori Zirariye Eliya yarabaye umwungere wa mbere Umwungere wa kabiri amaze kwitaba Imana yasubiriwe na
w’ishengero rya pentekote Ulyankuru kugeza yitavye Pasitori Vyimana Eliyazari. Uwo Vyimana Eliyazari ni we
Imana ku wa 27/3/1988 asubirirwa na Filimoni yaciye asubirira Pasitori Manwa Natanayeli amaze kwitaba
Murindatabu. Imana, mu mabanga yo kuba umwungere wa mbere, aho
yahora haca harobanurirwa Pasitori Gatari Wilson.
Imbere y’uko haduka ikiza ca 1972, ishengero rya Mugara
ryaza ryaramaze gutanguza ibikorwa vy’Imana i
Gashikanwa mu ntara ya Ngozi, aho ryaza ryaraguze
ikibanza c’imisiyoni congeye kugugwa n’ishengero rya
142 143
Haciye harobanurwa Pasitore Makarakara Elisa ngw
aribere umwungere wa Mbere.

Abo ni bo Hashize igihe kitari gito, Pasitori Makarakara Elisa yari


bungere umwungere w’iryo shengero yaritavye Imana, haca
b’ishengero harobanurwa aba tubona aha munsi ari bo Pr Nyabenda
rya pentekote
ry’i Kigozi
sylvestre ngw amusubirire mu mabanga yahoramwo
nk’umwungere wa mbere na Pr Ndarurerere Stanislas
umwungere wa kabiri. Abo babiri ni bo barongoye
ishengero rya pentekote ry’i Kagari kugeza ubu.
Pr Gatari Wilson Pr Ndayishimiye Jean-Marie
Umwungere wa mbere Umwungere wa kabiri
142 Aba ni bo bungere
b’ishengero rya
Uwo Vyimana Eliyazari na we amaze igihe kirekire mu pentekote ry’i
buhungiro kubera uruhagarara rwadutse mu mwaka wa Kagari
2015, aheruka gusubirirwa na Gatari Wilson yahora ari
umwungere wa kabiri aho nyene mw’ishengero ryo mu
Kirundo, haca harobanurwa Jean Marie Ndayishimiye
ngw’abe umwungere wa kabiri. Pr Nyabenda Sylvestre
Pr Ndarurerere Stanislas
Umwungere wa mbere Umwungere wa kabiri
Pasitori Makarakara Elisa na Pasitori Wilsoni Nkoraniwe
bakoreye cane-cane mu ntara ya Muyinga, bashishikara
ibikorwa vyari vyamaze gutanguzwa n’ishengero rya Pasitori Nkoraniwe Wilsoni yahavuye aja gukwiza
Pentekote ry’i Gishiha mw’ishengero rya Kagari. ubutumwa mu ntara ya Kayanza, aho yubakishije
Ishengero rya Kagari rimaze gutera imbere, ishengero rya insengero zibiri nini, urwa Maramvya ku cicaro c’iryo
pentekote ry’i Kiremba ryaciye ririha intahe yo kwikukira. shengero n’urwa Kirema ruri mu gisagara ca Kayanza.

Uwo mupasitori ni we Ishengero rya Kiremba rica riha intahe yo kwikukira


yarobanuwe ngw abe ishengero rya Maramvya. Ishengero rya Maramvya rironse
umwungere w’ishengero rya intahe yo kwikukira, Pasitori Nkoraniwe Wilsoni ni we
Kagari rimaze kwikukira
yaciye arobanurwa mu mabanga yo kuba umwungere
w’iryo shengero.

Umwungere Nkoraniwe Wilson, yari inseruka rukamvye,


yashoboye gukora cane mu gihe c’intambara ya Ntega na
Pr Makarakara Elisa n’umukenyezi wiwe Marangara mu kwezi k’umunani mu mwaka wa 1988
144 145
canke mu ntambara yadutse inyuma y’igandagurwa
ry’umukuru w’igihugu Ndadaye Melchior na bamwe mu
bamufasha gutwara igihugu mu mwaka wa 1993. Uwo ni we yarobanuriwe
amabanga yo kuba umwungere
Igihe kimwe nafashe urugendo rw’akazi. Ngeze mu w’ishengero rya Maramvya mu
Kayanza, nca naka indaro mw ihoteri ya Khalfani. Hageze Kayanza rironse intahe yo
mw ijoro nca numva inkoho zikomakomeye zivuga, kwikukira
wamenga ngo zivugira mu gisagara hagati. Bukeye mbajije
baca bambwira kw’ari imisiyoni y’i Maramvya yatewe kandi
k’umwungere Pr Nkoraniwe Wilson ariho yar’ari. Nari
nsanzwe nzi kw afise indwara y’umutima yari kumuhitana, Bagize ngo bararasa, ibisasu vyose bateye mu misiyoni,
ariko nongeye guca mu Kayanza bambwira kw’akomeye bishitse hejuru yayo, wamenga bihushwe n’umuyaga
kandi kw’atahunze. Nca nja kumusuhuza. Ni ho yaca ukomeye, bigaca bihusha bikaja kugwa mw’ishamba kure
anshingira intahe ingene vyagenze. y’imisiyoni. Abari ku maguru, baca baramanuka kugeza
n’aho binjira mu misiyoni. Bagerageje kwinjira mu mazu,
Hasigaye imisi itatu ngw’ico gitero kibe, yeretswe nko mu aho batumbereye hose, baca biha akamo, ngo hari
nzozi abasirikare benshi barongowe n’intwazangabo abasoda benshi, turapfuye, ntitubashobora ! » Baca barata
yambaye ikanzu ndende yera. Ashitse imbere yiwe, aca baromoka ata nzu n’imwe bashoboye kwinjiramwo.
amukubitira isarudi, aramubwira ati: « Tuzanywe no kwiga Amasase barashe bari mu misiyoni, yahitanye
ingene dukingira aha hantu ». Ahejeje, aca arahindukira umunyezamu yari yaravuze kw’igitero kije azoca apfa.
ategeka abo basirikare kugira imyimenyerezo. Uwo Irindi rimwe mur’ayo masase ryaciye mw’idirisha rihitana
mwungere aca abona batanguye kwirasa mu madirisha no umugore yari arwaje umwana mw’ivuriro ritoya ngaho mu
mu nzugi zugaye z’amazu yose birasa bwa myampi. misiyoni.
Bagenda baranyuragiranwa mw’ishamba ry’imikaratusi
rikikuje iyo misiyoni baguruka bwa muyaga. Mur’iryo joro abasoda bari kw’izamu mu misiyoni bari
bazangazanze, hasigara abasoda batarenga batanu. Abo
Ariko aritegereza ibiriko biraba, yiha akamo ati: basoda bagerageje kwigwanira barananigwa mugabo nta
« Twakabaye dukingiwe n’ingabo zitaneshwa! ». Barangije n’umwe yagize ic’aba. Baca bazinduka kare kuraba
iyo myimenyerezo baca baragaruka aho ari, wa mukuru umwungere Pr Nkoraniwe Wilson, baramubwira bati : « Ya
aca yongera akubitira uwo mwungere isarudi Mana musenga ni iy’ukuri, iyo itatugwanira, twebwe twari
ati:«Turarangije!». Uwo mwungere aca arikangura. Inyuma twananiwe ! »
y’imisi itatu haca haza igitero c’abarwanyi kivuye mu kibira
citwaje ibirwanisho bikomeye. Hari hagize imisi igihuha Ico gitero caragize amagorwa akomeye, kuko bukeye
kivuga yuko bazotera aho aba, bakamutoza intoke abasirikare baciye baboma inyuma, babaka ivyo bari
bakamujana mw’ishamba, bagaca basaba impongano basahuye vyose mu mazu yo mu mihana iri haruguru
ishengero kugira ngo babone kumurekura. y’imisiyoni, bamwe muri bo barapfa, abandi batari bake
146 147
barakomereka. Uwo mwungere aca yigumira mu misiyoni Iryo shengero rya Kiremba, rimaze kwihweza ingene
kugeza yitavye Imana yiryamira ata nkomanzi. ishengero rya Gashikanwa riteye imbere, ryaciye rifata
ingingo yo kuriha intahe yo kwikukira.

Aba ni bo Haciye harobanurwa Pasitori Bigirabagabo Yoweli mu


bungere mabanga yo kuba umwungere wa mbere, Pasitori
b’ishengero rya Sinzikubaza Canut arobanurirwa kuba umwungere wa
pentekote ry’ i kabiri.
Maramvya
a.3.Igikorwa c’Imana mu Cibitoke

Inyuma y’amagume yabaye mu mwaka wa 1972,


ishengero rya Mugara ryatanguye kunaguka. Iryo
Pr Banerwa Jacques Pr Ntunzwenimana Philbert shengero rya Mugara, rimaze kunaguka, ryaciye
Umwungere wa mbere Umwungere wa kabiri rishishikara kuvuga ubutumwa bwiza mu ntara ya Cibitoke.
Ishengero rya Rusagara ryatanguriye i Buhoro, ritangurira
Pasitori Nkoraniwe Wilson amaze kwitaba Imana, mu nzu y’umugoronome yitwa Mukuri Prosper yakora mw
ishengero ryaciye rirobanura Pasitori Banerwa Yakobo ‘ishirahamwe ry’icayi na kenkina. Hanyuma murumunawe
ngw’aribere umwungere wa mbere, uwa kabiri aba Pasitori Anatoli Baranshikiriye amusanzeyo, baca baja hamwe
Ntunzwenimana Philbert. n’abagore babo bakama bahurira mur’iyo nzu,
bagasengera hamwe, bagasoma ijambo ry’Imana,
Mu Gashikanwa na ho haciye hajayo Pasitori Bigirabagabo hanyuma buzuzwa Mpwemu Yera.
Yoweli aho yashishikaye akwiza ubutumwa mu ntara ya
Ngozi n’igice c’intara ya Kayanza. Ishengero rya Kiremba Mukuri Prosper yaciye yubaka iyindi nzu yiwe, iyo na yo
ni ryo ryakwirikirana ibikorerwa mur’iryo shengero. ihinduka urusengero mu mwaka wa 1975. Bateye akamo
umwungere wa mbere w’Ishengero ry’i Bujumbura Manase
Mafefere, yarahaciye barabonana, aca yemera
kubunganira mu bikorwa vy’intango. Aca asaba ishengero
Uwo ni we mwungere wa mbere rya Mugara ko ryoba ari ryo ribakurikirana, rikabandanya
w’ishengero rya pentekote ry’i ibikorwa vy’Imana vyari vyatangujwe n’abakristo bamuka
Gashikanwa afatanije na Pr
Sinzikubaza Canut umwungere wa ku Mugara.
kabiri
Ishengero rya Mugara ryaciye ryumva akamo ritewe,
rirungika i Buhoro umuvugabutumwa yitwa Eliyakimu
Pr Bigirabagabo Yoweli Surwavuba kw’igenekerezo rya 20/6/1976. Uwo
muvugabutumwa yasanze abo bakristo bamaze imyaka
148 149
itatu biyigisha. Uwo muvugabutumwa ashitseyo, igikorwa Kuva umukuru w’igihugu Ndadaye Melchior agandagu-
c’Imana caragutse, baca bagura itongo ririmwo inzu ranywe na bamwe mu bafasha biwe mu mwaka wa 1993,
yahora ari ubunywero, hafi y’umugezi Nyabumbiri ibintu vyagumye vyononekara, igihugu cinjira mu magume
waberamwo imibatizo. yahitanye umwungere wa mbere Pasitori Mukuri Prosper,
Yosefu Bizabigomba na we aca arata ahungira i Kiremba
Uwo muvugabutumwa Surwavuba Eliyakimu yaciye mu bubwiriza bwa Murinda iyo yahora.
arobanurirwa kuba umuzezwashengero ku wa 4/9/1977,
haca hasengerwa n’abandi bakozi b’Imana. Ibikorwa Bamwe mu bakozi b’Imana bo ku Mugara bari bararonse
vy’Imana mur’iryo shengero vyateye vyaguka. Ico kibanza umuhamagaro wo kuja gukorera mur’iryo shengero,
bakoreramwo gica kibabera gito, kuko kitashobora rimaze kwikukira bahisemwo kuguma bakorera mur’iryo
kwubakwamwo imisiyoni. Haciye hafatwa ingingo shengero. Abo ni nka Pasitori Mifyuri Gaburiyeli na
kw’imisiyoni yubakwa ku musozi Rusagara wagutse
mw’ikomine Mugina, aho i Buhoro hasigara ububwiriza.
Ubwo bubwiriza bwarateye imbere, busigaye bufise Pasitori Bankura Abeli. Ariko abandi nka Pasitori
amashure mato-mato n’ayisumbuye. Ntungantevye Sefaniya, Pasitori Mpanakanse Meshake,
Pasitori Nsengiyumva Léon n’abandi bigisha baciye
Ishengero rya Rusagara ryaciye rihabwa intahe yo basubira kubandaniriza ibikorwa vy’Imana mw’ishengero
kwikukira n’ishengero rya Mugara, kw’igenekerezo rya rya Mugara.
23/4/1995. Uwo musi hasengewe Pasitori Mukuri Prosper
kuba umwungere wa mbere na Pasitori Bizabigomba Pasitori Bamboneyeho Isaka na Pasitori Ciza Meshake
Yosefu kuba umwungere wa kabiri, ritangurana abakristo basubiye kubandaniriza ibikorwa vy’Imana mw’ishengero
6 000. Ariko igice co mu buraruko bwa Cibitoke cari kigizwe rya Kiremba ryari ryabatije ishengero rya Mugara. Pasitori
n’ububwiriza bwa Butara, Gatare, Buhogora, Sehe na Ndikumana Toma yari yatumweyo n’ishengero rya Mugara
Nyarurinzi gisigara kirezwe n’ishengero rya Mugara. ni yo yitabiye Imana mu mwaka wa 2008.

