PENTEKOTE MU BURUNDI
N’INGENE YIFASHE
Décembre 2022
URUTONDE RW’IBIRI MUR’IKI GITAGO
i . INTANGAMARARA……………………………………….. 6
0 . ICEGERANYO C’INGENE AMASHENGERO
YATANGUYE MU BURUNDI N’INGENE YASHI-
SHIKAYE GUKWIZA UBUTUMWA BWIZA…………… 8
I. AMAMUKO Y’ISHENGERO RYA PENTEKOTE............ 12
Candikiwe mw’iyandikiro ry’ibitabo rya
II. ABATANGUJE AMASHENGERO YA PENTEKOTE
………………………………………. MU BURUNDI……………………………………………….. 20
III. INGENE ABAMISIYONERI BA MBERE BASHITSE
MU BURUNDI……………………………………………..... 24
III.1 Urugendo rwa mbere rw’abamisiyoneri baje gutata ibibanza
vyo gushingamwo imisiyoni.………………………………….. 25
III.2 Urugendo rugira kabiri rw’abamisiyoneri baje gutata ibibanza
vyo gushingamwo imisiyoni…………………………………... 26
III.3 Ingene abamisiyoneri baje gukorera mu bibanza vy’i
Kayogoro n’i Kiremba………. 28
III.4 Ingene abamisiyoneri ba mbere babayeho…………………….. 32
IV. INGENE ABENEGIHUGU BAKIRIYE
UBUTUMWA BWIZA……………………………................ 34
Tous droits réservés par Dr SEHEYE Emmanuel V. INGENE AMASHENGERO YA PENTEKOTE
YATANGUJWE N’ABAMISIYONERI MU BURUNDI.... 37
V.1 Ishengero rya pentekote rya Kayogoro……………………….. 38
V.1.1 Ingene abazezwashengero (pasitori) ba mbere barobanuwe
mw ishengero ryo mu Kayogoro …………………………… 41
V.2 Ishengero rya pentekote rya Kiremba……………………… 46
V.3 Ishengero rya pentekote rya Mugara………………………… 60
V.4 Ishengero rya Gishiha………………………………………... 76
V.5 Ishengero rya pentekote rya Nyanza-Lac…………………….. 84
V.6 Ishengero rya pentekote rya Bujumbura……………………… 88
VI. IVYARANGUWE MU MASHENGERO IMBERE
NO HANYUMA Y’AHO ARONKEYE INTAHE YO
KWIKUKIRA……………….......................................... 96
VI.1 Ivyerekeye amashure……………………………………. 96
VI.2 Ivyerekeya amavuriro……………………………………. 99
VI.3 Ivyerekeye amashure ya Bibiliya………………………... 102
VI.4 Iyandikiro ry’ibitabo n’ibinyamakuru…………………… 106
Décembre 2022
VI.5 Irerero ry’impfuvyi n’ikigo c’abagendana ubumuga…… 107
VI.6 Amashure nyigishamibano(Foyers sociaux)……………. 108
IX.4 Ingorane abagiye kuvuga ubutumwa bakunda
VI.7 Umutwenzi……………………………………. 108 guhura na zo…………………………………………. 167
VI.7 Ibindi vyaranguwe…………………………….. 109 X. INGENE AMASHENGERO YA PENTEKOTE YO
VII. INGENE AMASHENGERO YATANGUJWE MU BURUNDI YASHISHIKAYE GUKWIZA
N’ABAMISIYONERI YIKUKIYE………………….. 109 UBUTUMWA BWIZA MU BINDI BIHUGU ……….. 170
VII.1 Inama y’abamisiyoneri n’abazezwashengero bo muri X.1 Ishengero rya Mugara 171
Kongo no muri Rwanda-Urundi yabereye i Buvira……. 110 X.2 Ishengero rya pentekote rya Kayogoro 173
VII.2 Impari zabereye muri Sweda kuvyerekeye ivyavugiwe X.3 Ishengero rya pentekote rya Gishiha 174
mu nama y’i Buvira…………………………………….. 112 X.4 Ishengero rya pentekote rya Nyamutobo 183
VII.3 Ingene habaye ibisikanya ku burongozi bw’amashe- X.5 Ishengero rya pentekote rya Karama 185
ngero n’ingingo zafatiwe ishirahamwe MLS ry’abami- X.6 Ishengero rya pentekote rya Nyanza-Lac 189
siyoneri………………………………………………… 113 ii INDUNDURO YA VYOSE…………………………… 193
iii Abamfashije kwegeranya ivyabaye
VII.3.1 Ibisikanya mu burongozi bw’amashengero 115 mu mashengero ya pentekote mu burundi………. 195
VII.3.2 Gushiraho ishirahamwe risubirira MLS 116 iiii. Ibitabo vyafashije kwegeranya amakuru y’ivyabaye
VII.3.3 Ibisikanya mu migambi y’iterambere 120 mu mashengero ya pentekote mu Burundi………… 196
VII.3.3.1 Ibisikanya mu burongozi bw’amashure 120 iiiii. Insobanuro y’amajambo amwe amwe……………… 197
VII.3.3.2 Ibisikanya mu vyerekeye ubuvuzi 124 iiiiii Amajambo y’impfunyapfunyo yakoreshejwe……… 199
VIII. INGENE ISHENGERO RYA GISHIHA RYABA-
YEHO RIMAZE KWIKUKIRA………………………. 125
VIII.1 Ingene ishengero rya Gishiha ryari ryifashe
Imbere y’ikiza ca 1972 n’inyuma yaho……….. 125
VIII.2 Ingene ububwiriza bwa Kididage n’ububwiriza
bwa mbizi bwegukiye Ishengero rya Kayogoro……. 129
VIII.3 Ingene ikibazo c’imitobe cahagurukiwe
n’amashengero yose ya Pentekote........................ 130
VIII.4 Ivyabaye inyuma y’ifatwa ry’ingingo yo kubuza
kunywa ibiboreza……………………………………. 132
VIII.5 Ingene abarongoye ishengero rya Gishiha
bagiye bakwirikirana…………………………………. 135
IX. INGENE UBUTUMWA BWIZA BWASHISHIKAYE
GUKWIRAGIZWA MU BURUNDI…………………. 137
IX.1 Ingene amashengero yikukiye yatwaye ubutumwa
mu tundi turere tw’igihugu…………………………… 137
IX.2. Ingene amagume yadutse mu mwaka wa 1972
yononye igikorwa cari gitanguye co kuvuga
ubutumwa mu Burundi bwa ruguru n’ingene
igikorwa canagutse inyuma y’ikiza……………….. 164
IX.3 Ingene habaye igaburwa ry’uturere hagati
y’ishengero rya Kiremba n’ishengero rya Gishiha… 166
6
7
i. INTANGAMARARA
kugira ngo tubashe kumenya neza kahise k’amashengero
Mu Burundi, hamaze kuronka intahe yo kwikukira ama- ya Pentekote mu Burundi.
shengero 15 ya Pentekote, yandi abiri amaze kuronka
ubwigenge. Mur’ayo mashengero. abatari bake ntibazi Ivyo bishobora gufasha gutahura ikibanza c’umwe-umwe
ingene ubutumwa bwa Pentekote bwashitse ngaha mu mw’ishengero n’ingene amashengero ya Pentekote
Burundi. Abakurambere bazi neza akahise k’amashengero yubatswe mu gihugu c’Uburundi. Gurtyo vyofasha
ya Pentekote mu Burundi bariko baraherengetera. kumenya imyifato dukwiye kugiriranira mu migenderanire
hagati y’amashengero, kugira ngo twoye kuvogerana
Mur’ino misi, nagiye mbona abantu batari bake banshikira bigatuma haduka icuka kibi hagati yacu.
bakambaza ingene vyagenze kugira ngo amashengero ya
Pentekote aboneke mu Burundi, nkabayagira bimwe- Ndakengurukiye cane abemeye kumpa inkuru ku bitari
bimwe nari nzi nk’uko abanyitangiye imbere bagiye bike vyamfashije kwandika iki gitabo. Gishobora kuba
barabinyagira. urufatiro rwotuma abazi inkuru barushaho kuzegeranya no
kuzishikiriza gurtyo tugatahura amamuko n’imigendere
Abantu batari bake bansavye ko nokwandika ako kahise, y’amashengero yacu.
nca nterwa intege nyinshi n’umwungere wa mbere
w’ishengero ry’i Gishiha yansavye ko noba mu murwi
ujejwe kwandika kahise k’ishengero rya pentekote ry’ i
Gishiha.
Amashengero atandatu yatangujwe n’abamisiyoneri bava Ayo mashengero abiri ariyo Kayogoro na Kiremba
mu gihugu ca Sweda, yaronse intahe yo kwikukira mu ntarutana cane mbere yofatwa nk’amahasa, ariko kubera
mwaka wa 1960. Na yo ni aya: Kayogoro, Kiremba, yuko no mu mahasa habamwo bukuru na butoyi, ishengero
Mugara, Gishiha, Nyanza-Lac na Bujumbura. rya pentekote ry’i Kiremba ni ryo ryoba bukuru.
Abamisiyoneri bayatanguje twasanze bari bamwe,
bakorera hamwe, bakaja ah’ariho hose bakenewe ata Ayo mashengero ashobora gufatwa nk’imfura y’ayandi mu
karimbi kiretse abapasitori Gösta Werlinger na Winberg Burundi. Ariko rero, twihweje neza kahise k’amashengero
Thomas bakoze cane mu mashengero bari barongoye ari ya pentekote mu Burundi, ntitubona ico yofatirako mu
yo Kayogoro na Kiremba, n’aho Thomas Winberg yaja kwemeza ayatangujwe mu nyuma n’abamisiyoneri
aragenda gufasha mw’ishengero ryo mu Kayogoro iyo kw’ariyo yayavyaje ubutumwa. Na yo nyene ubwayo
habuze umumisiyoneri w’umugabo ateguza uruhimbi. Ayo ntiyemera kw’amashengero y’i Kongo mbirigi abo
mashengero 6 yose yavyajwe ubutumwa bwiza bamisiyoneri baje baturukamwo ariyo yayavyaje
n’amashengero ya Sweda yarungika abamisiyoneri ubutumwa, n’aho abo bamisiyoneri b’abazungu
akabaha uburyo bwose bukenewe kugira ngo bashobore bazananye n’abamisiyoneri b’abanyekongo babafasha
kurangura ico gikorwa. Ayo mashengero yo muri Sweda, kumena umushike. Abo bamisiyoneri b’abanyekongo
ni yo yahabwa raporo y’ivyaja biraba, ishengero rimaze bategekwa n’abamisiyoneri b’abazungu, nta jambo bagira.
kuvuka rigaca ryandikwa ku rutonde rw’amashengero azwi
muri Sweda amaze gutanguzwa mu Burundi. Ayo mashengero abiri ariyo Kayogoro na Kiremba
yarerekanye koko ubufura bwayo kuko Imana
Muri make ayo mashengero atandatu yofatwa kw’avukana. yayakoresheje cane ivy’ubuhizi mu kuramira amashengero
Ivyigaragaza ni uko hari amashengero yatanguriye ayandi ya Nyanza-Lac, Mugara na Bujumbura yari yasinzikajwe
kubaho nka Kayogoro na Kiremba. Dufatiye ku ngingo n’ikiza c’ubwicanyi bwabaye muri 1972, no mu
yavuga ko kugira ngo ishengero rya pentekote ritangure, kubandanya ibikorwa vy’Imana vyariko birarangugwa
hategerezwa kuboneka umumisiyoneri w’umugabo n’ayo mashengero mu turere dutandukanye tw’igihugu
arirongora, ashobora kubatiza no gusangiza; dusanga ko c’Uburundi.
n’aho Kayogoro ariyo yabaye imisiyoni ya mbere
yatangujwe n’abakobwa babiri Alice Kjellberg na Alma Mu vyo tumaze gutohoza, dusanga kw ata na kimwe
Andersson, ishengero rya mbere rya pentekote ishengero na rimwe mur’ayo 6 ryoshobora gufatirako ngo
ryatanguriye i Kiremba, kuko umubatizo wa mbere wabaye ribashe kwigarurira ibikorwa vyakozwe n’abamisiyoneri mu
ku musi ugira 13 w’ukwezi kw icenda k’umwaka wa 1936, kwemeza ko ryavyaye irindi kukw ayo mashengero atari
mu Kayogoro na ho umubatizo wa mbere ukaba ku musi bwabeho abamisiyoneri bataraza kandi amaze kubaho
atari yo yatuma abamisiyoneri gutanguza
amashengengero. Abo bamisiyoneri batumwa na MLS,
10 11
iryo shirahamwe rimaze kuronka aho rishinga imisiyoni. b’amashengero uburenganzira bwo kuyakoresha. Mu
Intumbero y’abamisiyoneri kwari ugutanguza kurorera uwo mwunvikano, abarongozi b’amashengero ya
amashengero, amaze gukomera bagaca bashikiriza pentekote boguma bubahiriza iyo ngingo, ayo mazu
uburongozi bwayo abanyafrika. akaguma mu minwe ya CEPBU kugira ngo hoye kuba
icuka kibi hagati yabo na benamazu. Ayo mazu n’ibibanza
Imana ishimwe yakoresheje abo bamisiyoneri ivy’ubuhizi, vya misiyoni kugeza ubu ni CEPBU ibijejwe
bamwe bakemera guheba amagara yabo bakagwa ku kivi, .
abandi bakemera kuruha no kuburanirwa muri vyose, Ayo mashengero amaze kwikukira, yaciye afata ibintu mu
mugabo bakihangana kugeza aho amashengero 6 avuka minwe atangura kuvuga ubutumwa bwiza mu turere tutari
mu Burundi. bwashikemwo amashengero ya pentekote haba mu
buseruko, mu buraruko no mu burengero. Ni gurtyo
Ayo mashengero yo muri Sweda amaze kurungika hamaze kuvuka ayandi mashengero cenda yikukiye ariyo
abamisiyoneri, bakunda gushikira i Buvira; ishirahamwe y’aya: Nyamutobo, Kigozi, Karama, Mukoni, Kagari,
MLS rigaca ribarungika aho bakenewe, ku buryo ata Rusagara, Gashikanwa, Maramvya na Gitega.
shengero ryo muri Sweda ryoshobora kwemeza kw’ariryo Amashengero yandi abiri ariyo Butara na Karusi amaze
ryavyaje ubutumwa bwiza ishengero kanaka mu Bururndi. kuronka ubwigenge. Ayo mashengero ya pentekote ari mu
turere twose tw’Uburundi. Ubu ayo mashengero ya
Ikindi na co, haracariho ikibazo c’amazu y’abamisiyoneri. pentekote yo mu Burundi ariko akwiragiza ubutumwa
Abarongozi b’amashengero bamwe-bamwe, ntibazi ko bwiza bwa Yesu Kristo mu bindi bihugu, aha twovuga muri
amazu y’abamisiyoneri ata bubasha bayafiseko bivuye ku Kenya, mu Buganda, muri Tanzaniya, muri Zambiya, muri
masezerano yashizweko urukumu mu mwaka wa 1960 yo Mozambique, muri Malawi, muri Zimbabwe, n’ahandi
kuyubahiriza igihe cose abamisiyoneri bazoba henshi.
bakiyakeneye. Bamwe biyumvira ko bashobora
kuyakoresha ivyo bashaka bigatuma haba icuka kibi hagati Imana Data wa twese ahoraho se w’Umwami wacu Yesu
yabo n’abamisiyoneri bayubatse. Kristo n’ihabwe ishimwe, n’icubahiro n’inganji ibihe vyose
ku bikorwa bitangaje yadukoreye, n’ibitangaza iriko
Abamisiyoneri baza gukorera mu Burundi si benshi, ikoresha abasavyi bayo mu Burundi no mu bihugu vyo
n’abaje bahaca barengana baje mu misi mikuru nk’iyo hanze. Amen.
kwinjira insengero nsha canke kwigisha mu bikorane. Bisa
n’aho ayo masezerano atagifashe, akwiye gusubirwamwo.
Iyandikiro ry’ibitabo
ryakoresha ubuhinga
bwagunduwe na
Gutenberg
Izo nyigisho zimaze gufata, Imana yahagurukije abandi
bagabo babiri ari bo Ulrich Zwingli n’umwigishwa wiwe
Yohana Calvin. Abo ni bo Imana yakoresheje cane kugira
ngo bashire urutonde mw ishengero. Basubizaho
umubatizo, isangira ryera, bakuraho umubatizo w’inzoya,
bakuraho gusenga ibishushanyo no gusabira abapfuye,
Hambavu yabo, Imana yarongeye ihagurutsa Martin gurtyo igikorwa c’Imana gisubira mu buryo, ishengero
Luther yari asanzwe ari umupadiri. Yari yigishijwe ritangura guhembuka.
kw’agakiza, umuntu ashobora kukaronka kavuye mu
kwibabaza. Aca agerageza kwibabaza uburyo bushoboka
bwose kugira ngo aronke agakiza kazana amahoro mu Abo ni bo basubije
mutima, aragahebura. Ni ho yasoma muri Bibiliya asanga urutonde
mw’ishengero
handitswe kw’agakiza kava ku buntu bw’Imana, aca ry’Imana.
yemera ijambo ry’Imana, yakira agakiza. Kuva ubwo aca
atangura gukwiragiza izo nyigisho aho agiye hose.
Mu nyuma y’ivyo, yagiye kwumviriza inyigisho z’abantu Ni ho yatangura gushingira intahe abandi ivyamushikiye,
bazwi cane mur’ico gihe. Avuyeyo aca atanguza ishure rya abahumuriza yibaza ngo n’ivyiwe wenyene. Mugabo abo
Bibiliya ryitwa Beteli. Mur’iryo shure, harimwo bandi banyeshure babonye ingene kuva abatijwe muri
umunyeshurekazi w’umwigeme yitwa Agnès Ozman. Igihe Mpwemu Yera yahindutse, baca bagira ishaka ryo
kimwe uwo Charles Param yafashe urugendo rw’imisi itatu, kubatizwa muri Mpwemu Yera. Baca batangura gusenga
asiga abwiye abanyeshure ngo barondere muri Bibiliya basaba Mpwemu Yera. Mu misi ikurikira, Mpwemu Yera
ikimenyetso c’ukuri, cerekana ko umuntu yabatijwe muri aca atangura kwururukira kur’umw’umwe.
Mpwemu Yera. Agarutse, abanyeshure baca bamubwira
kw’ikimenyetso cerekana k’umuntu yabatijwe muri Mu nyuma, Charles Fox Param na we arashikirwa yuzura
Mpwemu Yera ari ukuvuga mu zindi ndimi. Mpwemu Yera. Aca atangura kwigisha ku mubatizo wa
Mpwemu Yera. Mur’ico gihe hari umwirabure yitwa William
Joseph Seymour yashaka kwiga mur’iryo shure. Ariko
ntivyamukundira kuko ryari iry’abazungu gusa. Nta
Uwo Agnès Ozman ni mwirabure yemererwa kuryigamwo. Aca aronka iciyumviro
we yabaye uwa mbere co kwinyegeza inyuma y’urugi, atangura gukwirikirana
yuzuye Mpwemu
Yera akavuga urundi inyigisho Charles Param yigisha ku mubatizo wa Mpwemu
rurimi Yera, akaja arazandika.