Abo ni bo
barobanuriwe
kuba abungere
b’ishengero
rya Rusagara
ryikukiye.
150 151
Ishengero ryo ku Mugara ryaciye ryongera gushiraho b. Ishengero rya Kayogoro
abandi bungere babiri kw’igenekerezo rya 20/9/1996 aribo
Mpisumwamo Gadi, umwungere wa mbere, na Ishengero rya Kayogoro na ryo ryaciye rirungika
Baranshikiriye Anatole umwungere wa kabiri. abavugabutumwa mu buseruko mu turere twa Ruyigi na
Cankuzo no hagati mu gihugu mu ntara ya Gitega. Ikiza ca
Pasitori Mpisumwamo Gadi yaritavye Imana mu kwezi 1972, catumye abavugabutumwa benshi bitaba Imana
k’umunani k’umwaka wa 2016 aca asubirirwa na Pasitori abandi barahunga, ibikorwa batanguje mu Ruyigi bija mu
Baranshikiriye Anatole mu bwungere bwa mbere. ngorane.

b.1 Ishengero rya pentekote ry’i Nyamutobo


Abo ni bo bungere
b’ishengero rya
pentekote ryo mu Ishengero rya Kayogoro ryaciye rituma gufasha ishengero
Rusangara mu ry’i Nyamutobo mu Ruyigi Pasitori Kamondo Esau yamuka
Cibitoke i Kiremba yari yavutse mu mwaka wa 1929. Amaze
gushikayo, Pasitori Esau Kamondo yarakoze cane,
igikorwa c’Imana kigenda neza ku buryo amashure menshi
Baranshikiriye Anatole Pr Ntahontuye Prosper yatangujwe mu Ruyigi no mu cankuzo.
Umwungere wa mbere Umwungere wa Kabiri

Pasitori Ntahontuye Prosper ni we yaciye agenwa Uwo muzezwashengero yakorana cane-cane n’umumisi-
ngw’asubire ahahora Pasitori Baranshikiriye Anatole yonerikazi yitwa Eva Bodén. Ishengero rya Kayogoro
nk’umwungere wa kabiri. Ivyo vyabaye ku musi ugira 18 rimaze kubona kw’ishengero rya Nyamutobo rimaze
w’ukwezi kwa 2 mu mwaka wa 2018. gushinga imizi ryaciye ririha intaye yo kwikukira, haca
harobanurwa Pasitori Kamondo Esau kuba umwungere wa
a. 4 Ishengero rya Butara mbere, uwa kabiri aba Pr Harindogo Ferdinand. Haciye
igihe bakorana, habaye kutumvikana hagati yabo.
Ishengero rya Mugara ni ryo rikiriko rirarera ishengero rya Umwungere wa mbere Kamondo Esau aca afata ingingo
Butara. Iryo shengero riri muri komine Bukinanyana. yo kumukura mur’ayo mabanga.
Rikorera mu makomine ya Murwi, Mabayi, no mu ntara ya
Bubanza. Iryo shengero, mu mwaka wa 2010, ryari rifise Yaciye amusubiriza pasitori Masugure Sébastien.
ububwiriza 15. Abapasitori barirongoye bashika 20, Ryabaye irya mbere umwungere wa mbere akura mu
n’abavugabutumwa 72. Ryari rimaze kuronka abakristo mabanga umwungere wa kabiri akamusubiriza uwo
bashika 2 626. yishakira.

Bidatevye uwo mwungere wa kabiri yaheruka kugenwa


mur’ayo mabanga, yari yavutse mu mwaka wa 1949,
152 153
yaciye yitaba Imana mu mwaka wa 1998. Haca hagenwa Yera yamubariye hariho, yaca asaba umwungere
Pasitori Basabose Sebastien ngw’amusubirire. imodokari imujana aho hantu.

Uwo mwigeme aho ashitse hose ngw’atangure kuvuga


ubutumwa, harimwo ubushobozi bwatuma abantu
Uwo ni we yagenywe ngw
asubirire Pr Masugure Sébatien barimwo impwemu mbi baduka badahwa, mbere n’abakozi
amaze kwitaba Imana b’Imana bagendera mu vyaha, harimwo n’abakora ivyaha
vy’ubasambanyi barihana. Haca haba umuvyuro ukomeye,
abakristo baca baraheba ibiboreza vyose. Ako karere
kwose karahinduka, abantu batangura kwijukira gusenga
no kwisonzesha. Abantu benshi barihana, barabatizwa ku
Pr Basabose Sébatien bwinshi, ishengero rica ririyongera cane mu turere twose
twa Ruyigi na Cankuzo. Kugeza n’ubu uwo muvyuro
Mu nyuma Pasitori Kamondo Esau yaciye arwara cane, uracabandanya.
ariko yahitanywe n’impanuka y’abagizi ba nabi ari
kw’ibarabara atashe avuye i Bujumbura mu mwaka wa Abantu bari bamogoreye kugendera mu vyaha bitwa ngo
2000 akwije imyaka 71. ni abakozi b’Imana, babonye ivyabo bigiye ahabona,
bakaduka badahwa mu bandi, baca batangura kumuvuga
Pr Kamondo Esau amaze kwitaba Imana, yaciye ukutariko, batangura kuvuga kw’igituma asengera abantu
asubirirwa na Pasitori Basabose Sebastien, yari asanzwe bakadahwa, akorana n’abadayimoni. Abungere
ari umwungere wa kabira aca aba umwungere wa mbere babibonye, ni ko guca bamusezera ningoga arangije
mu kibanza yahoramwo hagenwa Pasitrori Gapiya Jean imyimenyerezo, aca yisubirira i wabo.
yari arongoye ububwiriza bw’i Ntende. Ishengero rya
Nyamutobo ryaramaze gutera imbere cane biturutse ku Ivyo bibaye, Imana yaciye ibasezeranira ko igira ibasukire
muvyuro wadutse mur’ako karere. imigisha. Iyo migisha yahereye ku kwubaka urusengero
rwiza rugezweko, n’amazu menshi yo kwakiriramwo
Kugira ngo uwo muvyuro uboneke, Pr David Batenzi yari abashitsi, n’amazu yo kugiriramwo amanama, kugeza
umuserukizi w’ishengero rya pentekote i Tanzaniya, ni we n’aho batanguza kaminuza y’ishengero, ivyo bikaba mu
yasavye umwungere Sebastien Basabose ngw amwakirire mahoro no mu mwumvikano ntangere.
umunyeshurekazi w’ishure ya Bibiliya aje mu
myimenyerezo yo kurangiza amashure. Abimwemereye, Iyo Kaminuza iheruka gutanguzwa yitwa “Burundi shining
yaciye amurungikira umwigeme yitwa Suzana. Uwo Star”. Ubu hariko harubakwa inzu zigeretse (étages).
mwigeme yari umusenzi cane. Bemeza ko yaguma mu Vyongeye, ishengero ry’i Nyamutobo ryaramaze kurungika
masengesho, Mpwemu Yera agaca amwereka ishure abamisiyoneri mu gihugu c’Ubuganda, kandi bamaze
canke ububwiriza aja gukoreramwo kandi ahenshi atari gutanguza insengero mu turere dushika tune two mu
bwanahumve. Abajije abungere agasanga aho Mpwemu Buganda.
154 155
kanseri. Haca hubakwa urusengero rugereranye rwiza
rwinjiwe mu mwaka wa 1971.

Abungere
Uwo mupasitori ni we yashoboye
b’ishengero rya
gutanguza ishengero rya Pentekote
Pentekote ry’i
mu ntara ya Gitega, i Fota muri
Nyamutobo Mwaro n’i Nyabikere muri Karusi.,
habona kwubakwa urusengero rwa
Pentekote i Gitega hari harananiranye.
Pr Basabose Sébastien Pr Gapiya Jean

b.2.Ishengero rya Pentekote rya Gitega

Mu ntara ya Gitega, Pasitori Luka Kayaga ni we Pr Nyandwi Nikodemu


yarungitswe n’ishengero rya Kayogoro gutanguzayo
ubutumwa bwiza. Mur’ico gihe hari harakwiragijwe inkuru Mu kanya gato, ishengero ryarakuze cane, abantu ntibaba
mbi kw’abapentekote barya abantu. Iyo babonye bagikwirwa mu rusengero, baca bubaka urusengero runini
umuvugabutumwa w’umupetekote baca batemesha i ruhande kugeza n’aho n’urwo na rwo rwarengewe
bakiruka. Luka Kayaga yarinze avayo ata shengero rwongera kwagugwa. Iryo shengero ryakomeye cane-cane
rihabonetse. Aca asubirirwa na Pasitori Nyandwi rimaze gutanguza ubutumwa bwiza i Bitare muri
Nikodemu yatumwe n’ishengero rya Kiremba. Bugendana, i Nyabikere muri Karusi n’i Mutaho.

b.2.1 Ingene ububwiriza bw’i Mutaho bwatanguye n’uko


Umuvugabutumwa aturuka ku Murinda mw’ishengero rya
bwifashe
Kiremba ni we yatwiganiye ingene batanguye kuvugayo
ubutumwa. Uwundi mugabo yamukubise ijisho, aca
aravuduka ariruka. Na we kuko yari umusore akomeye, Ivy’ i Mutaho vyatanguye aho Dr Seheye Emmanuel
aca amwoma inyuma, amaze kumushikira aca yatumwe n’ubushikiranganji bwo kubungabunga amagara
aramucakira, aca aramubwira ati: “Humura, humura nta co y’abantu kwugurura ibitaro bishasha vyari bihejeje
uba”. Abantu rero baca barashwabaduka baje gushe- kwubakwa aho i Mutaho. Nshitseyo nasanze ata
ngerera ibibaye, basanga yamwumiyeko, aca amufatishe rusengero na rumwe rwa pentekote ruriho. Iyo nkumbuye
ukuboko kumwe ukundi arakumanika aca atangura gusengera muri pentekote narinda kuja i Gitega . Ni ko
kubabwira ubutumwa bwiza. guca nja gusengera mw ishengero ry’Abagenzi ry’i
Mutaho, aho nashoboye kuvuga ubutumwa bwiza n’ahandi
Pasitori Nyandwi Nikodemu Imana yaramukoresheje, hitwa Cagura muri Ngozi. Bukeye kabiri, naciye nja
ibitangaza birakoreka kugeza aho abarwayi benshi bakira, gusengera mu Gatabataba mw’ishengero rya FECABU.
harimwo n’umudiyakonikazi Mariya yemeza ko yakize Ngiyeyo ubugira kabiri baca bampa kuvuga ubutumwa.
Maze gushiraho urutonde rwiza rw’abitwa abavugishwa
156 157
badurumbanya ishengero, nca ntangura kwigisha mu n’aho gusomera no kudandariza ibitabo (bibliothèque).
gacerere nta ngere. Aho nashishikara kuvuga ubutumwa cane-cane mu
Bagenzi kuko aho mu Gatabataba muri FECABU,
Harimwo abakristo bari barababajwe n’akajagari kari umuzezwashengero waho yanyinuvye abitewe
mur’iryo shengero. Dusohotse baca bambaza ko hoba n’abavugishwa bari bababajwe n’urutonde nashizeho. Aho
hariho ishengero umuntu ashobora kwumva ubutumwa mu bagenzi haca haba umuvyuro ukomeye, abantu
bwiza atekaniwe nk’uko vyari bihejeje kuba. Mur’abo batangura kwuzura Mpwemu Yera. Tumaze kuronka
harimwo umusore Ruberintwari Léonard na ikibanza co kugura aho i Mutaho, ubushikiranganji
Kamwenubusa Misheli yari yubatse. Nca ndababwira ko bwafashe ingingo yo kundungika gukorera i Murore mu
urutonde rwo mw ishengero rya pentekote ariko rumeze. ntara ya Cankuzo. Nca mbwira abo basore bashaka
Baca bansaba ko nogira uko nshoboye kugira ngo iryo ishengero rya Pentekote ko bohabera magabo
shengero rishike i Mutaho. bagakwirikirana ivy’ico kibanza mw’ishengero ry’i Kiremba.

Haheze imisi, nasimbiye mw’ishengero ry’i Gishiha, i wacu, Ruberintwari Léonard n’uwo Kamwenubusa Misheli baciye
hari ku musi w’ikanisa. Nca mmenyesha abungere bafata urugendo n’amaguru baja i Kiremba. Bashitseyo
n’abazezwashengero b’i Gishiha ingene vyifashe. Ko baca baka indaro umwungere wa mbere w’i Kiremba, Pr
hariho abanyotewe ubutumwa bwiza bwa pentekote, kandi Madengo Abedenego. Baca baramwiganira ikibagenza.
kw’aho hantu uwohashinga urusengero yoca akorera mu Yumva arabakunze cane, impwemu yiwe n’iyabo zirahuza,
ntara zitanu arizo Gitega, Karusi, Kayanza, Ngozi na ku buryo yaciye afata ingingo yo kugura vyihuta ico
Muramvya. Nca mbasaba ko bogira ico bakoze kugira ngo kibanza c’i Mutaho. Aca abwira Pr Ndikunkiko Eliya,
nanje nyene ndonke aho nsengera. Bavyumvise umwungere wa kabiri yari ajejwe gukwirikirana ibikorwa
vyarabanezereje cane, umwungere wa mbere aca vy’Imana mu ntara zo mu Buraruko ko ahita aragura
anyemerera ko bagiye kuvugana ico kibazo n’ishengero ikibanza i Mutaho mu rugendo yagira agire rwo kuja mu
rya pentekote ry’i Kiremba. Nanje nca ndabasaba Kirundo.
kw’ishengero rizorungika abakozi b’Imana aho i Mutaho,
ari ryo tuzoca dukorana. Baca barabinyemerera. Umugoroba umwe, ntari niteze, Pr Eliya Ndikunkiko yaciye
aca i Mutaho, barabonana n’abo bakristo baca
Bidatevye, abungere b’ishengero rya pentekote ry’i baramwereka ikibanza, aca arakigura aca yandikisha
Gishiha, baciye bashikiriza ico kibazo ishengero rya impapuro z’itongo muri komine. Uwo musi yaciye yaka
pentekote ry’i Kiremba, barisaba gufasha ishengero rya indaro aho twaba buca mu gitondo agenda mu Kirundo.
Gitega ritari bwashinge imizi neza kwubaka urusengero i Imodoka yo kunyimura ica irateba kuboneka, nkama
Mutaho. Abungere b’ishengero ry’i Kiremba, bamaze ntekeye ibintu, nshishikara gufasha urwaruka rwo mu
kuvyemera ntibashotse babishira mu ngiro. Yamara bagenzi ndabigisha ivya Mpwemu Yera kugeza bakomeye.
twaciye dukorana n’abo bakristo bashaka iryo shengero Umupasitori yari aharongoye, atashaka kwumva
dutangura kurondera ikibanza co kwubakamwo, gishobora kw’abakristo biwe babatizwa muri Mpwemu Yera, yari
kwakira amashure matomato, n’ishure ya Bibiliya hamwe yararahiye ko ivyo biramutse vyaduka aca azimya. Ivyo
158 159
bibaye, yaragerageje kuzimya bimuta ku w’amazi. Abonye Emmanuel. Imana ica iramukoresha cane ku buryo
ko mbitahura kandi ko nshobora kugira ico mfasha, ni ko ishengero ryongeye kuremerana, abakristo baragwira
guca anshinga gufasha urwaruka . Bamaze gukomera no cane n’amashure akukira ubwo bubwiriza arongerekana.
kurema, baca barambwira bati : « Ubu ivyo Urusengero rwahahora rubabereye ruto, baciye bafata
twakuronderako birahagije, ubu rero turakurekuye uje iyo ingingo yo kwubaka urusengero runini rw’imetero 50
bagutumye i Murore. Ivyo kubatizwa muri Mpwemu Yera, z’uburebure kuri 22 z’ubwaguke bakwirikije ikigereranyo
abantu bakavugishwa mu ndimi, twabiheruka mu gihe Imana yahaye uwo muzezwashengero. Urwo rusengero
c’abazungu b’abamisiyoneri. Vyari vyarazimanganye, Imana irukurikiranira hafi, hagize ikosa rinyuranye n’uko
none ko twongeye guhembuka, ntituzongera Imana yaberetse, baca basanga ahari iryo kosa
kwanjanjwa ». hasambutse. Ni ko vyabaye bageze ku gusakara, ivyuma
babiteranije ukutariko, bica birasenyerana barinda
Bamaze kunsezera, bwakeye imodokari yo kunyimura gusubiramwo.
ishika nca nja gukorera i Murore. Nca nsezerana na
Pasitori Ndikunkiko Eliya ko ibigiracumi vyose
nzobirungika i Mutaho nk’uko nari nabisavye abungere
b’ishengero ry’i Gishiha kugira ngo hubakwe urusengero. Uwo mupasitori ni
Ivyo bigiracumi ni vyo vyaguze amatafari y’ubatse we ariko arubaka
urusengero rw’i
urusengero rw’i Mutaho. Mutaho

Urusengero rumaze kwubakwa, abungere b’ishengero ry’i


Kiremba baciye basaba Pr Nikodemu Nyandwi yakorera
mw’ishengero ry’i Gitega gushishikara ibikorwa mur’urwo
rusengero rushasha afatanije n’abakristo baho. Amaze
igihe akorerayo ishengero ry’i Mutaho ryaciye rikura cane. Pr Gahungu Emmanuel n’umukenyezi wiwe
Ishengero ry’i Gitega rica rishima kurungikayo abakozi
b’Imana harimwo pasitori Mpuyenuruzo Amoni. Haba ku vyuma biri imbere mu nkingi zirugumije na beto iri
hagati, ivyuma n’ubwoko bw’amabati birusakaye hamwe
Pasitori Mpuyenuruzo Amoni yaguye aho nyene i Mutaho n’amadirisha, vyose uwo muzezwashengero yemeza ko
hamwe n’abavugabutumwa batari bake harimwo uwitwa yagiye avyerekwa n’Imana.
Ruberintwari Léonard na Kamwenubusa Misheli, abo bose
bahitanywe n’amagume yo mu mwaka wa 1993. Abakristo Bidatevya, abungere b’ishengero rya pentekore ry’i Gitega
bahungiye ku rusengero rw’abagenzi i Mutaho bagumye babonye ko vyoba vyiza havutse ubundi bubwiriza bw’i
bafatanye mu nda, kandi nta n’umwe yahitanywe n’ico Nkongwe, baca bagabura amashure, ubwo bubwiriza
kiza. bushasha butwara amashure atandatu, Mutaho isigarana
amashure ane. None mu kanya gatoya, amashure y’i
Mu nyuma igikorwa c’Imana carashishikaye, haca Mutaho yariyongereye ageze kuri cenda.
harobanurwa umuzezwashengero yitwa Pr Gahungu
160 161
Ibikorwa vy’Imana bitera bija imbere, kandi n‘urwubako kubaririmbisha ; yaciye abaha isango yo kugaruka ku musi
rw’urusengero rugeze ku rugero rushimishije. Amaraso w’Imana, igikorwa c’Imana kiba kiratanguye. Na we nyene
y’abakozi b’Imana yasesekeye aho ku rusengero rw’i yahitanywe n’ico kiza i Bugendana asiga amaze
Mutaho yabaye intabire koko y’ubutumwa bwiza. kwubakisha urusengero n’inzu y’uburaro.

b.2.3. Ingene ububwiriza bw’i Nyabikere bwatanguye


Kugira ngo ishengero rya pentekote ryinjire muri komine
Nyabikere, hakijijwe umukristo avuka mur’iyo komine yitwa
Natani. Amaze gukirizwa mw’ishengero ry’i Gitega, nta
yinga na rimwe atasengera ikomine ya Nyabikere arira
atakamba kugira ngo abaho baronke ubutumwa bwiza.
Haheze igihe, ni ho ishengero rya Gitega ryatumayo
Pasitori Mahinja Batoromayo.

Mu gihe c’amagume yagumye mur’ako karere, amara igihe


kire-kire atawuzi inkuru ziwe. Agahengwe kabonetse aca
aragaruka i Gitega. Kumubona cari igitangaza kuko
habereyeyo agatikizo gakomeye. Mu batumwe, ni we
wenyene yavuye iyo yatumwe amahoro. Yimuwe haciye
igihe kinini, asiga ububwiriza bw’i Nyabikere bumaze
gutera imbere cane.

Urusengero ruriko rurubakwa i Mutaho

Abo ni bo bungere
b.2.2. Ingene ububwiriza bw’i Bitare bwatanguye n’uko
b’ishengero rya
bwifashe
pentekote ry’i
Mwalimu Abel Ndabahinyuje ni we yari yatumwe Gitega
gutanguza igikorwa c’Imana i Bitare muri Bugendana.
Abamuherekeje, bamusizeyo ari wenyene, aca
atangurana n’abana ahitanye ku mwonga bari kuvoma.