II. ABATANGUJE AMASHENGERO YA PENTEKOTE Bamaze gusenga no guca hirya no hino ingene bokorana
MU BURUNDI neza n’abamisiyoneri, haciye hagenwa benedata batutu
umwe yitwa Rikard Fris, uwundi ni A.P. Franklin na Ivar
Nk’uko tubisanga mu Gitabo citwa “Le mouvement Cleason. Abo bantu ntibaserukira ishengero na rimwe
pentecôtiste : Une communauté alternative au sud du kuko batatowe n’abaserukira amashengero. Bari bagize
Burundi, 111935-1960’’ canditswe na Gunilla Nyberg no urwego rwigenga, amashengero ya pentekote yigenga
mu gitabo canditswe na Margit Sôderlung citwa « La muri Sweda yashobora gukoreramwo ibikorwa vyo
mission Libre Suédoise au Congo, au burundi, au Rwanda, kurungika abamisiyoneri gukwiza ubutumwa no
n’udutabo twanditswe n’amashengero ya Kayogoro na gucishamwo imfashanyo bagenewe bavyishakiye. Ni
Mugara mu mwaka wa Yubile, dusanga kw’Abamisiyoneri mur’ubwo buryo havutse iciyumviro co gutanguza
barungitswe n’ishirahamwe bakoreramwo Ishirahamwe Ryigenga ry’Abamisiyoneri (MLS). Mu
ry’Abamisiyoneri ryitwa “Mission Libre Suédoise” mu ntango z’umwaka wa 1925 ni ho bamenyesha kw
mpfunyapfunyo “MLS” ari bo babaye aba mbere gushikana ‘imfashanyo zose z’ibikorwa vy’abamisiyoneri
mu Burundi ubutumwa bwiza bwa pentekote. Nk’uko zategerezwa guca mur’iryo shirahamwe.
tubisanga mu gitabo canditswe na Margit Söderlung citwa
Mission Libre Suédoise au congo, au Burundi, au Rwanda, Habaye impari nyinshi, bamwe babifata nk’uko rihindutse
iryo shirahamwe ryatangujwe mu mwaka wa 1924 mu ishirahamwe ry’amashengero ya pentekote. Mur’izo mpari
nama yabereye mw’ishengero rya Filadelufiya i Stokolme amashengero menshi yahisemwo gukorera mu
ku mutumiro urungitswe na Lewi Pethrus na Alfred mwidegemvyo mugabo ayashatse agakorana n’abo
Gustafsson. bahamagariwe gukora ico gikorwa kidasanzwe. Haciye
haduka ikibazo c’uko amashengero yose yarungika
Mur’ico gihe amashengero yari amaze kurungika abamisiyoneri cane-cane muri Kongo mbirigi, yerekana
abamisiyoneri 90 kuvuga ubutumwa bwiza. Umumisiyoneri kw’azwi muri Leta (Personnalité civile), kugira ngo aronke
wese yari afise uburenganzira bwo kwironderera uburenganzira bwo gukorana na Leta mbirigi.
imfashanyo zikenewe abicishije mu kinyamakuru Evangilii Ntivyashoboka ko ayo mashengero arungika
Harold canke akandikira ishengero arisaba imfashanyo. abayaserukira mu bihugu vyose bafisemwo abamisiyoneri
Ishengero rironse ikete risaba imfashanyo rivyemeye, ngo baje kwerekana kw ayo mashengero yemewe muri
canke umukristo akozwe ku mutima, haba mu Leta ya Sweda bitwaje personnalité civile, kugira ngw
kinyamakuru canke kur’iryo kete, haba hariko imyidondoro abone gushirwa ku rutonde rw’amashirahamwe afise
ituma izo nfashanyo zirungikirwa uwazisavye zigatako uruhusha rwo gukora ku mugaragaro.
zikamushikira.
22 23
Abamisiyoneri bakorera muri Kongo mbirigi, ntibashobora Iryo shirahamwe rimaze gukomera, umumisiyoneri wese
kugura canke kugurisha canke kugira ico batunze, canke aronse umuhamagaro wo gukorera mu karere ka Kongo
kurengana i Buvira ngo baje gutanguza igikorwa c’Imana mbirigi, no muri Rwanda-Urundi yarinda kwemerwa n’iryo
mu kandi karere, kuberako ata burenganzira bari babifitiye. shirahamwe rikamurungika aho akenewe. Iryo
Mu gihe izo mpari zari zikibandanya mu gihugu ca Sweda, shirahamwe ryari rimaze imyaka irenga cumi rikorera muri
abamisiyoneri bakorera muri Kongo mbirigi, baciye basaba Congo. Benshi mur’abo bamisiyoneri bava muri Sweda.
ivyemezo kw’iryo shirahamwe ryemewe muri Kongo Amashengero yabarungika ntituyabona neza, umenga yari
mbirigi (Personnalité Civile). Mu mwaka wa 1929, yagizwe akabanga. Mugabo twihweje amashengero
amashengero yo muri Sweda yaciye afata ingingo yo yatumye intumwa gushikiriza amashengero atandatu yari
gufuta iryo shirahamwe muri Sweda, mu gihe muri Kongo amaze gutangura mu Burundi intahe yo kwikukira mu
mbirigi bari barindiriye inyishu yo kwemererwa ku mwaka wa 1960, twiyumvira ko ari yo yoba yari makuru-
mugaragaro ko rizwi n’amategeko. Izo ngorane zo makuru mu mashengero yabatuma ; kuko yari afise
kutagira ico bagura canke ico batunga, canke gusaba aho ububasha bwo gufata ingingo zikomeye zatumye abo
bakorera zamazwe mu mwaka wa 1930 iryo shirahamwe bamisiyoneri bagondozwa bagataha i wabo. Ayo
ryemerewe gukorera ku mugaragaro muri Kongo mbirigi mashengero na yo ni aya:
n’aho ryaza ryamaze gufutwa muri Sweda. 1. Ishengero Filadelufiya ry’i Stokolme ryarungitse
abapasitori babiri umwe yitwa Lewi Pethrus, uwundi na
Abamisiyoneri bakoraniye i Buvira kw’itariki 15 z’ukwezi we ni Willis Säve
kw’icumi k’uwo mwaka, bamenyeshejwe ko ishirahamwe 2. Ishengero rya Goteberg ryarungitse umupasitori yitwa
«Mission Libre Suédoise » ryemerewe n’amategeko Harald Gustafsson
gukora ku mugaragaro. Iryo shirahamwe rica ryandikwa ku 3. Ishengero rya Oslersund ryarungitse umupasitori yitwa
rutonde rw’ayandi mashirahamwe yemewe n’Ababirigi August Brissler
batwara Kongo, Urwanda n’Uburundi kw’izina rya «
Mission Libre Suédoise » (MLS). Baca baronka Ico tubona mu matohoza twagize, n’uko ayo mashengero
uburenganzira bwo kugura, gutunga no kudandaza yose yo muri Sweda n’aho yari afise ubwigenge, kandi ata
ubutunzi bwaryo haba inyubakwa canke amatongo, shirahamwe ryayahuza, yose yakorera hamwe. Abakristo
n’uburenganzira bwo gusaba gutanguza igikorwa ahantu bo mur’ayo mashengero bari bahurikiye mu muhari
hashasha. Abamisiyoneri bakorera mur’iryo shirahamwe, w’abapentekote utazwi muri Leta ya Sweda, wari
bari bafise intumbero yo kuvuga ubutumwa bwiza bwa urongowe n’umupasitori yitwa Lewi Pethrus. Uwo muhari
Yesu Kristo, gushinga amashengero no gutegura w’abapentekote nta bubasha wari ufise ku mashengero ya
abarongozi ba kavukire bo kuyarongora. Rica rimara igihe pentekote yigenga. Mur’ayo mashengero, habonetse
kirekire rizwi gusa muri Kongo mbirigi kugeza mu mwaka ikibazo cerekeye ivyo gukwiza ubutumwa, abayaserukira
wa 1960. bakunda guhurira i Stokolme mw ishengero rya
Filadelufiya kwiga ico kibazo. Ni ho bashoboye gutorera
N’aho bakorera mur’iryo shirahamwe, carazira ko ryivanga inyishu ikibazo co kurungikira imfashanyo n’imishahara
mu vyerekeye uburongozi bw’amashengero yigenga. abamisiyoneri n’abigisha b’abanyafrika babafasha mu gihe
24 25
c’intambara y’isi yose. Kandi bashoboye no gutorera Abo bamisiyoneri bamaze kuronka urwo ruhusha rutanzwe
inyishu ikibazo c’ivyerekeye ingendo z’abamisiyoneri n’Ababirigi bari bahawe na ONU kurera Uburundi
inyuma y’intambara y’isi yose, kuko vyasaba uburyo n’Urwanda kugira ngo bategure ivyo bihugu imbere y’aho
bwinshi kubera ko abamisiyoneri bamaze igihe kirekire bironka intahe yo kwikukira; baciye basaba umubonano
babuze uburyo bwo gusubira i wabo kuruhuka, n’abagira Burumatari i Bujumbura.
baje kubakorera mu ngata bari benshi. Baca bafata ingingo
yo kwigurira indege DC3 bise Ansgar yo kurerura Burumatari i Bujumbura yaciye abakirana akanyamuneza,
abamisiyoneri bose b’abaswedwa mu bihugu vyose abatera intege ko bakwiye gutangura ningoga igikorwa mu
bakoreramwo. Burundi, cane-cane bagatangurira ahantu ata bamisiyoneri
barashika. Baca biyumvira ko icobabera ciza ari uko
Abamisiyoneri barungikwa gukorera muri Kongo mu bakwiye gusaba aho kwubaka imisiyoni yabo i Gitega.
Rwanda no mu Burundi, ayo mashengero baturukamwo, Baciye batangura kurungika abaza gutata igihugu.
ntiyabashingira akarimbi aho bategerezwa gukorera, ku
buryo bashobora kuva mu karere kamwe bakaja mu kandi III.1 Urugendo rwa mbere rw’abamisiyoneri baje gutata
aho bakenewe hose ata rundi ruhusha rurinze gusabwa ibibanza vyo gushingamwo imisiyoni.
mw ishengero ryabatumye. Kandi baronka imfashanyo
ziva irya n’ino muri Sweda. Mu matohoza tumaze kugira, Mu kwezi kwa kabiri k’umwaka wa 1934, Lemuel Karlsson,
ntitubona neza ishengero rya pentekote ryo muri Sweda Gösta Palmertz na Yulius Aspenlind baciye bafata
twokwitirira ko ryavyaye ishengero kanaka haba muri urugendo rwo kuja kuraba uko i Gitega hameze, bahashika
Kongo, canke mu Rwanda, eka no mu Burundii. biboroheye kuko hariho ibarabara ryiza kuva i Bujumbura
gushika i Gitega, bituma bashobora kuhagenda
III. INGENE ABAMISIYONERI BA MBERE BASHITSE n’imodokari. Baca babona ikibanza ciza i ruhande
MU BURUNDI y’igisagara, barakigomwa. Bagiye kugisaba, abakuru
bahatwara barabankira, kuko ico kibanza cari ku
Mu mpera z’umwaka wa 1932, umumisiyoneri yitwa birometero hafi munani y’imisiyoni ya Katolike, amategeko
William Backman yashitse mu Burundi yitavye umutumiro y’ico gihe yavuga ko hagati y’imisiyoni hategekanywa
w’ishengengero ry’Ababatiste bakomoka mu gihugu ca ibilometero 10.