Aca abakoraniriza musi y’igiti ; atangura kubaririmbisha


Ishengero rya Gitega rimaze gutera imbere, ishengero rya
uturirimbo abavugiriza akagoma yari yitwaje. Amaze
Kiremba ryari ririreze, ryaciye ritora umuzezwashengero
162 163
yitwa Ngendakumana Claver yari yatumwe mu bubwiriza Mariselina yabatijwe haheze amayinga abiri yiga igice,
bw’i Bitare, ngw aje gufasha Pasitori Nyandwi Nikodemu kandi mu Kayenzi hariho abandi banyagice benshi.
yari ageze mu zaburukuru. Yabatijwe na Pasitori NtibarekeweTito umwungere wa
kabiri w’ishengero rya Gishiha ahagarikiwe na Pasitori
Ariko rero ntivyaguye neza Pasitori Nyandwi Nikodemu, Ndirabika Petero umwungere wa mbere w’ishengero ry’i
aca amusaba kuguma i Bitare akaja aramufasha Gishiha na Pasitori Batoromayo Hajayandi, umwungere
bikenewe. Haheze igihe gito Pasitori Nyandwi Nikodemu wa mbere w’ishengero rya Mugara.
yaciye yitaba Imana, Pasitori Ngendakumana Claver aba
ariwe asigarana ishengero kugeza rironse intahe yo Inyuma yaho, ishengero ryashishikaye kurungika abandi
kwikukira mu mwaka wa 2019, aho yaciye arobanurirwa benshi. Mur’abo, harimwo Andereya Harakandi, Yeremiya
kuba umwungere wa mbere; mu kibanza c’umwungere wa Buhoro, Shaltiyeli batazira Mwasomo w’umututsi,
kabiri hagenwa Pasitori Niyonzima Hermès. Shaduraka umuhungu wa Rubaka, Fanuweli
c. Ishengero rya Gishiha w’umunyakiyazi, Sambura Dawidi umudiyakoni yava i
Kibingwe, yakora i Muyinga mu Kagari. Salomo yigisha mu
Ishengero ry’i Gishiha na ryo, ryabaye mu ya mbere Gashoho hakukira ububwiriza bwa Mukoni.
yarungitse abamisiyoneri mu Burundi bwo mu buraruko
bakunda kwita Uburundi bwa ruguru. Uwa mbere kwitaba Abo bakozi b’Imana bose baciye bahitanwa n’ikiza cateye
umuhamagaro wo kuja kuvuga ubutumwa bwiza i Muyinga mu Burundi mu mwaka wa 1972. Bamaze kubegeranya
yari Pasitori Yona Ntaconayigize. Uwo na we yava mu bagira babice, babonyemwo umututsi yitwa Shalutiyeli
Kibira ca Vugizo. Yagiyeyo ajanywe mu modokari batazira Mwasomo. Baca bamusaba kwitandukanya
n’umumisiyonerikazi Alice Kjellberg nko mu mwaka wa n’abandi, kuko abasigaye bose bari abahutu. Aca
1965 Ashitseyo, yaciye atangura kuvuga ubutumwa bwiza ababwira ko bose bajanywe no gukora igikorwa c’Imana.
no kwigisha abantu gusoma no kwandika mu Kagari. Arababwira kw ico bazira ari co na we yagiye gukora, ko
Haheze igihe gitoya yaciye afatwa n’indwara ya malariya. babahoye ubusa na we apfana na bo kandi ko niba bazize
Bamuvanyeyo, yacikaniye mu nzira bataramushikana kwa ibibi bakoze, babikoreye hamwe. Aca ababwira kw ari
muganga nko mu mwaka wa 1968. ugupfa ari ugukira bagumana.

Mw ijambo rya nyuma yavuze yasize aremesheje Baca bamwicana n’abo bandi bahutu. Sambura Dawidi,
ishengero ngo ntirigire ubwoba ngo n’uko apfuye, ariko umudiyakoni yava i Kibingwe yakorera i Muyinga mu
arisaba gushishikara rirungika abakozi ati: “Kuko nsize Kagari, bamutsinze mu Gashoho, imva yiwe iri haruguru
igikorwa c’Imana gitanguye”. Gishiha ica ituma abandi y’ibarabara rija mu Gashoho. Abatumwe gukorera mu
bakozi bagenda bamara amezi make-make bagaca Burundi bwo mu buraruko bamaze guhura n’ingorane
basubira i wabo kubera ko batinya kwicwa na Malariya. Mu nk’izo inkwirikizi ku mashengero yari amaze gutangura
mwaka wa 1971 Ishengero rya Gishiha ryarungitse zabaye nyinshi cane.
abavugabutumwa bashikira mu Kayenzi. Bashikiye mu
mihana yabamwo umwigeme Godeliva. Umwigeme
164 165
IX.2. Ingene amagume yadutse mu mwaka wa 1972 wa kabiri w’ishengero ry’i Kiremba Pasitori Ndikunkiko
yononye igikorwa cari gitanguye co kuvuga Eliya.
ubutumwa mu Burundi bwa ruguru n’ingene
igikorwa canagutse inyuma y’ikiza Abakozi batumwe n’Ishengero ry’i Gishiha, baciye
bakorera hamwe bafatanya n’abakozi batumwe
Amagume yadutse mu gihugu c’Uburundi ku musi ugira 29 n’ishengero rya Kiremba, kandi abakristo baremeza ko
w’ukwazi kwa 4 k’umwaka wa 1972 yarononye cane mur’ico gihe vyagenda neza cane. Mu myaka ikurikira,
ishengero ry’i Gishiha. Abakozi benshi barapfuye, abandi haciye hatumwa abakozi benshi, cane-cane mu mwaka wa
bahungira i Tanzaniya bajanye n’umwe wo mu 1980. Muri bo harimwo Elisa Shiramarora, Thomas
bamisiyonerikazi babiri batanguje imisiyoni ya Gishiha, Mundanikure, Godefroid Kabura, Nyanzira Kosani,
Alice Kjellberg yari i Gishiha mur’ico gihe. Bamboneyeho Nikodemu na Shaduraka Girukwigomba.

Abari bagiye gukwiza ubutumwa mu Burundi bwa ruguru Uwo Girukwigomba Shaduraka ari mu batanguje
baciye bagwayo. Amashure menshi yari amaze gutangura ishengero ry’i Karama n’iryo mu Kayenzi ryahavuye
arugagwa. Abakristo bari batanguye kwegerana baca ryimukira ku Mukoni.
batangura gusanzara. Habonetse abigeme b’abahizi nka
Godeliva na Marcelline basigaye baregeranya abakristo.
Aba ni bo
bungere
Abo bigeme baciye bagerageza gutumako ishengero rya b’ishengero
Gishiha ngo ribarungikire abandi bakozi. Ishengero rya rya Mukoni
Gishiha rica ribishikiriza inama y’abungere mu gikorane
caba uko umwaka utashe i Kiremba, risaba Ishengero rya
Kiremba ryari ricifashe neza, ko ryorungika abakozi
kwegeranya abakristo kugirango boye gusanzara, hari mu
mwaka wa 1974. Iyo nama yaciye ishinga kw’ishengero
rya Kiremba ryari ricifashe, ryorungika abakozi mur’ako
karere.
Pr Ndabarushimana François Pr Girukwigomba Chadrac
Umwungere wa mbere Umwungere wa kabiri
Abanyakiremba bashitse baciye baramira abakristo bo mu
mashure ya Kagari yari ageze habi kubera kubura abakozi.
Abo bakristo bari batanguye gusanzara. Mu mwaka wa Ishengero rya pentekote ry’i Gishiha, rimaze kubona ko
1977, ishengero rya Gishiha ryongeye kurungika abakozi i ishengero ry’i Mukoni riteye imbere, ryaciye rifata ingingo
Muyinga harimwo Misago Salomo na Makobero Ananias. yo kurishikiriza intahe yo kwikukira. Haca arobanurwa
Ishengero rica rigena Pasitori Musa Muhandanyi, Pasitori Ndabarushimana François ngw aribere
umwungere wa kabiri w’ishengero ry’i Gishiha, ngw umwungere wa mbere, umwungere wa kabiri aba Pasitori
agenzure ako karere bakoreramwo afatanije n’umwungere Girukwigomba Chadrac.
167
166
Gishiha. Yaciye asubirirwa na Pr Kubwimana Cassien,
IX.3. Ingene habaye igaburwa ry’uturere hagati afashijwe na Pr Ruberinkindi Isaac, umwungere wa kabiri.
y’ishengero rya Kiremba n’ishengero rya
Gishiha

Mu mwaka wa 1980, ni ho habaye gusubizanya uturere


twagenzurwa n’ishengero rya Gishiha rifashijwe Abo ni bo
n’ishengero rya Kiremba. Kubera uruhara runini ishengero bungere
b’ishengero rya
rya Kiremba ryagize mu gihe cose ishengero rya Gishiha Karama
ryari rikiri mu magume, Gishiha yaciye ihebera ishengero
rya Kiremba ishengero rya Kagari yari yaratanguje.
Abarongoye ayo mashengero baca bemezanya ko
ishengero rya Kiremba ryokwiragiza ubutumwa kuva mu
Kagari ritera rija i Ngozi, ishengero rya Gishiha na ryo Pr Kubwimana Cassien Pr Ruberinkindi Isaac
ryasigaranye amashengero ya Karama na Kayenzi, rica Umwungere wa mbere Umwungere wa kabiri
ryemeranya n’ishengero rya Kiremba ko rizoshishikara
gukwiza ubutumwa ritera rimanuka mu ntara ya Karusi. Ishengero rya Kiremba na ryo ryasigaranye Kigozi, na
Kagari, rica ryinjira muri Ngozi no mu Kayanza, rirakevya
Ishengero ryo mu Kayenzi ryaciye ryimukira ku Mukoni mu rihitana igice c’i Karusi bitari mu masezerano.
gisagara c’i Muyinga. Ishengero rya Gishiha rica rikorana
n’ayo mashengero abiri y’i Muyinga ariyo Mukoni na Ishengero ry’i Karusi riramaze gutera imbere cane ku
Karama mu gukwiza umutumwa ritera rija mu ntara ya burwo rimaze kuronka ubwigenge bwo kwitunganiriza
Karusi. Abatumwe i Muyinga baciye bamanuka i Karusi ivyaryo rihagarikiwe n’ishengero rya pentekote ry’i Gishiha.
bavuye ku Mukoni, binjirira i Mwakiro. Iryo shengero kugeza ubu rirongowe n’umuzezwashe-
ngero yitwa Salvatori.
Mur’abo bakozi harimwo Pasitori Makobero Ananiyasi yari
umwungere wa mbere w’ishengero ry’i Karama ryari
ryamaze kwikukira, na Pasitori Girukwigomba Shaduraka X.4. Ingorane abagiye kuvuga ubutumwa bakunda
yakorera mw’ishengero ry’i Kayenzi ryaruhiye kwimukira guhura na zo
ku Mukoni. Abo bapasitori bakorana na Pasitori Nikodemu,
Pasitori Elisa Shiramarora na Pasitori Toma Mundanikure. Abagiye kuvuga ubutumwa mu Burundi bwa ruguru
ntiborohewe. Hari huzuye ibintazi, hariyo abapfumu,
Uwo Mwungere wa mbere Makobero Ananiyasi yaruhiye abarozi na ba nanga yivuza. Hariyo imiyaga mibi myinshi
kugwa mu caha c’ubusambanyi aca akurwa mur’ayo cane kuburyo bari bafise igikorwa kinini co kwama bariko
mabanga asubira mw’ishengero rya pentekote ry’I Gishiha barasenda ibisigo, baturira ibigirwamana vy’abemeye
ryari ryamurungitse, ubu akaba ari umukristo asanzwe i kwihana. Ahari ba nangayivuza, hari umugirwa watuma
169
168
inzu yose iramukirwa uk’umwaka utashe gutanga umwana barozi, bati ubu na ho ntimubonye kw’Imana yacu ari
w’umuhungu kw’ikimazi c’umuryango. Uwo mwana Imana y’ubushobozi. Ni mwihane tubasengere Imana. Na
w’umuhungu baramubaga bakamusangira mu muryango bo bati: “Egome twabonye kw’Imana yanyu ihambaye,
wose. mugabo ntituranyugwa. Hari intenderi yamaze abantu, ni
mwashobora kuyiturira duca twihana”. Intenderi rero ni
Umwe mu bavugabutumwa bakoreye mur’utwo turere ari akantu k’agakunga canke akarende bakoresha mu kuroga.
umuzezwashengero muri kino gihe yitwa Pasitori Kabura
Godefroid ni we yatubwiye ivyigeze kubashikira. Mu Baca batuma umwe muri bo ngw aje kuyizana.
gitondo co ku musi w’Imana bariko baritegura ngo baje mu Ayishikanye, umupasitori yari arongoye abakozi b’Imana
miga mw ishengero ry’ i Karama. Bagize bartya, babona aca arababwira ngo baje kuyiturira na we agenda
abarozi baje nk’igitero bashika nka 20 bava mu karere ka kuruhuka. Abavugabutumwa babonye abasize bonyene,
Nyamihondi. Bashitse babwira abakozi b’Imana bati:” Iyo batangura gutinya, baravugana bati:”Na Pasitori aragize
mwahereye mutwononera ibintu vyacu, uno musi ubwoba! Iyi ntenderi iratumara!” Ariko barashinga icinyo ku
twarahiye ntimwigisha. Ni mwaramuka mwigishije uno kindi, barayitwara ku gicaniro aho bahora baturirira
musi, Imana yanyu izoba ihambaye, tuca twemera ibigirwamana. Umunyota wari waraduze uba ikigunguzi.
twihane”. Abo bakozi b’Imana baca barabakira neza Batangura gucana umuriro bashiramwo inkwi nyinshi.
barababwira bati ni mugende mu rusengero mwicare aho
mubona mushaka, natwe turiko turitegura turaje Umuriro umaze gufatwa neza, abo barimu na bo bakikijwe
gutanguza amiga. n’abo barozi bariko bararirimba, baca bafata ya ntenderi
bayinuga mur’uwo muriro. Ngo haciye haboneka
Baca baragenda bicara ku ntebe z’imbere. Abakozi igitangaza, iyo ntenderi ica irataruka iva mur’uwo muriro
b’Imana baca barashika inyuma y’akanya gatoya, bicara uhinda, irururuka neza muri ca kigunguzi c’umunyota,
imbere y’ishengero nk’uko bisanzwe. Bari bashize ku iragenda yitembagaza hafi nk’imetero 10.
rutonde urongora amiga, n’abavuga ubutumwa babiri.
Uwatowe ngw arongora amiga agize ngo arahaguruka, Abo barimu barabura uko bagira, mugabo ntibagira
batangura kurungika imiyaga mibi, bakoresheje ubwoba baguma baririmba ururirimbo ku rundi. Baza
amangetengete yabo. Mugabo we n’aho yabona ivyo babona irahindukiye, iragaruka igenda iratembagara,
bariko baragira, ntivyamutera ubwoba. Ururirimbo rwa ishitse iriyuriza wa munyota, igera no mu muriro ngo ba.
mbere rurahera, basubira urundi, indirimbo z’abaririmvyi Ica irasha iratokombera. Abo barimu bahejeje kuyiturira,
zirasamirana. babwira ba barozi, bati: “Ubu na ho ntimwiboneye ingene
Imana yacu ihambaye, ngo tuje mu rusengero mwihane”.
Hagera aho abavugabutumwa bakuranwa kuvuga
ubutumwa ba barozi bariko barakora icari cabazanye. Ba bapfumu baca babwira abo barimu bati: “Nta kindi
Bararorera ko hagira ugwa bukumbi barabura. Kugeza aho gisigaye kw’ intenderi y’abandi ihiye, ntaho tuja, tutihannye
amiga yarangiye ata na kimwe kibaye ku bakozi b’Imana. turapfa”. Baca baragenda mu rusengero, barihana,
Amiga arangiye, abo bakozi b’Imana baca babwira ba baratura ivyaha vyabo vyose. Bahejeje, abo barimu
170 171
barabasengera. Mur’abo bapfumu bamwe ubu ni abakozi X.1. Ishengero rya Mugara
b’Imana.
Igikorwa co gukwiza ubutumwa mu bindi bihugu
Naho biri uko, ijambo ry’Imana ryaramaze gushika mu vyatanguriye mu gihugu ca Tanzaniya, aho ishengero rya
gihugu cose. Amashengero ashika cumi n’atanu aramaze Mugara ryari ryarungitse abavugabutumwa Petero na
kuronka intahe yo kwikukira na yo ni aya: Yafeti bakorera mu ntara ya Lindi mu mpera y’umwaka wa
 Ishengero rya Kayogoro, ishengero rya Gishiha 1960 no mu ntango y’umwaka wa 1970. Ico gikorwa caciye
n’ishengero rya Nyanza-Lac mu ntara ya Makamba kidindizwa n’ikiza cononye ishengero mu mwaka wa 1972.
 Ishengero rya Kiremba mu ntara ya Bururi,
Ico gikorwa co gukwiza ubutumwa bwiza mu bindi bihugu
 Ishengero rya Mugara mu ntara ya Rumonge,
cakomejwe biturutse ku rugendo umwungere wa mbere
 Ishengero rya Bujumbura mu ntara ya Bujumbura, w’ishengero rya Mugara Ntunzwenayo Augustin yagize
 Ishengero rya Nyamutobo mu ntara ya Ruyigi, aherekejwe n’umuzezwashengero Hicintuka Juvénal mu
 Ishengero rya Gitega mu ntara ya Gitega, bihugu vya Zambiya, Zimbabwe na Malawi mu mwaka wa
 Ishengero rya Maramvya mu ntara ya Kayanza, 2005.
 Ishengero rya Rusagara mu ntara ya Cibitoke,
 Ishengero rya Gashikanwa mu ntara ya Ngozi, Bavuye mur’urwo rugendo, haciye hategurwa inama yo
 Ishengero rya Kagari, ishengero rya Karama kumenyesha ishengero ingene ivyo bihugu bikeneye
n’ishengero rya Mukoni mu ntara ya Muyinga, ubutumwa bwiza. Baca bumvikana ko hakwiye gutumwa
 Ishengero rya Kigozi mu ntara ya Kirundo. intumwa za mbere mur’ivyo bihugu. Bidatevye mu kwezi
Amashengero abiri ariko arategugwa imbere y’uko aronka kwa 10 mu mwaka wa 2005, ishengero rya Mugara ryaciye
ukwikukira na yo ni aya: rituma intumwa za mbere zigizwe na Pasitori Nsengiyumva
 Ishengero rya Butara mu ntara ya Cibitoke; Léon na Pasitori Hicintuka Juvénal mur’ivyo bihugu.
 Ishengero rya Karusi mu ntara ya Karusi.

X. INGENE AMASHENGERO YA PENTEKOTE YO MU Abo bakozi b’Imana baciye bafata urugendo mu mwaka wa
BURUNDI YASHISHIKAYE GUKWIZA UBUTU- 2005, bashika batanguza ibikorwa mu bihugu vya Malawi,
MWA MU BINDI BIHUGU Mozambike na Zambiya. Bamaze kudomeka umuriro
baciye bagaruka kuvuga inkuru z’ico gikorwa cari
Haheze igihe kitari gito amashengero ya Pentekote gitanguye. Ni ho mu nyuma hagiye harasubirayo abungere
atanguye gukwiza ubutumwa bwiza mu bindi bihugu cane- Ntunzwenayo Augustin na Simoni Petero Barankunda
cane vyo muri Africa ahereye ku bihubu bikikije Uburundi. bajanyeyo abandi bakozi. Ubu ibikorwa bigeze ku
Igikorwa c’abamisiyoneri batumwe gukorera mur’ivyo ntambwe nziza cane mu kanya gato.
bihugu kiriko kiragenda neza mu mwumvikano hagati
y’abo bamisiyoneri no hagati y’amashengero bamukamwo.
172 173
1. Mu gihugu ca Malawi. X.2. Ishengero rya Pentekote rya Kayogoro
Mur’ico gihugu gisumba Uburundi, intara zibiri gusa ni zo Ishengero rya kayogoro na ryo nyene ntiryatevye
zari zimaze gushingwamwo amashengero ya pentekote kurungika abamisiyoneri mu bindi bihugu.
kugeza kuri yubile yabaye mw’ishengero ryo ku Mugara
mu mwaka wa 2010. Iryo shengero ry’i Malawi ryari rifise 1. Muri Tanzaniya.
abazezwashengero 8, abavugabutumwa 19; abadiyakoni
36 n’abakristo bashika 466. Icicaro c’iryo shengero kiri i
Ishengero rya Kayogoro ryatanguye kurungika
Lumbadzi nko ku birometero 40 uvuye i Lilongwe ku murwa
umumisiyoneri mu gihugu ca Tanzaniya mu mwaka wa
mukuru wa Malawi, kandi nta bikorwa vy’iterambere
1969, yitwa Nzobe. Yakoreye ahantu hitwa Keza. Kubera
vyaribwatangure.
amagume yadutse mu mwaka wa 1972, yari yasinzikaje
cane ishengero, ibikorwa vyari vyatanguye vyaciye
2. Mu gihugu ca Mozambike
bihagarara. Ishengero ryasubiye kwiyumvira kurungika
abamisiyoneri hanze y’igihugu c’Uburundi haciye igihe
Mur’ico gihugu, ishengero rya Mugara mu mwaka wa 2010
kirere.
ryari rifise ibibanza 2 ari vyo Bobole na Manyisa.
Abasengera mur’ivyo bibanza bari 138. Ishengero rya 2. Urugendo rwo gutata aho gutanguza ubutumwa
Bobole ryaramaze kwemerwa na Leta.
Umwungere wa mbere Pasitori Samiye Lazare amaze
3. Mu gihugu ca Zambiya.
kwitaba Imana, ishengero rimaze kunaguka, ryaciye rituma
umwungere yamusubiriye Pastori Nizigama Esron
Mur’ico gihugu, ishengero rya Mugara ryatanguje ibikorwa
aherekejwe n’umwungere wa kabiri Pasitori Emmanuel
vy’Imana mu gisagara ca Lusaka, umurwa mukuru w’ico
Niyungeko gutata ingene ryorungika abamisiyoneri muri
gihugu. Ibindi bibanza vyashishikaye kwugururwa inyuma
Afrika y’uburengerazuba nko muri Sénégal, muri Mali
y’igisagara, nko mu gisagara kiri ku kivuko c’i Mpurungu ku
n’ahandi hari nko mu mwaka wa 2000.
kiyaga Tanganyika. Ibindi bibanza biri i Congwe, n’i
Kalinda.
Ariko kubera uburyo ntiryabaye ricihutira kurungikayo
abamisiyoneri mur’ivyo bihugu kuko haciye hajamwo ivyo
Aho i Zambiya, umuhisi Pasitori Bahema Isirayeli na
kwubaka ukundi gusha urusengero rwa Kayogoro rwari
Pasitori Ndikubukira Léopord bafadikanije n’abakozi
rwasambuwe n’inkuba. Ni ko guca rihitamwo guhera mu
b’Imana bandi hamwe n’ishengero rya Mugara, baramaze
bihugu vyo hafi.
kuhubaka urusengero rukomeye. Ishengero ryaho rifise
ibibanza 5 vyo gusengeramwo, abapasitori 3,
abavugabutumwa 5, abadiyakoni 10 n’abakristo bashika
240
174 175
3. Mu Buganda. bakongera bakama mu ntambara basenda abadayimoni
mu bantu.
Ishengero rya Kayogoro ryaciye rituma gutanguza
ubutumwa bwiza mu gihugu ca Buganda. Mu bagiye
kuvuga ubutumwa bwiza mur’ico gihugu, harimwo Abo ni bamwe
umuzezwashengero yitwa Ngendakuriyo Yonas. mu bamisiyoneri
Ishengero ryo mu Buganda rimaze gukomera, ishengero b’abazezwashen-
rya Kayogoro ryaciye rigomwa uwo mupasitori, rimusaba gero, bakorera
Imana muri
kugaruka kuba umwungere wa kabiri ngw’asubirire Pasitori Zimbabwe n’i
Nimpa Seth yari yitavye Imana. Zambiya