Danemarke wo kwinjira urusengero. Uwo mu misiyoneri
abonye igihugu ingene ari ciza n’ingene cuzuyemwo
abantu, yaciye yandikira bagenzi biwe abamenyesha ko
bakwiye gutanguza imisiyoni ya pentekote mu Burundi.
Abo bamisiyoneri baca basaba uruhusha rwo gukorera mu
Burundi.
27
26
Bamaze gushika hejuru ku misozi bahuye n’imbeho
Burumatari aca abagira inama yo kuja kurondera ikibanza nyinshi, baca babinjiza mu nzu bararamwo kugira ngo
mu bumanuko bw’igihugu mu karere ka Bururi na Rutana. bahikinge iyo mbeho. Haheze igihe gito, baciye baterwa
Mur’ako karere kwose nta misiyoni n’imwe yari n’intozi, baca basohora uburiri n’imisegetera, baja kurara
bwahashingwe, haba iy’abakatolike canke iy’abaporoti. hanze. Kandi bukeye babamenyesha kw’i ruhande y’uwo
muhana haraye intambwe. Ku musi ugira kane babonye
III.2 Urugendo rugira kabiri rw’abamisiyoneri baje ahantu heza habereye kwubaka imisiyoni ku musozi
gutata ibibanza vyo gushingamwo imisiyoni Kiremba, umuganwa Ndarishikije aca aremera kuhabaha.
Mugabo rero, kuberako atari afitaniye imigenderanire
Mu mwaka wa 1934 mu kwezi kwa gatanu, ni ho bongera myiza n’abapadiri, yaciye atinya ko bohava biyumvira ko
kugerageza kugaruka mu Burundi kurondera ikibanza mu yirondereye ababarwanya hagaca haduka intureka, aca
bumanuko bw’igihugu. Urwo rugendo, Gösta Palmertz na abagira inama ko bobandanya kugendura igihugu batera
Julius Aspenlind barugize bonyene. Mur’urwo rugendo, baja mu Buragane, aho murumunawe Hararawe yatwara,
abo bamisiyoneri barabuze ubwato bubazana mu akaba ariho batanguriza imisiyoni; bakabona kugaruka
Rumonge. Ni ko guca bahitamwo gufata urugendo bava i gutanguza imisiyoni ya Kiremba bavuye mu bumanuko.
Buvira muri Kongo baja i Bururi n’amaguru. Batanguye
kuduga imisozi miremire; uwo mudugo bawumazeko Bashitse kwa Hararawe, yabakiriye neza. Aca
amasaha atatu, bava ku mutumba, baja ku wundi berekeye arabaherekeza kurondera ikibanza kibereye
mu bumanuko bw’igihugu. Umusi wa mbere bararushe kwubakwamwo imisiyoni. Bamaze kuronka ico kibanza,
cane kuko baduze imisozi mire-mire imbere y’uko bwira. Hararawe aca abahanura ko boca bandika ikete ryihuta ryo
Icabanezereje n’uko aho baciye hose hari huzuye abantu. gusaba iryo tongo komiseri yaganza ako karere, kugira ngo
Bagenda babona utuzu tw’ivyatsi n’indimo zirimiriye neza i abakatolike ntibabatange kuhasaba ngo bahave
ruhande yatwo. baburiramwo. Baca bashishikara urugendo rwabo
berekeje mu kiyaya c’Imbo. Urungendo rw’amaguru
barumazemwo imisi indwi. Bashitse i Nyanza-Lac baca
burira ubwato basubira i Buvira iyo bari baje bava.
yatwara ibihugu biganzwa n’Ababirigi. Urwo rwari urwi y’umutaga bari mu bwato, bagenda ijoro ryose, bashika i
twazo rwo kubankira kwubaka mu kibanza co mu Nyanza-Lac mu gitondo c’umusi ukurikira bazananye
Kayogoro, kandi ivyo vyagiye biba henshi aho bagenda ikiyaga Tanganyika. Abo bigeme baje baherekejwe na
basaba ibibanza. Mu kwezi kw’icenda k’uwo mwaka, Lemuel Karlsson, yaserukira ishirahamwe ry’abami-
Lemuel Karlsson yongeye kwandika ikete arirungikira siyoneri (MLS) i Buvira. Abo bamisiyoneri baje bari kumwe
Burumatari amumenyesha ko bakwirikije impanuro n’abo bari basanzwe bakorana b’abanyekongo batatu
z’umutware, bari bahisemwo gutangurira mu Kayogoro. aribo Sauli Karekezi, Samweli Ntakandi na Kanderoni yari
Hashize iyinga rimwe, aca aronka inyishu nziza yazananye n’abaje gutata aho bazokorera mu mwaka wa
imwemerera gutanguza ibikorwa mu Kayogoro. Mu 1934. Abo banyekongo b’abanyamulenge ni bo babaso-
mpera z’uwo mwaka bariko baratunganya neza ivy’ayo banurira igishwahili bakabafasha no kwigisha gusoma no
matongo, ishirahamwe ry’abamisiyoneri “MLS” ryaciye kwandika.
rironka ikontara y’ihegitare 5 z’itongo ry’i Kiremba
n’ihegitare 6 z’itongo rya Kayogoro. Impapuro zateweko
igikumu ku musi wa 14 w’ukwezi kw ‘icenda 1934.
III.3 Ingene abamisiyoneri baje gukorera mu bibanza Mur’ico gihe nta modokari zariho, eka mbere nta
vy’i Kayogoro n’i Kiremba n’ibarabara ryari bwasekerwe. Baje bazanye ibintu vyinshi,
baca birirwa bararondera abikorezi babatwaza ibintu.
Bamaze kuronka ayo matongo, Pasitori Paul Ongman muri Bukeye bafata urugendo bafise abikorezi bashika hafi 80
Sweda, yaciye arondera abamisiyoneri bokwemera kuza babikorereye ivyo bazanye. Baciye bafata inzira baduga
gutanguza imisiyoni mur’ivyo bibanza. Abamisiyoneri imisozi, baca mu tuyira twuzuye ivyatsi birebire. Alice
bemeye kuza mu Burundi ubwa mbere ni Alice Kjellberg na Kjellberg yanditse avuga k’umenga ngo yariko aca
Alma Andersson. Abo bigeme babiri bari bamaze igihe mw’ishamba ry’ivyatsi. Bagenda barajabuka inzuzi, mbere
kitari gito barangurira iyo mirimo yo gukwiza ubutumwa hamwe barinda kubaheka mu kubajabutsa inzuzi.
bwiza bwa Kristo Yesu muri Kongo mbirigi, baciye
bahitamwo gutangurira mu Kayogoro. Bashitse ku ruzi musi y’imisozi, baricaye, barafungura,
bahikinga indugumba y’izuba mu gatutu musi y’ibiti, imbere
Mu kwezi kwa kane mu mwaka wa 1935, bamaze gutekera y’uko batangura kuduga imisozi. Bariko baraduga,
ivyabo vyose, baciye bavuduka i Buvira inyuma
30 31
wamenga ngo igihugu cose kigizwe n’imisozi, n’imitumba. bwinshi bongereza ku bwari busakaye ako kazu kugira ngo
Bashitse kw ikampi y’i Butanyerera hafi y’ingoro ntikongere kuva. Ikindi cabagoye, n’inyo zava mu
y’umuganwa Hararawe, bararaho. Umuganwa Hararawe gasongero k’inzu babamwo mu gihe co mu ci, zikururukira
yabakiriye neza. Ku musi ukurikira, baciye batumako ku meza aho bariko barafungurira ziza k’utuntu tumeze
umutware w’aho hantu kugira ngo bashinge akarimbi nk’utunyuzi twera. Izo nyo zari nyinshi cane kandi zishisha.
k’itongo ryegukiye imisiyoni yo mu Kayogoro.
Abo bakobwa babaswedwakazi, bafatanije n’abo bakorana
Lemuel Karlsson yaciye atemesha ivyatsi vyuzuye mur’iryo bari bazananye, batanguye gukora bakurikije uko bari
tongo. Bagize barakuraho ivyatsi, basanga huzuyemwo basanzwe bakora muri Kongo, bagerageza kugiriranira
imigina y’imiswa. Vyarabagoye cane kugira ngo bashobore imigenderanire myiza n’abenegihugu baba hafi yabo, mu
kugira ico barima mur’iryo tongo kuko imiswa yaca irya ivyo gushinga ishure ryigisha gusoma no kwandika no kuvura
barimye vyose. Lemuel Karlsson yaciye abubakishiriza abarwayi.
utuzu tw’ivyatsi kamwe kari gafise ivyumba bibiri
bashikiramwo n’akandi ko kubikamwo ibintu, aca asiga Inyuma y’amezi makeya, haciye hashika abandi
ashinze akarimbi k’aho itongo ry’ imisiyoni yo mu Kayogoro bamisiyoneri bavuye muri Sweda. Dushobora kuvuga nka
rigarukira, amaze no gupima aho inyubakwa izokoreshwa Alda Holmström bita Madame Muganga, yava i Norrköping
nk’urusengero n’ishure ryo kwigiramwo gusoma no na Thomas hamwe n’umukenyezi wiwe Anna Winberg
kwandika izokwubakwa. bava i Vetlanda. Thomas Winberg yari yarungitswe kuvuga
ubutumwa bwiza bwa Yesu Kristo n’ishengero rya
Mu gitondo izuba rimaze kurasa, abakozi baritavye nk’uko pentekote rya Vingaker. Abo ukw’ari batatu bari bamaze
bisanzwe, batonda umurongo kw’ipero kandi bari benshi, igihe bakorera i Kongo, baca baronka umuhamagaro
bose bitwaje amacumu mu minwe, bambaye insato, biteze w’umwihariko wo kuja gukorera i Kiremba.