4. Mu gihugu ca Mozambike

Ishengero rya Kayogoro ryumvise inzara n’inyota


abanyamozambike bafitiye ubutumwa bwiza bwa Yesu Mbere basanze hariyo n’ibigatanya bisa n’abantu, bikagira
Kristo, ryaciye rirungikayo abamisiyoneri, harimwo amaboko afutswe n’ amoya nk’ay’inyoni, afise ibiganza
Burikukiye Fréderic. Ubu ishengero rya Kayogoro nk’umuntu, bikagira ivyara birebire n’amaguru nk’abantu.
ryaramaze gutanguza amashure menshi harimwo Ivyo bihume vyari vyaramaze abantu. Uwo bikubise urushi
n’ububwiriza. yaca agwa ibinyanya, agakongatara, agakama amaraso,
inyuma y’imisi mikeya agaca apfa.
X.3. Ishengero rya Pentekote rya Gishiha. .
Rimwe na rimwe baraterwa n’ivyo bigatanya haba mu
Ishengero rya pentekote rya Gishiha ryashishikaye mazu babamwo canke mu nsengero, bikabakubita
gukwiza ubutumwa mu bindi bihugu. Ivyo vyafashijwe cane mugabo ntibapfe. Baciye babivira hasi, bakabihiga mu
n’impunzi zavuye i Gishiha zikaja mu bindi bihugu, hamwe mazu vyabateye, bakabicakira, bakabiboha, bakaja
n’abarundi bajanywe no kurondera akazi. kubiturira. Umwarimu umwe mur’aba tubona aha munsi,
bariko barakiboha cabateye mu nzu bararamwo,
Ubu ishengero rya Gishiha riramaze kurungika camucumise urwara, amaraso aca aridunya.
abamisiyoneri mu bihugu bibiri vyo mu karere ka Afrika
y’ubumanuko hamwe no mu Budagi i Bulaya. Ababizi bemeza ko uwo kiriye urwara, amaraso aca
yidunya, kugeza ah’amaraso akama agaca apfa. Ariko we
Muri Zambiya no muri Zimbabwe ishengero rya Gishiha yashishikaye gufatanya n’abandi bari kumwe,
ryarungitseyo abamisiyoneri bagizwe n’abazezwashe- barakigwanya, bagikubita hasi, barakiboha n’intsinga,
ngero n’abarimu. Kandi kuvuga ubutumwa bwiza mur’ivyo baca bacana umuriro, baragiturira gisigara ari inyama,
bihugu ntivyaboroheye. Nk’aho i Zimbabwe bari bamaze imbwa zica zirakirya bukeye basanga zaraye zikimaze.
igihe kitari gito bakorera, bama batewe n’abarozi,
176 177
Abaho bumvise iyo nkuru bariruhukije kuko cari kugira ngo abone gusubiza ibanke amahera yayo, ayo
carabamariye abantu. Babonye abo bakozi b’Imana aronse ntiyakwira. Aca asaba abungere b’ishengero ry’i
ndetse n’uwo cari cakomerekeje ata co babaye, baca Gishiha ryamutumye kuvuga ubutumwa, ngo
baremera kw’Imana abo bakozi bayo bakorera ari iy’ukuri bamugurishirize inzu afise i Makamba, abone kuriha iryo
kandi ihambaye. Abo bakozi b’Imana bashoboye deni rya banke.
guhangana n’abarozi i Malende, aho abapfumu n’abarozi
mu gihugu cose ca Zambiya bari barigaruriye, Bamaze kuyigurisha, uwayiguze biramwankira
bakahashinga icicaro. kuyibamwo, aca afata ingingo yo kuyigurisha. Imana ica
ihagurutsa umuntu wo muri Amerika, asaba Pasitori
Abakozi b’Imana bagiye gukorerayo, uko bagize ngo Bucumi Onesphore kuza kumuraba. Baca bahana isango
barazinduka aho bakoranira, basangaho amacumu ko bazohurira ku kibuga c’indege, bavugana n’ingene
ashinze harimwo iririko agahanga k’umuntu, ngo hahere bazoshobora kumenyana. Yaje yambaye uduhuzu
akanya, akazimangana. Umusi umwe bariko barasengera tubayabaye nka turya baryamamwo, na we aca yambara
aho hantu, babonye inka nyinshi, n’inkende ku biti ata igikofero kinini kidasanzwe.
muntu n’umwe yabasha kuzirukanisha kuzitera amabuye.
Aho ku kibuga c’indege, uwo mushitsi avuye mu ndege,
barabonanye baca baratorana bitagoranye bafatiye ku
bimenyetso bahanye, aca amujana i we. Amushikanye,
uwo mushitsi aca abwira uwo mupasitori, kw’Imana
yamutumye kugura inzu yaheruka kugurisha, ati: “Kandi
uwayiguze ariko arashaka kuyigurisha none rero ngira
ndayigure nce ndayigusubiza”. Pr Bucumi Onesphore
yaciye atelefona mu Burundi asanga koko ariko ashaka
kuyigurisha.

Abo ni bamwe mu barimu bafasha Abapasitori Bavugana k’ushaka kuyigura yomuha amadolare 25 000.
kurwanya ivyo bigatanya Uwo mushitsi ac’abaragura ayo mahera arayigura, aca
ayisubiza nyeneyo. Ahejeje kumusubiza iyo nzu, aca
Baca barasenga cane. Barangije gusenga, basanga haba amubwira kw’ahamagara abo aheraniye amadeni yose
izo nka canke izo nkende zakamanganye. Kuva ico gihe akayariha.
ntibarasubira kuzibona canke ngo bongere kubona
amacumu aho hantu. Abo afitiye amadeni baje, ni ko guca yongera amuha
amadolari 25 000 yo kuriha amadeni kugira ngo abone
Abarozi bigeze gukoresha amangetengete yabo, Pasitori gukora afise umwidegemvyo. Ahejeje kuriha vyose,
Bucumi Onesphore yafashe ideni mw’ibanke, agira ngw bukeye aca amusubiza ku kibuga c’indege, asubira muri
arangure umugambi, agiye kuraba aho yashize amahera, Amerika iyo yari yaje ava.
asanga harera. Aca aja mu bagenzi abasaba amadeni
179
178

1. Mu gihugu ca Zambiya

Abarundi baba mu gihugu ca Zambiya bamuka


mw’ishengero rya Gishiha, babonye ubukene bw’aho
basengera Imana, baciye batumako ishengero rya Gishiha
ngo ribarungikire abakozi b’Imana. Ryaciye rirungika
umuzezwashengero yitwa Bucumi Onesphore.

1.1. Ishengero ry’i Libala

Pr Bucumu Onesphore ashitseyo i Zambiya, yaciye


atanguriza igikorwa c’Imana i Libala muri Lusaka umurwa
mukuru wa Zambiya.Ubu hari ishengero rigizwe Abo ni abanyeshure bo mw’ishure ya bibiliya y’i Libala bari kumwe na Pr
n’ububwiriza 10, 7 buri mu gisagara ca Lusaka bundi 3 buri Yakaremye Prosper umwigisha wabo akaba n’umuyobozi w’iryo shure.
mu gihugu hagati. Rifise abakristo barenga 600. Iryo
shengero ryari rimaze kuronka abazezwashengero 17, Mur’uwo mwaka wa 2022, harangije ivyigwa abanyeshure
none babiri baheruka kuja muri Amerika, umwe 69, mugabo umwe muri bo yaciye yitaba Imana. Hitezwe
w’umunyazambiya na we aragwa. Ubu iryo shengero rero abanyeshure 68 mu mwaka ugira kabiri. Uwo mukozi
risigaranye abazezwashengero 14 harimwo 11 b’abarundi w’Imana yakoze ivy’ubuhizi kuko yagira kurongora iryo
na 3 b’imvukira za Zambiya. shure no kwigisha ari wenyene, ivyigwa vy’umwaka wose
mu mezi atatu. Imana yabanye na we arangiza ivyo
1.2. Ishure rya Bibiliya ry’i Libala bikorwa vyose ari muzima.

Haheruka gutanguzwa ishure rya Bibiliya ry’imyaka ibiri ry’i 1. 3. Isgebgero rya pentekote ry’i Malende
Libala i Lusaka muri Zambiya . Uwagiye kuritanguza ni
Pasitori Yakaremye Prosper, umubwiriza w’i Nyabaheza Aho i Malende mur’ico gihugu ca Zambiya, harungitsweyo
yajanye n’intumwa zirongowe n’abungere b’ishengero rya umukozi w’Imana w’umuzezwashengero yitwa Kagoma
Gishiha mu ntango y’ukwezi kwa 4 mu mwaka wa 2022. Gilbert aherekejwe n’umuvugabutumwa yitwa Safari.
Iryo shure ryatanguyemwo abanyeshure 75 barimwo Bashitseyo baciye batangura kuvugira ubutumwa bwiza
abava mu mashengero yatangujwe n’ishengero rya musi y’ikigazi. Aho i Malende, hari hagoye cane kuko hari
pentekote rya Mugara, n’abava mu mashengero ya huzuye abarozi. Batanguye kuvugayo ubuwumwa bwiza
pentekote yatangujwe n’ishengero rya Gishiha. bagize ibibazo vyinshi batewe n’abo barozi bari
bahagurutse ngo babarwanye, gushitsa n’aho bagerageje
kubaroga, birabananira. None ubu haramaze gutangurayo
ishengero.
180 181
1.4. Ishengero rya pentekote ry’i Kahoma Ba banyedini babibonye baca bamukurira hasi bamuha
amezi abiri ko badashoboye kumwomora mur’ico gihugu
Umuzezwashengero yitwa Gerevasi Minani na we yagiye azoba yapfuye. Umurongozi akomeye mur’iryo dini ryabo
gukorera i Kahoma nko ku birometero 450 uvuye i Lusaka yari arwaye asinzikajwe cane n’indwara y’igisukari
werekeza muri Angola. Aho na ho harabereyeyo (diabete) imiti yose yahora yifashisha yasenzwe.
umubatizo w’abantu 13, kandi aho haramaze gutangwa
ikibanza co kwubakamwo imisiyoni. Yumvise uwo mukozi w’Imana ingene imukoresha
ibitangaza, aca asaba ko bamuterura mw’ijoro
2. Mu gihugu ca Zimbabwe. bakamushira uwo mukozi w’Imana ngw’amusengere.

Mu ntango y’umwaka wa 2022, ishengero rya Gishiha,


ryaronse ubutumwa bwihuta busaba ko ryorungika abakozi Uwu muzezwa-
gufasha abantu bari i Zimbabwe bashaka ubutumwa shengero ni we
Imana yatumye
bwiza. Rica rirungika intumwa zija gutata uko vyifashe kwugurura
zivuye i Zambiya. Kandi kujayo vyari bigoye kuko hari igikorwa
abatanguje amashengero y’idini ritemera ubutumwa bwo c’Imana muri
kwihana. Abarongoye iryo dini ntibashaka ko ubwo Zimbabwe
butumwa bwinjirayo. Pasitori Bucumi Onesphore ni we
ishengero ryarungitse gutata uko vyifashe, arondeye
uwumuherekeza Mpwemu Yera aramwankira.