kubwirwa ico bakora kur’uwo musi. Lemuel Karlsson aca
atoramwo abamutwaza imizigo. Aca asiga abahaye Mu kuja i Kiremba, baciye mu Kayogoro bahamara amezi
impanuro ingene bazoshishikara ibikorwa. Aca asezera makeya. Umuhisi Madengo Abedunego, yari umwungere
abo bigeme b’abamisiyonerikazi aragenda. Alice aca wa mbere w’ishengero ry’i Kiremba, yaribuka umusi abo
akwirikiza amaso uwo mumisiyoneri abataye mur’ako bamisiyoneri bashikiyeko. Bashitse i Kiremba ku musi
gahinga, kugeza arengereye. Yibajije ingene ashobora ugira 15 w’ukwezi kw’icumu mu mwaka wa 1935.
kubasiga bonyene ari abigeme babiri bakikijwe n’abo
banyeshamba bitwaje ibirwanishwa, araturikisha ararira! Mu kwezi kw’icumi na rimwe mu mwaka wa 1935 uwundi
muryango w’abamisiyoneri waciye ushika uje gukorera mu
Hageze mw’ijoro, imvura iragwa, akazu barimwo ntikari misiyoni ya Kayogoro, bari Viola na Gösta Werlinder.
gasukaye neza, amazi aca abasanga aho baryamye. Gurtyo rero iyo misiyoni iba iraronse umumisiyoneri
Bagerageza gupfukisha imitaka uburiri barayeko, w’umugabo afise umuryango, ashobora kurangura
birasendwa. Baca barara bicaye amatonyanga y’imvura amabanga yose y’ishengero nk’uko vyari bitegekanijwe na
abahererako. Bukeye, baciye barondera ubundi bwatsi MLS.Abagabo bonyene ni bo bari barekuriwe n’amategeko
32 33
kubatiriza no gutegura uruhimbi rw’Umwami no kurangura inzu zifise amadirisha, barugurura amadirisha bakazibona.
n’ayandi mabanga y’ishengero nko guhezagira ubugeni no Mugabo zibabonye bariko baraziraba zigaca zitontoma.
gusengera abana. Zari ziteye ubwoba ku buryo bumvise zegereye inzu
barimwo, ata kindi basubira gukora atari gusenga no
kwishira mu maboko y’Imana. Mu ngendo bagira,
vyarabagora kuko hari imisozi mire-mire. Kubera ko ata
mabarabara yari ahari, iyo bafashe ingendo ndende,
babohera intebe y’inyegamo ikozwe mu ngage ku miniho
ibiri, bakicaramwo, hanyuma abagabo bane bagafata iyo
miniho bakabarerura nk’uko barerura abaganwa
n’abatware mur’ico gihe. Uwabonye Alice Kjellberg ariko
agira ingendo mu mashure akukira ishengero rya
pentekote rya Gishiha, avuga ko bagenda bamureruye
agiye hariya ku Rubanda, ku Murinda canke mu Rusesa,
akagenda aherekejwe n’imbwa yiwe. Ashitse ku
rusengero, agaca asasa mu kazu bamuteguriye k’ivyatsi,
Aho mu misiyoni ya Kayogoro, hakorerwa ibikorwa vyinshi agiye kuryama imbwa yiwe igaca ija mu muryango kurarira
vy’iterambere harimwo kwigisha kwandika no gusoma, no kugira ngo ntihagire icinjira ngo kimugirire nabi.
kuvura, n’ibindi nk’ivyo. Abantu rero baciye baja mu
misiyoni bisunga ivyo bikorwa baca babigisha ijambo Ikindi na co, n’uko abantu barwanya cane ivyo bikorwa
ry’Imana. Alma Anderson yari yazananye na Alice bishasha bizanywe n’abamisiyoneri. Mu babirwanya,
Kjellberg yaciye asubira muri Sweda mu mwaka wa 1936 harimwo abakatolike n’abapagani. Abo bansi bama
ntiyongera kugaruka mu Burundi. bashoreye abamisiyoneri amata bashizemwo uburozi.
Abamisiyoneri baca bafata ingingo yo kwama bayateka
III.4. Ingene abamisiyoneri ba mbere babayeho imbere yo kuyanywa. Bayatetse, amata arimwo ubumara,
yaca ahindura irangi, akavura. Akenshi barabagabira
Abamisiyoneri baje mu Burundi bashika bubaka utuzu amagi, canke inyanya zirimwo uburozi. Umusi umwe
tw’infatakibanza tw’ivyatsi. Bakunda kugira ibibazo vyo umukozi wo mu gikoni yakiriye inkoko. Abamisiyoneri baca
guteka kuko imyotsi yabamerera nabi cane. Icabatera baranka guca bayibaga ubwo nyene. Haheze imisi mikeya
ubwoba kurusha ibindi vyose, vyari ibikoko vyo mw ica irapfa. Axelia Lundström yanditse avuga ko akenshi
ishamba. Mur’ico gihe hari ibikoko vyinshi vyo mw ishamba baza bazi gutandukanya ingemu ziribwa n’izitaribwa.
bikaze cane nk’ingwe, intambwe, nyamyoma, amagabura Abakozi bo mu gikoni basanzwe babizi, akenshi ni bo
n’ibindi. Ivyo bikoko vyaratera imihana bigasahura babibira akabanga ko ivyo kurya babagemuriye birimwo
ibitungwa, mbere n’abantu bama bariwe n’intambwe canke uburozi.
ingwe. Akenshi intambwe zaraza mu misiyoni, zigashika
no ku madirisha y’utuzu baryamyemwo. Bamaze kwubaka
34 35
Ni mur’ivyo bihe hadutse ikibazo gikomeye. Abavugabu- abigenza, ariko kw akwiye kubinjiza akabahembera imbere
tumwa b’abigisha, baguze inyama mw isoko ku Mugara, mu rusengero kugirango abonereho kubasengesha imbere
baziriye baca bafatwa n’ingwara. Batangura gushuha yo kubahemba.
cane, inkomezi zibavamwo. Hanyuma amaguru
n’amaboko bitangura kuvyimba, aca arakongatara. Umusi Alice Kjellberg yiyumvira k’ubwoba bwagabanutse, ko
ugira 7 w’ukwezi kwa mbere 1941, Tito aca arapfa, ku musi badashobora gutinya kwinjira mu nzu bo nyene
ugira 21 w’uko kwezi kwa mbere Eleyasari na we arapfa. biyubakiye. Aca abasaba kwinjirana na we mu rusengero
Abandi bari basangiye ari bo Daniyeli, Yohana, Gaburiyeli, kwakira impembo yabo. Baca baramukurikira, bose
Abeli, Sadoke na Manase Mafefere bararwara cane bashitse imbere y’urusengero bagandagazaho, baricara.
bahakwa gupfa. Abantu baca bibaza ko boba bahawe Alice agerageza kubahamagara ngo binjire bariyankira.
uburozi n’abansi b’ubutumwa bwiza. Alima na Alice bari bategekanije ko binjiye, babanza
kuririmba, kubigisha ijambo ry’Imana no gusenga imbere
Abo bavugabutumwa bamaze kwitaba Imana, inyuma yo kubahemba.
y’amayinga makeya, haciye haza abandi babasubirira
aribo Rubeni Chomachoma, Isaya na Asani mu bikorwa Abo bakozi ntibubahuka kwinjira mur’iyo nzu kugira ngo
vy’Imana mw’ishengero rya pentekote rya Mugara. imiyaga mibi ntibice. Baca babwira Alice bati: “Cisha ayo
mahera mw idirisha uyaduterere, turayatora”. Alice
Kjellberg aca arasohoka yigishiriza hanze y’urusengero.
IV. INGENE ABENEGIHUGU BAKIRIYE UBUTUMWA
BWIZA Dusesanguye akahise k’ishengero rya Kayogoro, dusanga
kw’abanyabukurira n’abanyembo ari bo babaye aba mbere
mu kwakira ubutumwa bwiza. Baca babatizwa n’abo
Abaragane ntibashotse bakira ubutumwa bwiza. bamisiyoneri. Bamwe mur’abo ni nka Nisubire Yohana yari
Misiyoneri Lemuel Karlsson amaze kwikebanura abigeme mu bambere batanguye kubatizwa, hamwe n’umukenyezi
baje gutanguza imisiyoni ya Kayogoro, Alice Kjellberg wiwe Eramu Mugunge kuri noweli 1936.
yaciye atangura kwubakisha ishure yo gusengeramwo no
kwigishirizamwo gusoma no kwandika (chapelle-école). Abandi dusanga mur’abo babatijwe kuri uwo musi ni Filipo
Nyandwi na Yakobo Rwitaba. Mu nyuma habatijwe abandi
Abakozi baje kwubaka, yabanza kubasomera ijambo bakristo batari bake bava i Gishiha nka Baricako Zakariya,
ry’Imana no kubasengesha mu gitondo imbere y’uko Ndirabika Petero, Barankitse Yosefu, Samiye Lazaro
batangura ibikorwa. Mur’abo baje mu bikorwa, Alice n’abandi benshi.
Kjellberg, yaba yazanye umukama w’ibikwashi, akabanza
kubibaha bakikura imvunja mu mano no mu bitsintsiri. Abakristo bamaze kugwira, abo bamisiyoneri baciye
batanguza amashure ya Kiyazi, Kibingwe na Runda. Abo
Bamaze kurangiza kwubaka iyo nzu, Alice aca yiyumvira twabajije, bemeza kw’ amazina y’abakristo yimuriwe
kw’adakwiye guhembera abakozi hanze nk’uko yahora mur’ayo mashure avuye mu Kayogora, yashika hafi 500.
36 37
Abo bamisiyoneri baje gutanguza ivyo bikorwa baciye muganwa Hugano n’abatware bafatanije, bose bari abo
bagomwa umusozi wa Gishiha aba ariho bashinga mw idini rya katolike.
imisiyoni, bahubaka n’íshure rya Gishisha.
Abo bigeme
babiri ni bo
batanguye
imisiyoni ya
Gishiha
Imisiyoni ya Kayogoro yatanguye mu mwaka wa 1935 Mu mwaka wa 1939, umumisiyoneri yitwa Lemuel Karlsson
nk’uko twamaze kubibona, itangujwe n’abigeme babiri yakorera mu misiyoni yo mu Kayogoro yaciye yitaba Imana
umwe yitwa Alice Kjellberg uwundi yitwa Alma Andersson ku musi ugira 17 w’ukwezi kwa 8, bamuhamba aho nyene
b’abamisiyonerikazi baturuka mu gihugu ca Sweda, baje mu misiyoni. Umupfakazi yasize Hilda Karlsson yaciye
bava i Kongo aho bari basanzwe barangurira ibikorwa. Abo asubira muri Sweda mu mwaka wa 1944 ari kumwe
bigeme baje barungitswe n’ishirahamwe ry’abamisiyoneri
40 41
n’umukobwa wiwe Ingrid na Alma Andersson yari Mur’ico gihe Gösta Werlinder yari arongoye ishengero rya
yarungitswe n’ishengero Elim ry’ i Styrsö Kayogoro yaranka akarenganyo cane kugeza n’aho
atatinya kwitwarira abategetsi muri ONU. Abakristo b’i
Abaragane ntibashotse bemera ubutumwa, ariko abenshi Bukurira baciye bimukira i ruhande y’urusengero,
mu bakristo babatijwe mu Kayogoro bava i Bukurira. bahubaka agasagara ka Kayogoro karacariho na bugingo
Ishengero rya Kayogoro ryaragize cane ingorane zo n’ubu. Ishengero ribona kugira agahengwe, kuko
kuronka abamisiyoneri ku buryo hashobora kubura abaragane batashotse bitaba ubutumwa bwiza. Haca
abateguza ikanisa. Nko mu mwaka wa 1943 Thomas hatirwa Pasitori Samiye Lazaro yimutse avuye i Bukurira
Winberg yarinda kuva i Kiremba agiye guteguza ikanisa ku musozi Kibingwe mu mabanga yo kurongora ishengero
mw’ishengero ryo mu Kayogoro canke hakajayo Yakobo ryo mu Kayogoro mu mwaka wa 1950. Yari afise
Kapitura kandi cari ikizira kw’ishengero rifise ubwigenge umutambukanyi yitwa Mariya Nyandwi, amuvyarako
rivogegwa n’irindi shengero. Ivyo vyarashitse no mu abana 6.
mwaka wa 1944 aho Andersson yaja arava i Gishiha agiye
guteguza ikanisa mu Kayogoro. Tubona rero ko Pasitori Lazaro Samiye ni we yabaye uwa mbere mu
ubwingenge bw’ishengero rya pentekote ryo mu Kayogoro bashoboye kugendera amashengero ya Sweda, mbere
bwagiye bucumbagira. Abazezwashengero (pasteurs) yaciye agendera n’amashengero yo muri Swise.
baratevye kuboneka mu Kayogoro. Kuko kugeza mu
mwaka wa 1946, hatabonetse umumisiyoneri ntacakorwa. V.1.1. Ingene abazezwashengero (pasitori) ba mbere
Mu kwezi kwa mbere k’umwaka wa 1947 ni ho habonetse barobanuwe mw ishengero ryo mu Kayogoro
abazezwashengero babiri Filipo Nyandwi na Yakobo
Rwitaba bashoboye kubatiza. Nta kintu kigaragaza aho abapasitori ba mbere
barobanuriwe ayo mabanga mw ishengero ryo mu
Kayogoro n’aho ibiharuro vyatanzwe mu mwaka wa 1945
vyerekana ko hari hamaze kurobanurwa abazezwa-
shengero babiri. Icibonekeza, n’uko Thomas Winberg
canke Yakobo Kapitura baza baraja mu Kayogoro
gutegura amakanisa iyo Alfred Andersson atahari mu
mwaka wa 1943.
Uwo mumisiyoneri ni we
yatana imbu n’abanyakiremba
kugirisha ikanisa mu Kayogoro
Ku ntwaro yose y’umuganwa Hararawe, ishengero rya avuye i Gishiha iyo ata
pentekote ryari rifise imigenderanire myiza n’abatware. mumisiyoneri w’umugabo
Umutware yitwa Hugano, ni we yasubiriye Hararawe ateguza ikanisa ahari/
amaze gukukuruka. Uwo na we yari umukatolike,
yumvikana cane n’abapadiri. Ntiyorohereza abaporoti.
42 43
Mu mwaka wa 1944 Alfred Andersson adasanzwe ari mu Akiri muto, n’aho yari azi imana abarundi bizera, ntiyitaho
Kayogoro, yarinda kuva i Gishiha akaja mu Kayogoro, cane ivy’iyo mana.
agiye guteguza amakanisa. Vyerekana ko ubwigenge
bw’ishengero ryo mu Kayogoro kugeza mur’ico gihe
bwacumbagira. Uwo ni we yabaye
umuzezwashengero
wa mbere yari
Ikindi tubona ni uko mu kwezi kwa mbere k’umwaka wa arongoye ishengero
1947, abazezwashengero babiri aribo Filipo Nyandwi na rya pentekote rya
Yakobo Rwitaba babatirije. Mu kwezi kwa gatanu k’uwo Kayogoro kuva mu
mwaka wa 1947 harobanuwe abandi bazezwashengero mwaka wa 1950
babiri ari bo b’aba: Nisubire Yohana yabatijwe kuri Noweli
1936 agaca aba umuvugabutumwa mw ishure rya
Kibingwe na Petero Ndirabika yabatijwe kuri Noweli 1937
agaca aba umuvugabutumwa mw’ishure ry’i Kiyazi. Abamisiyoneri baje mu mihana yabamwo, yatanguye
Umuzezwashengero Ndirabika Petero yemeza ko Nisubire kwumva ivyo bigisha bimuryoheye, cane-cane ko
Yohana yamutanze kurobanurirwa ayo mabanga. batumirira abana kuja kw ishure kwiga kwandika no
Bishoboka rero ko Nisubire Yohana yoba yarobanuriwe gusoma. Yamaze amezi ndwi yumviriza ivyerekeye
ayo mabanga mu mwaka wa 1946. Abo bazezwashengero urukundo rw’Imana yigishwa n’umwigisha wiwe Petero
uko ari babiri ntitubona ko boba barigeze gukorera mu Ndirabika kw ishure ry’i Kiyazi.
Kayogoro, ariko baciye barungikwa gukorera i Gishiha.
Aravye abamisiyoneri yabona buzuye umunezero, aca
Ikindi na co n’uko umuvugabutumwa Ntakandi Samuel ahitamwo kuba umukristo. Ntivyamworoheye mu ntango,
w’umunyamulenge yahawe amabanga yo kugenzura ivyo kuko abavyeyi bavyanka. Mugabo babonye ingene
abavugabutumwa bakora, atigeze arobanurirwa umwana wabo ahindutse, na bo baciye bemera gukizwa.
amabanga y’ubuzezwasengero n’aho abantu bose Muri ico gihe, abakiri bato vyaraborohera gukizwa kuko
bamushingira intahe nziza, kandi yari n’iteka mu bantu. batari bwiyegurire Kiranga.
Bishoboka kw’abamisiyoneri bari bafise intego yo
kurobanurira ayo mabanga abarundi imbere y’abandi Amaze gukizwa, Samiye Lazaro yahindutse
bose. Ntakandi Samuel yaciye ava mu Kayogoro asubira i umuvugabutumwa mu nzu kwa se. Yakunda guhagarara
Kongo mu mpera z’umwaka wa 1940. Mu mwaka wa 1950, ku murongo wa Bibiliya wo muri Yohana 3: 16. Nyina
yari umuvugabutumwa i Buvira. amaze kwihana, aca aturira ibigirwamana yari atunze.
Ababanyi biwe baca batangura kumutera ubwoba,
Imbere yuko arobanurirwa ayo mabanga, Samiye Lazaro bamubwira ko bizomugirira ingaruka mbi. Avyumvise, aca
yoba yavutse mu mwaka wa 1927. Akiri umwana, yabaye abishura yuko imana baturirira ivyayo ibona, atari Imana
umwungere w’inka, agafasha n’abavyeyi biwe mu ndimo. y’ukuri, ariko kw’ari ingegene z’ibiti gusa.
44 45
Samiye Lazaro, yabatijwe ku musi ugira 4 w’ukwezi kwa 4 Imana, Pasitori Nizigama Esron, yamusubije mu mabanga
umwaka wa 1939, yagira 26 ku rutonde rw’abakristo nk’umuzezwashengero kugeza yitavye Imana.
mw’ishengero ryo mu Kayogoro. Mu mwaka wa 1943 aca
abatizwa muri Mpwemu Yera.
Pr Madengo Abedunego
n’umugore wiwe Elisabeth
bagize uruhara runini
rwatumye ishengero rya
pentekote ry’i Kiremba ritera
imbere cane.
Amaze igihe yumviriza inyigisho, Abedunego Madengo Ico gihe, abavugabutumwa baregeranira i Kiremba bavuye
yaciye yihana. Mu kwezi kwa 5 mu mwaka wa 1937 aca iyo barungitswe kuvuga ubutumwa, bakamara iyinga ryose
arabatizwa hamwe n’abandi bashika nka 20. Mu mwaka canke amayinga abiri mu masengesho no mu nyigisho za
wa 1939, yaciye abatizwa muri Mpwemu Yera. Bibiliya. Aho baja kuvuga ubutumwa, barasengera
abarwaye bagasenda n’abadayimoni, abantu bagakira.
Pasitori Abedunego Madengo yari mu masengesho, aho Ivyo vyatumye igikorwa c’Imana gitera imbere cane.
yumva ukuboko kw’Imana kuje ku mutwe, aca yumva
umenga yuzuyemwo umuriro. Buno nyene atangura Kugeza 1939, Alda Holmström ni we yari ajejwe ishure ry’i
kuvuga mu ndimi zitamenyekana. Yumva aranezerewe Kiremba. Mur’uyo mwaka ni ho Lemuel Karlsson yapfira
cane, aca yaduka atwenga ashira ijwi hejuru, biranka ko mu Kayogoro. Alda rero aca agenda gufasha umupfakazi
yokwigumya. Amiga aheze, abandi bagatangura gutaha, asigaye, ishure aca arisigarana Abedunego Madengo.
we yumva yokwigumira ngaho mu masengesho. Ashitse i Kuva ico gihe, Abedunego aca akora
muhira yakunda kuja mu mirima gusengerayo. nk’umuvugabutumwa, umwigisha n’umuyobozi w’iryo
shure kugeza aho arobanuriwe kuba umwungere wa
Amaze kurangiza ivyigwa, Abedunego Madengo yaciye mbere w’ishengero rya pentekote rya Kiremba.
atogwa ngw’abe umuvugabutumwa, aca arungikwa mu
mihana itandukanye kuvugayo ubutumwa. Mu ntango Mu mwaka wa 1942, Abedunego Madengo yarobanuriwe
ntivyari vyoroshe kuko abavugabutumwa batarabwa ryiza amabanga yo kuba umushingantahe w’ishengero hamwe
na Filipo Bwanike.