Mw ijoro buca afata urugendo, yumvise ijwi rimuremesha


Ashitse, aramusengera, amwaturirako kw’akize. Aca
ngo N’areme azokwakirwa n’umuntu ahambaye ageze ku
amubwira kw’inyuma y’amayinga abiri azoca aja
rubibe rwa Zambiya na Zimbabwe. Bukeya aca afata
kwisuzumisha kwa muganga ngw’arabe ko yakize. Buno
urugendo aherekejwe na bamwe mu bo bakorana.
nyene aca atangura gufungura, aca arakira, amara amezi
Bashitse ku rubibe, abari bamuherekeje baciye
atatu aja arasubira kwa muganga kwisuzumisha asanga
bamusezera basubira inyuma, aca agenda wenyene,
koko yarakize. Uwo munyedini yabaye umwe mu
yakirwa n’umukuru w’igipolisi c’i Harare. Pr Onesphore
bamufashije kwakira intumwa zagiyeyo gutanguza
Bucumi, yaciye aja kurondera indaro. Aca afata imigambi
ishengero zirongowe n’abungere b’ishengero ry’i Gishiha.
yo gutangura kuvugira ubutumwa bwiza mw’ibarabara
Uwundi musi, ariko aravuga ubutumwa bwiza, yagiye
yizigira ko hari abarundi bomwitaba. Atanguye kuvuga
abona wa mukuru w’abapolise yamwakirira ku rubibe, yari
ubutumwa haca haboneka abarundi batanu baje
umwe mu barongoye irindi dini, ariho ari. Pr Bucumi
kumwumviriza. Imana ica iriyerekana mu buryo bukomeye,
abantu batangura gukira indwara. Onesphore ahejeje kwigisha, yumva Mpwemu Yera
amugobera ngw amuhamagare aze imbere amusengere.
182 183
Ariko aramusengera aca amuvugishwako yuko bazoronka Kubera iyo ngingo ibabuza gukoranira hamwe, basigaye
ikibanza co kwubakamwo imisiyoni yamaze guhabwa basangira ubutumwa bwiza bakoresheje ingurukana-
amabanga akomeye mu Gihugu ciwe. Bidatevye yaciye bumenyi. Hari umuntu umwe yashaka kubatizwa
ashingwa amabanga yo kurongora igipolise cose co muri akirindirijwe
Zimbabwe.
X.4. Ishengero rya Pentekote rya Nyamutobo.
Inkuru z’ivyo bitangaza Imana yakoresheje umusavyi wayo
zica zitangura gukwiragira irya n’ino. Maze ashishikara Umupasitori Birenzwamaso Fidèle, yari arongoye ishure
kuvuga ubutumwa bwiza bwa Yesu Kristo, mu murwa rya Bibiliya ry’i Nyamutobo, yari asanganywe
mukuru Harare. Hamaze kuboneka abantu bihana, aca umuhamagaro wo kuja kuvuga ubutumwa bwiza mu
atanguza inyigisho zibategura ngo babatizwe. Hageze Gihugu c’Ubuganda. Mu mwaka wa 2006, yari yagiye
kubatizwa, haciye hatumwa intumwa zija gutanguza ajanye n’abanyeshure mu Bubwiriza bw i Ntende mu
ishengero zirungitswe n’ishengero rya Gishiha zirongowe Ruyigi, bahahurira n’abanyeshure bo mw’ishure rya
n’umwungere wa mbere n’umwungere wa kabiri b’iryo Bibiliya ryo ku Mugara, bari baje mu myimenyerezo. Mu
shengero. Izo ntumwa zatanguye urugendo miga barimwo, umwungere wa mbere w’ishengero ry’i
kw’igenekerezo rya 6 z’ukwezi kwa kane mu mwaka wa Nyamutobo Pr Basabose Sébatien ni ho yar’ari, aca yumva
2022 akwiye gufatanya n’abandi gukwiza ubutumwa .mu bindi
bihugu.
Mur’ico gikorwa co gutanguza ishengero, haciye haba
umubatizo wa mbere mur’ico gisagara, aho habatijwe
Uwu ni umumisiyoneri yatumwe
abantu cumi harimwo abanyazimbabwe cenda n’umurundi n’ishengero rya pentekote ry’i
umwe. Aho i Harare baramaze kuronka aho kwubaka Nyamutobo mu Buganda. Ni we
urusengero. yari ahagarariye ibikorwa vy’Imana
mw ikampi y’i Kakuma mu karere
ka Turkana i Kenya imbere y’uko
3. Mu gihugu c’Ubudagi.
ishegero ry’i Nyamutobo rishikiriza
ishengero ry’i Karama ibikorwa
Ubu na ho ishengero rya Gishiha riheruka gutuma ryari rihagarariye.
umuvugabutumwa mu gihugu c’Ubudagi i Bulaya yitwa
Nininahazwe Hilaire yari asanzwe ari umurundi yamuka
mw’ishengero rya Gishiha, ubu akaba asigaye aba mu Asubiye inyuma, aca ashikiriza ico ciyumviro inama
Budagi. Kandi uwo Hilaire yaramaze kuronka y’ishengero. Mur’iyo nama haciye hafatwa ingingo yo
n’ubwenegihugu bwaho. Aheruka gusengegwa mu kurungika umumisiyoneri mu gihugu c’Ubuganda. Baca
mabanga y’ubuzezwashengero mw’ishengero rya Gishiha. basengera Pasitori Birenzwamaso Fidèle ngw’aje kuba
Imbere y’ikiza c ‘indwara ya COVID 19; aho mu Budagi umumisiyoneri mur’ico gihugu. Bidatevye yaciye afata
hashobora gukoranira hamwe abantu bashika nka 8. Ikiza urugendo rwo kuja i Buganda, aca i Gatuna ku rubibe rw’i
giteye hafashwe ingingo ibuza abantu gukoranira hamwe, Rwanda na Buganda, ashika i Buganda ku musi wa 13
ntibasubira kwegerana kugeza n’ubu. w’ukwezi kwa 7 mu mwaka wa 2006.
184 185

Ashitse i Buganda, yaronse umukristo wa mbere yemeye


gukorana na we yari asanzwe mw’ishengero ry’ababatiste
yitwa Robert Mwebesa yaba i Ntungamo. Robert Mwebesa
amaze kwemera gukorana n’uwo mumisiyoneri, yaciye
ashishikara gukwiza ubutumwa aho i Ntungamo, Pasitori
Birenzwamaso Fidèle na we ashishikarira igikorwa
c’Imana i Kampala.

Mu mwaka wa 2008, Pasitori Birenzwamaso Fidèle,


yumvise inkuru ko hariho abakristo b’abarundi bahungiye
Pr Birenzwamaso Fidèle Pr Mutabazi Melchior Pr Nsabimana Athanaze
mw’ikampi y’impunzi y’i Nakivale. Aca aja kwegeranya
abakristo bari mur’iyo kampi bari basanzariye mu yandi Aba tubona aha hejuru ni abapasitori ba mbere b’abarundi basengewe mu
mashengero. Bamaze kwegerana, haciye haboneka ko gikorane cabereye mw ishengero ry’i Ntungamo mu mwaka wa 2009 bari
kumwe na misiyoneri Pr Birenzwamaso Fidele.
hakwiye abakozi b’Imana bafasha abo bakristo ngo
babandanye mu nzira y’agakiza. Ubwo bubwiriza tudondaguye bugizwe n’amashengero ari
hanze y’ikampi. Ariko mw’ikampi y’i Nakivale na Chaka,
Ni ho mu mwaka wa 2009, mu gikorane cabereye i hari amasengero menshi.
Ntungamo, Umwungere Basabose Sebastien w’ishengero
rya pentekote ry’i Nyamutobo yaciye asengera X.5. Ishengero rya Pentekote rya Karama.
abazezwashengero batatu ba mbere ari bo b’aba: Robert
Mwebesa umuganda w’umunyankore, Mutabazi Melchior
Vianney na Nsabimana Athanase b’abarundi.
Uw’i bumoso ni
we misiyoneri i
Abo bazezwashengero bashasha bari bahejeje kwatirwa Buganda, uri
mur’ayo mabanga, baciye bafatanya n’uwo mu misiyoneri iruhande yiwe ni
Pasitori Birenzwamaso Fidèle kuvuga ubutumwa mur’ico we aserukira
gihugu c’ubuganda. Ibikorwa bica biratera imbere cane. ishengero rya
Kandi uko ibikorwa vyaguka ni ko hagiye harasengegwa Pentekote
imbere ya Leta
abandi bakozi. ya Uganda
Ubu igikorwa c’Imana carateye imbere cane, hamaze
kuboneka amasengero 26, n’ububwiriza butari buke nka
Bukomasindi i Kiryandogo, Masaka, Mubende, Mbarara,
Mu mwaka wa 2009, umuvugabutumwa yitwa Minani
Ntungamo na Gashasha i Ntungamo, Kiyenji na
Simiyoni yaciye i Nakivale agiye kuvuga ubutumwa i
Nyabubale muri Singiro.
Kenya. Ashitse i Nakivale, abazezwashengero baciye
186 187
bamuha ivyemeza kw’ari umuvugabutumwa agiye Bamaze kubasengera, Umwungere w’ishengero ry’i
gukorera mw’ikampi y’i Kakuma. Ashitseyo yaciye Nyamutobo yaciye yumvikana n’uw’i Karama ngo abe ari
atangura kwegeranya abakristo. Bamaze kwegerana aca we ashishikara gukorera mur’ako karere kuko yari
atumako misiyoneri Pr Birenzwamaso Fidele, agenda asanzwe afise umumisiyoneri akorera muri Kenya yitwa Pr
ajanye na Pr Mutabazi Melchior. Mur’ico gihe haciye Ndururutse Julien. Ni ko guca basaba Misiyoneri Fidèle
haboneka umusore afise umuhamagaro wo kuja kuvuga Birenzwamaso gutegura ingene bazohererekanya
ubutumwa muri bene gihugu b’i Turkana yitwa Rukundo. uburongozi bw’ishengero mur’ako karere. Uwo
N’aho vyari bigoye uwo Rukundo Imana yaramukoresheje, mumisiyoneri Pr Birenzwamaso Fidèle, aca ajana mugenzi
abaho batangura kwakira ubutumwa bwiza no kwihana. we ari i Kenya Pr Ndururutse Julien kumwereka ako
Ubu ishengero ryarateye imbere, aza yararobanuriwe karere.
ibanga ry’ubuzezwashengero.

Uwu mupasitori ni we yabaye uwa


mbere kwemera umuhamagaro wo
kuja kubwira ubutumwa bwiza
abenegihugu b’i Turkana akiri
umusore mutoya

Ishengero ryo mw’ikampi y’i Gakuma rimaze kugwira no


gutera imbere, Minani Simiyoni yarataye umurongo
ashaka kurongora ishengero ukutari ko, abakozi b’Imana
baca baramuhagarika. Bica bisaba ko Abakozi b’Imana
bakorera mu Buganda ari bo bashishikara gukurikirana Uwo mubona hagati y’aba banya Turkana ni Pasitori Birenzwamaso Fidèle.
ibikorwa vy’Imana mur’iyo kampi. Aho hantu hababereye
kure, babona ko batobishobora, baca batuma Misiyoneri Uwo mumisiyoneri arangije kubitegura neza, umwungere
Pr Fidele Birenzwamaso kumenyesha abungere wa mbere w’ishengero ry’i Nyamutobo yaciye ajana
b’ishengero ry’i Nyamutobo ingene vyifashe no kubasaba n’umwungere w’ishengero ry’i Karama. Bashitseyo,
kuja kwatira abandi bakozi b’Imana mu gishingo ca Minani umwungere w’ishengero ry’i Nyamutobo aca ashikiriza
Simiyoni yari yahagaritswe mu bikorwa. Umwungere ibikorwa umwungere w’ishengero ry’i Karama kugira ngo
w’ishengero ry’i Nyamutobo aca ajana n’umwungere abandanirize aho ibikorwa vyari bigeze, uwo na we aca
w’ishengero ry’i Karama mu mwaka wa 2010 i Kakuma. abishikiriza umumisiyoneri Pr Ndururutse Julien.
Bashitsyo baciye basengera abakozi b’Imana nk’uko vyari
bitegekanijwe.
188 189
Uwo Pasitori Ndururutse Julien, ishengero rya Karama
ryari ryamurungitse mu mwaka wa 2014. Uwo ni we yaciye
aja gushishikara ibikorwa vyari bitangujwe mur’iyo kampi
y’impunzi mu gihugu hagati ahantu hitwa Turkana hari
haribagiwe, ku buryo abantu baho bataribwaronke ico
Bambara.

Akarere akoreramwo ka Turkana, n’akarere kagira kabiri


mu turere tunini two muri Kenya, kangana n’ibirometero
kwadarato 58 680 ni ukuvuga ko gusumburuka ingere
kabiri ubwaguke bw’igihubu c’Uburundi.

Uwo mumisiyoneri ni we kugeza n’ubu agerageza


kwegeranya uduhuzu mu Burundi abashira kugira ngo bige
kwambara. Ubu rero haramaze gutangura ishengero kandi
ibikorwa biriko biragenda neza, haramaze no kuboneka
abavugabutumwa b’imvukira zaho hantu.

Uwu n’umwe mu bamisiyoneri


batumwe n’ishengero rya Pentekote
rya Karama mu gihugu ca Kenya.
Yatanguriye kuvuga ubutumwa
bwiza i Nayirobi aca asabwa
gukorera mw’ikampi yi Kakuma ni
ko guca yinjira mu karere ka
Turkana.

Ashitseyo, Pr Ndururutse Julien yashishikaye kuvugira Kuva Pr Ndururutse Julien agiye muri Kenya, amazeyo
ubutumwa bwiza mur’ako karere musi y’ibiti afatanije na imyaka 8 avugayo ubutumwa bwiza. Mw ikampi y’i Turkana
wa musore Rukundo yatangura kubwira ubutumwa bwiza hariyo insengero 4, hanze y’i kampi na ho hariko
imvukira z’aho i Turkana. harubakwa insengero zitatu. Hamwe n’ivyo, uwo
mumisiyoneri yashishikaye igikorwa c’Imana yari yamaze
gutangura i Nayirobi. Kandi na ho nyene ibikorwa biriko.
biragenda neza. Baramaze kuronka ikibanza co
190 191
kwubakamwo icicaro c’imisiyoni hamwe n’ibibanza bakota
vyo gusengeramwo.

X.7. Ishengero rya Pentekote rya Nyanza-Lac

Ishengero rya pentekote rya Nyanza-lac ntiryasigaye


inyuma mu gukwiza ubutumwa bwiza hanze y’Uburundi.
Mu mwaka wa 1962, ni ho ryatangura kurungika
umumisiyoneri wa mbere yitwa Nyandwi Filipo mu gihugu
c’Urwanda. Uwo mumisiyoneri yabayeyo imyaka 24 abona
kugaruka mu Burundi mu mwaka wa 1986. Kuva hateye
ikiza ca 1972, ishengero rigasanzara, ibikorwa vyo Kuva i bumoso tubona Pr Ngezahayo Phinéas na Pr Karenzo Charles bari
gukwiza ubutumwa mu bindi bihugu ntivyabaye bigitera kumwe n’abafasha babo i Mozambike
imbere. Iryo shengero rimaze kunaguka, ryaciye ryongera Pr Ntagogwera Marcel ageze kuja mu karuhuko, ishengero
gutuma abamisiyoneri hanze y’igihugu c’Uburundi, baja ryaciye rirungika Pr Karenzo Charles kumukorera mu
mu gihugu ca Mozambike. ngata, agenda ajanye na Pr Ngezahayo Phinéas mu
mwaka wa 2013.

Bashitse i Mozambike, baciye bakira Pr Ntazinda François


w’umunyarwanda. Mu nyuma ishengero rya Nyanza-Lac
ryongera gutuma Hakizimana Nestor.

Imana yakoresheje abakozi bayo ivy’ubuhizi, kuko mu


mwaka wa 2013 ; Pr Karenzo Charles na Pr Phineas
Ngezahayo bashitseyo haturiwe ibigirwamana vyinshi. Mu
mwaka wa 2019 birukanye abarozi 2 bari barazingamitse
ishengero.

Mur’uwo mwaka wa 2019 bateguye amasengesho


Umumisiyoneri wa mbere ishengero rya pentekote rya y’urutavanako yamaze imisi 40, abantu batari bake
Nyanza-Lac ryarungitseyo rimaze kunaguka yitwa babatizwa muri Mpwemu Yera. Mu kwezi kwa 3 umwaka
Ntagogwera Marcel, ryongera rirungika Pr Kagoma Enoke wa 2019, abakozi b’Imana bavuze ubutumwa mu
agiye gufatanya na Pr Ntagogwera Marcel. Uwo Pr muryango uba ahitwa Tete, uwo muryango uca ubohoka
Kagoma Enoke yakoze cane ivy’ubuhizi mur’ico gihugu, impwemu mbi.
yaruhiye kugwa mu caha, aca arataha.
192 193
Mur’ico gihugu, Imana yabanye na bo, ibikorwa biratera I Marracuene haramaze kwubakwa urusengero; i
imbere ku buryo hamaze kuboneka ibibanza vyo Phazimane bashimye gutangurira kwubaka ishure
gukoreramwo bishika 5. Ni vyo vy’ibi: Marracuene, ryisumbuye kandi kugeza ubu ntirarangira; i Campoane
Campoane, Musumbuluko, Djonassi (Matola) na bariko barubaka urusengero. I Musumbuluko n’i Djossini
Phazimane. (Matola) ni ho gusa ata co baraharangurira.

Umubatizo wa mbere w’abantu b’i Marracuene wabaye mu Ishengero ryaho ryarashoboye kurungika intumwa mu
mwaka wa 2011. Kubera y’uko aho i Marracuene hatari birori vyo kwimika abungere bashasha mw’ishengero rya
bwategurwe ahabera imibatizo, uwo mubatizo wa mbere Nyanza-lac mu kwezi kwa 4 mu mwaka wa 2021.
wabereye mu bubwiriza bwa Rwava hakorera ishengero Uwagenywe kuba umwungere wa mbere, Pasitori Karenzo
rya pentekote ryo mu Kayogoro. Habatijwe abantu batatu Charles, nk’uko twamaze kubibona, yigeze kurungikwa
b’imvukira za Mozambike aribo b’aba: Costa, Rayimonde n’ishengero rya Pentekote rya Nyanza-Lac kuvuga
na Priscida Mobota. Babiri mur’abo barasubiye inyuma. ubutumwa mur’ico gihugu. Haheze igihe Pasitori Karenzo
Charles akorera i Mozambike, ishengero ryaciye
rimutumako ngw’abe umwungere wa kabiri afasha
Uwu ni umwe mu bamisiyoneri kurongora ishengero umutama Kidebuye Yonatani.
batumwe n’ishengero rya Nyanza-
Lac kuvuga ubutumwa bwiza
muri Mozambike

Uruhimbi rwa mbere rwabereye mw’ishengero ry’i


Marracuene rwabaye ku musi ugira 15 w’ukwezi kwa 1
k’umwaka wa 2012. Ubukwe bwa mbere bwabaye ku musi
ugira 11 w’ukwezi kw’icumi umwaka wa 2015. Mur’ubwo
bukwe habiranye Karorero Emmanuel na Irakoze
Claudine. Umuvugabutumwa wa mbere yasengewe ngaho
i Marracuene ku musi ugira 21 w’ukwezi kwa 5 k’umwaka
wa 2017, yitwa Isaac Beto Muchanga (Mombicano),
imvukira ya Mozambike, akaba yaramaze kwitaba Imana.
Abadiyakoni ba mbere basengewe ni Leontina Mwavita,
Elisa na Paula Florencia Muchanga. Kuva i bumoso tubona Pr Ntazinda, Pr Phineas n’umudiyakoni Vianey
194 195
ii. INDUNDURO YA VYOSE. iii Abamfashije kwegeranya ivyabaye mu mashengero
ya Pentekote mu Burundi
Imana ishimwe kw’amashengero ya pentekote yatangujwe
n’abmisiyoneri muri Sweda yashishikaye atera imbere,  Pasitori Madengo Abdenego n’umupfasoni wiwe
kandi umuriro wa Mpwemu Yera ntiwigeze uzima kuva Elisabeth.
watse mur’ ayo mashengero yatangujwe n’abo  Pasitori Filipo Bwanike
bamisiyoneri kuva mu mwaka wa 1936, mbere n’inyuma  Umwalimu Baragomwa Dawid w’i Muhororo
y’aho abamisiyoneri bamariye gushira ayo mashengero
 Umwalimu Zakariya Mucako
mu minwe ya benegihugu amaze guhabwa intahe yo
kwikukira mu mwaka wa 1960. Ah’ubwo umuriro wa  Pasitori Yonas Ntiranyibagira
Mpwemu Yera washishikaye kwaka si mur’ayo  Pasitori Shaduraka Girukwigomba
mashengero gusa, mbere yashoboye no kudomeka ayandi  Pasitori Salomo Misago
mashengero atari bwemere ko Mpwemu Yera akimanukira  Umupfasoni Mariselina w ‘i Muyinga
ku bantu nko ku musi wa pentekote.  Umupfasoni Godeliva w’i Muyinga
 Pasitori Godfroid Kabura w’i Gishiha
Uwo muriro wa Mpwemu Yera washishikaye urandagata,
 Niyungeko Japhet, umuforomo arongoye ivuriro ry’i
none umaze gukwira igihugu cose, ku buryo amashengero
ya pentekote yashishikaye kugwira ava kuri atandatu mu Gishiha
mwaka wa 1960, ashika kuri cumi n’indwi. Mur’ayo 15  Ntezukobagira Justin, yigeze kuba umuforoma
aramaze kwikukira, yandi abiri aramaze kuronka mw’ivuriro rya Gishiha n’irya Mpinga
ubwigenge muri kino gihe.  Umupfasoni Capitolina Inyiminyeretse w’i Mutaho
 Pasitori Nibigira Josué w’i Kayogoro
Ikindi co gushimira Imana, n’uko uwo muriro wa Mpwemu  Pasitori Ngendakuriyo Samuel w’i Kiremba
Yera utagarukiye mu Burundi gusa, ariko umaze  Niyonkuru Léonidas, umwe mu banditsi b’ibiba
kudomekwa mu bihugu vyinshi muri Afrika nk’uko twamaze
mw’ishengero rya Pentekote ry’i Kiremba
kubibona. Mur’iki gihe abarundi barimukira cane mu
bihugu vyo hanze, eka nta karere k’isi katarimwo abarundi.  Pasitori Yakaremye Prosper
 Pasitori Ndururutse Julien misiyoneri i Kenya
Abakristo bava mu Burundi, bashitse iyo bagiye ntibarera  Pasitori Hilaire Nininahazwe mu Budagi
amaboko, bashishikara kuvuga ubutumwa bwiza, no  Mme Inamuzungu Suzane, umukobwa asigwa
kuvyura amashengero yasubiye inyuma cane-cane i umuhisi Pasitori Manase Mafefere
Bulaya no muri Amerika. Umugeni wa Kristo ariko  Pasitori Ngezahayo Phinéas, misiyoneri i
arategugwa neza. Mu kanya ak’ariko kwose twiteze Mozambike
kw’inzamba ivuga, maze ishengero rikitahira. Yesu  Pasitori Hakizimana Nestor, misiyoneri i
n’ashimwe, ashirwe hejuru mw’ isi yose no mw’ijuru. Amen.
Mozambike
196 197
iiii Ibitabo vyadufashije kwegeranya amakuru y’ivya- iiiii. Insobanuro y’amajambo amwe-amwe twa-
baye mu mashengero ya Pentekote mu Burundi koresheje:

 Igitabo c’anditswe n’Ishengero ryo mu Kayogoro Ancien: umushingantahe w’ishengero


catanze icegeranyo c’ivyakozwe mw ishengero mu Association: Ishirahamwe
gihe ca yubile Chapelle-école: Ishure basengeramwo bakongera
 Igitabo canditswe n’ishengero ryo ku Mugara bakaryigishirizamwo gusoma no kwandika
kirimwo icegeranyo c’ivyakozwe mw’ishengero rya Chapelle: Ishure rya kabiri mu ndwi bigiramwo ijambo
Mugara cashikirijwe mu gihe ca Yubile ry’Imana bakarisengeramwo
 Igitabo canditswe n’umumisiyoneri yitwa Margit Eglises libres de Pentecôte de Sweda : Amashe-
Soderlund kivuga ivyerekeye Mission Libre ngero ya Pentekote yigenga yo muri Sweda
Suédoise mu Rwanda no Mu Burundi mu mwaka Eglises de Pentecôte du Burundi : Amashengero ya
wa 1995 Pentekote yo mu Burundi
 Igitabo canditswe na Gunilla Niberg cerekeye Mission Libre Suédoise : Ishirahamwe ryigenga
itanguzwa ry’imisiyoni ya Pentekote mu Burundi ry’Abamisiyoneri b’abaswedwa
casohowe mu mwaka wa…… Missionnaire : umumisiyoneri ni ukuvuga umuntu
 Hally’s Bible handbook canditswe na Henry H. yarungitswe n’ishengero kuvuga ubutumwa bwiza no
Halley mu mwaka wa 1962 gushinga amashengero aho ubutumwa bwiza
butarashika
Mouvement: Umuhari
Pasteur: umuzezwashengero, Pasitori
Premier Pasteur=Evêque: Umwungere
Deuxième Pasteur : Vicaire, Umwungere wa kabiri
Personnalité civil=Statut civil : Urupapuro rutangwa
na Leta rwemeza k’umuntu abaho. Urwo rupapuro ni
rwo rutanga uburenganzira k’umuntu bwo kugura
canke kudandaza amatongo, amazu canke ubundi
butunzi no kurangura ic’arico cose cemewe
n’amategeko y’igihugu.
Personne morale : Urupapuro rutangwa na Leta
rwemeza kw ishirahamwe ribaho. Urwo rupapuro ni rwo
rutanga uburenganzira kw ishirahamwe bwo kugura
canke kudandaza amatongo, amazu canke ubundi
198 199
butunzi no kurangura ic’arico cose cemewe iiiiii. Amajambo y’impfunyapfunyo yakoreshejwe.
n’amategeko y’igihugu.
Succursale : Ububwiriza ADEEP : Association d’entraide des Eglises de Pentecôte
Représentant Légal : Uwuserukira ishirahamwe CEPBU : Communauté des Eglises de Pentecôte du
imbere y’amategeko Burundi
Représentant légal suppléant : Icariho c’umuse- EAP : Ecole d’Apprentissage Pédagogique
rukizi w’ishirahamwe igihe afatiriwe n’ayandi mabanga. EMAP : Ecole Moyenne d’Apprentissage Pédagogique
MLS : Mission libre Suèdoise
ONU : Organisation des Nations Unies
Pr : Pasteur =Pasitori, umuzezwasengero
PCR : Police spéciale de roulage
RL : Représentant Légal
RLS : Représentant Légal suppléant.
Urusengero rwa Pentekote i Mutaho

Anda mungkin juga menyukai