54 55
Mu mwaka wa 1944 na 1945 habaye ingorane zitewe
n’ubukene buturutse ku ngwano y’isi yose yabaye mu
myaka ya 1940-1945. Amahera yo guhemba
abavugabutumwa arabura, amashure atangura gusabwa
guhemba abarimu, kandi bakagabanya cane umushahara
bahora bahembwa. Abakristo benshi batangura
kubivamwo eka mbere n’abarimu. Hongerako ikiza
c’inzara cateye mu mwaka wa 1945 kigahitana abantu
benshi. Mur’iyo myaka aho kugwira abakristo mbere
n’abarimu baragabanutse cane.
Isango ryo kuja kwiyandikisha rigeze, yazindutse aritegura, Nk’uko Pasitori Filipo Bwanike yigeze kubimbwira, Thomas
hanyuma afata inzira ngw ahamvye bagenzi biwe. Ageze Winberg yaciye arobanura Abedunego Madengo na Filipo
mu nzira, haca hamuhwikira umuco mwinshi agwa hasi, Bwanike amaze kubashingira abageni ngo babe
ubwenge buca burazimira. Abagiye kwiyandikisha abazezwashengero, aca asaba Filipo Bwanike ko yoja
baramurorera baramuhebura. Ngo yagiye gutora ubwenge kuba mu misiyoni kugira ngo asigarane imisiyoni.
amasaha yo kwiyandikisha yamaze kurenga, aca
arabivamwo asubira i muhira ashishikara gukorera Imana Mugabo kubera ko Filipo Bwanike yari inyakamwe, atari
mur’ubwo bukene. afise abo bavukana basigara kw’itongo, aca
arabimwankira. Filipo Bwanike ni ko guca asaba Thomas
Hashize imyaka hafi cumi n’umwe, Pasitori Thomas Winberg ko Madengo Abedunego yari afise abo bavukana
Winberg ataronse akaruhuko, yahisemwo kugenda basigarana itongo, yoba ari we yoja kuba mu misiyoni. Uko
kuruhuka mu mwaka wa 1946 asiga ata mu misiyoneri ni ko Pasitori Madengo Abedunego yaciye aja kuba mu
w’umugabo arashika ngw amusigaranire ishengero. misiyoni i Kiremba ari kumwe n’umutambukanyi wiwe
Ishengero rica risigaranwa na Filipo Bwanike na Elisabeth.
Abedunego Madengo.
56 57
Abasigaranye
ishengero rya
Kiremba Pasitori
Thomas Winberg
agiye kuruhuka
Uwo Pasitori Rurageze Andereya yasubiriwe na Pasitori Ni ho kw’igenekerezo rya 25/6/ 2007 ishengero rya
Ntunzwenayo Augustin yari afise umugore wiwe yitwa pentekote rya Mugara ryarobanura Pasitori Barankunda
Elisabeth bavyaranye abana 8. Pasitori Ntunzwenayo Simoni Petero mu mabanga yo kuba umwungere wa kabiri
Augustin yamaze igihe arongoye iryo shengero, aca w’ishengero rya pentekote ryo ku Mugara ngw asubirire
ahitanwa n’indwara 15 ruhuhuma mu mwaka wa 2015, umuhisi Pasitori Makobero Lazare yaheruka kwitaba
ishengero rya pentekote rya Mugara rica rirobanura Pr Imana.
Barankunda Simoni Pitero ngw’amusubirire mu mabanga
y’ubwungere bwa mbere. Uwo mupasitori Barankunda Simoni Petero, yari asanzwe
arongoye ububwiriza na Centre ya Karonda. Yari
Pasitori Makobero Lazaro yagenywe n’ishengero rya yasengewe kuba umuvugabutumwa mu mwaka wa 1973,
Kiremba ngw’abe umwungere wa kabiri w’ishengero rya aba umudiyakoni mu mwaka wa 1986, ahabwa amabanga
Mugara, yavutse mu mwaka wa 1922, abatizwa i Kiremba y’ubuzezwashengero mu mwaka wa 1991.
ku wa 28/5/1939. Yaciye yatirwa mw’ibanga ry’ubudiyakoni
mu mwaka wa 1950.
76 77
akitaho abana. Ukw ari babiri bigisha abakristo ba mbere
kwandika no gusoma. Umwe mu banyeshure bigishije ni
Aba ni bo ari Samiye Lazaro. Mu mwaka wa 1946 ni ho Nisubire Yohana
abungere yarobanurirwa kuba umuzezwashengero, akurikirwa na
b’ishengero Ndirabika Petero yarobanuriwe ubuzezwashengero mu
rya pentekote mwaka wa 1947.
ryo ku Mugara
Kugira ngo ishengero ry’i Gishiha rironke uburenganzira
bwo kwitunganiriza ivyaryo, rishobore kwifatira ingingo
ritarinze gusaba impanuro ayandi mashengero,
Ubu ishengero rya Mugara rirongowe n’umwungere wa ryategerezwa kuronka umumisiyoneri arirongora
mbere Pasitori Barankunda Simoni Petero yahora ari w’umugabo. Mu ntango z’umwaka wa 1948 haciye haza i
umwungere wa kabiri w’umuhisi Pasitori Ntunzwenayo Gishiha umumisiyoneri yitwa Elof Hjette; mu kwezi kwa
Augustin, afashijwe na Pasitori Ntiranyibagira Jonathan, gatandatu k’umwaka wa 1948 ishengero rya pentekote ry’i
umwungere wa kabiri yasubiye mu kibanza cahoramwo Gishiha rica rironka ubwigenge. Mu mwaka wa 1949
umwungere wa mbere. ishengero rya Gishiha ryari rifise ububwiriza 16 n’abakristo
500, abavugabutumwa 20 n’abazezwashengero
V.4. Ishengero rya Gishiha (Pasteurs) 2. Habatijwe muri uwo mwaka abantu 130 mu
banyagice 160 ariko mu Kayogoro mur’uwo mwaka nyene
Abamisiyoneri babonye ingene abakristo barushaho habatijwe 49 kuko abaragane vyabagora kwakira
kwongerekana mu karere k’i Bukurira n’ingene bibagora ubutumwa bwiza.
kuhashika, baciye bafata ingingo yo gutanguza imisiyoni
ya pentekote i Gishiha. Kuva ku musi wa pentekote wo mu Pasitori Ndirabika Petero na Pasitori Nisubire Yohana ni bo
mwaka wa 1945, abakristo b’i Bukurira ntibongeye kuja bari bashinzwe amabanga yo kuba abazezwashengero ba
kubatizwa mu Kayogoro, baciye batangura kubatizwa i mbere bo mur’iryo shengero rishasha. Umwalimu
Gishiha. Bahejeje kubatiza abakristo bashasha, haca w’umutama yitwa Baragomwa Dawidi wo mu bubwiriza
haba isangira ryera. Abamisiyoneri baca bagena Ndirabika bw’i Muhororo, yemeza ko igihe yabatizwa hari hamaze
Petero na Nisubire Yohana kuba abarongozi b’iryo kurobanurwa abazezwashengero batatu mw’ishengero ry’I
shengero mu mwaka wa 1947. Baca bakorana na wa Gishiha, aribo Pr Nisubire Yohana, Pr Ndirabika Petero na
mumisiyoneri w’umwigeme yitwa Alice Kjellberg. Pr Marabe Yosefu. Yemeza ko Marabe Yosefu ari we
yamubatije. Umuzezwashengero Yosiya Buhagaze,
Nkuko twabibonye, Nisubire Yohana n’umugore wiwe yarobanuwe inyuma y’uwo Yosefu Marabe. Uwo Yosefu
Eramu Mugunge baturuka mu Gasenyi ku mutumba wa Marabe ntiyaramvye, yaciye ahitanwa n’indwara avuye
Buhinga. Babatirijwe ku musi umwe ku noweli y’umwaka kwivuza i Nyamasovu i Tanzaniya. Yosiya Buhagaze
wa 1936. Nisubire Yohana ni we yari umuvugabutumwa yarobanuwe kuba umuzezwashengero mu mwaka wa
arongoye ishure ry’i Kibingwe, umugore wiwe na we
78 79
1952. Mu mwaka wa 1948, yigisha kw’ishure ry’intango muntu. Uwo na we amushira Pasitori Ndirabika Petero na
mu misiyoni y’i Gishiha. Pasitori Nisubire Yohana.
Pr Ndirabika Pierre
Umwungere wa mbere
w‘ishengero ry’i Gishiha
Abatware babonye kw abavyeyi banse kurungika abana Mu mwaka wa 1947 ni ho Ndirabika yatiwe mu mabanga
babo kw’ishure, baciye batoranya umwana umwe-umwe y’ubupasitori, ishengero rya Gishiha rica rironka
mu muryango wose aja kwiga, abavyeyi baca bemera ubwigenge mu mwaka wa 1948 habonetse umumisiyoneri
gutanga uwo mwana umwe kw ikimazi c’umuryango w’umugabo yitwa Elof Hjette. Mu nyuma y’iwe haraje
abazungu bahawe ngo barye kuko batinya gupfungwa. gukorera i Gishiha abandi bamisiyoneri.
Abo ni
abungere
b’ishengero
rya pentekote
ry’i Gishiha
Pr Simbabawe Eliachim
Pr Ngenda Jacques Pr Simbabawe Eliachim
Umwungere wa mbere Umwungere wa kabiri
84 85
V.5. Ishengero rya pentekote rya Nyanza-Lac
Hageze kuronka intahe yo kwikukira, umuzezwashengero Inyuma y’igandagurwa ry’umukuru w’igihugu Melchior
Kidebuye Yonatani ni we yaciye atogwa kuba umwungere Ndadaye na bamwe mu bamufasha kurongora igihugu mu
wa mbere w’ishengero rya Nyanza-Lac. Dutohoje mwaka wa 1993, habaye icuka kibi mw’ishengero, kugeza
twasanze umwungere wa kabiri yari Pr Ntirwahavuye n’aho ryigaburamwo kubiri, Pasitori Nyandwi Filipo aca
Thomas. Uwo na we amatohoza yemeza ko yaguye mu ahitamwo kurivamwo aja mu rindi dini ajanye n’igice kitari
caha c’ubusambanyi, n’uwamusubiriye ni co camuhitanye. gito c’abakristo. Mur’ iryo dini rindi ni ho yarangirije
Uwakora nk’icegera c’umwungere, Pasitori Kidebuye ubuzima. Ishengero rya Nyanza-Lac rica rimusubiriza
Jonathan, yari Pasitori Eliya Bwimponyi. Pasitori Kameya Enoshi.
Mu kiza ca 1972, Pasitori Kidebuye Yonatani yaciye Pasitori Kidebuye Yonatani yaciye ahunguka nko mu
ahungira muri Tanzaniya, agenda ajanye hafi abakristo mwaka wa 2000 azananye n’abakristo benshi hamaze
bose b’iryo shengero, aca ashikira mw’ikampi ry’impunzi gutegwa igikumu ku masezerano yo guhagarika intambara
ry’i Gatumba aho yasanze Pasitori Gabo Gabriel ari we no gutahukana impunzi i Pretoriya muri Africa y’epfo.
arongoye ishengero mur’iryo kampi. Gabo Gabriel abonye Ashitse mu Burundi, yashikiye mu mabanga y’
umwungere Kidebuye Yonatani ashitse, yaciye amubisa umuzezwashengero. Haheze igihe kitari gito, kubera
mu burongozi, ashikiriza ishengero yari arongoye Pasitori umwumvikano muke wari mur’iryo shengero, Pasitori
Kidebuye Yonatani. Niyungeko Yonasi yaciye yemera gusubira mw’ishengero
rya Kayogoro ryari ryamutumye, Kameya Enoshi na we
Pasitori Yonatani Kidebuye yaciye ashishikara igikorwa nyene yashimye kwimukira mw’ishengero rya Kayogoro.
c’Imana ari umwungere wa mbere w’ishengero ryo mw Haca haba ibisikanya mu mabanga y’ubwungere bwa
ikampi y’i Gatumba. Filipo Nyandwi yari yarungitswe mbere hagati ya Pasitori Niyungeko Yonasi na Pasitori
n’ishengero rya Nyanza-lac mu Rwandwa mu mwaka wa Kidebuye Yonatani. Ibirori vyahagarikiwe n’intumwa ya
1962, yaciye agaruka mu Burundi mu mwaka wa 1986, aca Leta, Apôtre Nduwumukama Charles. Uwo Pasitori
arobanurirwa kuba umwungere wa kabiri w’ishengero rya Yonatani Kidebuye yari ageze mu za bukuru, yumvise
Nyanza-Lac, aca afashanya na Pasitori Niyungeko Yonasi igikorwa c’Imana kimuremereye, yasavye ishengero
kumuha umwungere wa kabiri amufasha.
88 89
azananye n’umugore wiwe Anna-Lisa. Uwo mumisiyoneri
yakorana n’uwo munyekongo yitwa Enoki Yambayamba.
Abarangije iryo shure, bamwe bashishikaye gukorera c. Ishure rya Bibiliya ryo ku Mugara (IBM)
Imana, abandi baba abigisha mu mashure mato-mato,
kuko mu vyigwa bahabwa harimwo ivyerekeye Kw’igenekerezo rya 19/10/1980 ni ho ishure rya Bibiliya
inderabigisha. Iryo shure barimaramwo imyaka ibiri (IBM) ryatangura ku Mugara. Iryo shure ryatangujwe
bagaca bahabwa impamyabushobozi. n’umumisiyoneri yitwa Pasitori Stenlund Roland. Amaze
kuritanguza, yabaye umuyobozi waryo kugeza mu mwaka
Uwo mumisiyonerikazi Linnéa Halldorf yayigishamwo wa 1982. Ivyo bikorwa babifashanya na Pasitori Algot
afadikanije na Pasitori Bigirabagabo Yoweli yari Edlund n’umugore wiwe bari baje mu Burundi mu mwaka
yarungitswe ku Mugara n’ishengero rya Kiremba. wa 1981, bavuye kwigisha mu mashure ya Bibiliya i Kongo
no mu Rwanda. Iryo shure ryatanguranye abanyeshure 17
bava mu mashengero atandukanye.
Abo ku Mugara bari Ntunzwenayo Augustin,
Ndikumana Emmanuel, Karihanyi David, Barambona
Sharutiyeri, Banyicanzi Ferdinand.
104 105
Ab’i Kiremba bari Niyungeko Silas, Nyambirigi Uwo Henry Stälgren ni we yarondeye imfashanyo yo
Ezekiyeri, Ciza Aloys, Ngomirakiza Eliya na gusubiramwo amazu y’ishure ashaje, yubakisha uburaro
Bucabanga Zakayo. bw’abanyeshure, yubakisha aho barira n’ibiro vy’ishure.
Ab’i Kayogoro bari Niyungeko Emmanuel, na Minani Aca yongeramwo ibindi vyigwa bitahora bitangwa nko
kwandikisha imashini, ashiraho n’aho gushingura no
Eliya.
gusomera ibitabo (Bibliothèque).
Ab’i Gishiha bari Barasukana Ezekiya, Mpangaje
Natanayeli, na Sindayigaya Fanuel.
Uw’i Bujumbura yari Nshimirimana Léonard
Uwo mu Rusagara yari Barateranya Fidéli Abo bamisiyoneri
barateje imbere cane
ishure rya Bibiliya ryo
Abo banyeshure ni bo babaye imfura mur’iryo shure IBM, ku Mugara mu kanya
barangije mu mwaka wa 1983 bayimazemwo imyaka 4 gato bamaze
babona guhabwa impamyabushobozi. barirongoye
Kuva mu mwaka wa 1985 kugeza mu mwaka wa 1987 ni Mu mwaka wa 1998 ni ho Margit Söderlung yaronka
Misiyoneri Margit Söderlund yayirongoye afatanije umumisiyonerikazi yitwa KristinaYonzén aje kumufasha
n’abigisha b’abarundi. Mu mwaka wa 1987 Margit mur’ayo mabanga yo kurongora iryo shure. Bageze
Sôderlund yagiye mu buruhuko, aca aja kubandanya gukukuruka, uwitwa Fafari ni we yaciye arongora iryo
kwiga muri Amerika, ishure ica isigara irongowe na shure. Uwo na we yahavuye agwa asubirirwa na
Misiyoneri Sivert yakora mw’ishengero rya Karama i Simbananiye Olestin mu burongozi bw’iryo shure kugeza
Muyinga. Mu mwaka wa 1989, Margit Söderlund yaciye n’ubu. Imana ishimwe cane ko Fafari yongeye kuvyuka.
agaruka kuyobora iryo shure kugeza mu mwaka wa 1990,
aca akorerwa mu ngata na Misiyoneri Pasitori Henry Mu gihe umwe mur’abo bayobozi yaba afatiriwe mu bindi
Stälgren afadikanije n’umugore wiwe Anna-Carin Stälgren. bikorwa, ishure ryahagarikirwa n’umumisiyoneri
106 107
yumvikanyweko n’amashengero ahurikiye mw’ishiraha- mashengero ya pentekote mu Burundi atari i Kivu muri
mwe CEPBU. Kongo.
Abayobozi b’iryo shure bakorana n’abigisha bava irya n’ino Ni ho umumisiyoneri yari umuyobozi w’iryo shure
mu Burundi nka Niyuhire Léopold yaguye ku Mugara ry’inderabigisha, yitwa Bengt Halldorf, yaca agira
ahitanywe n’amagume mu mwaka wa 1997, Vyimana iciyumviro co kurondera imashine zo kwandika ibitabo muri
Eliyazari, Kajondogori Petero, n’abava i Kongo nka Fedha, Sweda, izo mashine zibonetse iyandikiro ry’ibitabo ryaciye
Rikky Bukulikile, Rusagara Yosefu na Masiriki rikomera cane kugeza n’aho ayandi mashengero
Mwambutsa. n’amashirahamwe atandukanye arihurumbira.
VI.4. Iyandikiro ry’ibitabo n’ibinyamakuru VI.5. Irerero ry’impfuvyi n’ikigo c’abana bagendana
ubumuga
Kugeza mu mwaka wa 1960 amashengero ya pentekote
ageze kwikukira, nta yandikiro ry’ibitabo ryariho mu Kugeza amashengero yikukiye nta bigo nk’ivyo vyari
bwatanguzwe. Ariko mu nyuma ivyo bigo vyaciye
108 109
bitanguzwa n’abamisiyoneri i Kiremba no mu Gakwende. umuhamagaro wo gukorera Imana baba bazi gusoma no
Twovuga nk’umwigeme yitwa Inger-Britt Ahlström yakoze kwandika mbere bazi no guharura.
cane mw’irerero ry’impfuvyi ry’i Kiremba, akorana
n’abigeme babiri mu burongozi bw’iryo rerero ari bo Perusi Amashengero ya pentekote amaze kubona ubukene
na Orepa. abakristo bari bafise bwo kumenya gusoma no kwandika,
mu mwaka wa 1982, afashijwe na CEPBU, yaciye
VI.6. Amashure nyigishamibano (Foyers sociaux) atanguza umugambi wo kurwanya ubujuju mu kwigisha
abantu gusoma no kwandika, hamwe no guharura bise
Igikorwa ca mbere abamisiyoneri batanguriyeko, cari ico «Umutwenzi» mu mashengero yose. Mur’ivyo vyigwa,
kwumvisha abantu ko bakwiye kurungika abigeme hakoreshwa indinganizo (programme) bise “Umutwenzi”
mw’ishure. Abavyeyi babona ko abakobwa bakwiye ya Robert Rice.
kumenya kurima no guteka gusa atar’ uko badashobora
kuronka abagabo. Bamaze kujijuka, ishengero rya Mugara Uwo mugambi umaze kwemerwa n’amashengero yose,
ryabaye irya mbere ryatanguje ishure ry’abigeme waciye utanguzwa. Intumbero yawo kwari ukwigisha
b’imiyabaga. Mu mwaka wa 1943, ni ho umumisiyonerikazi gusoma no kwandika be no guharura abantu bakuze
Siri Karlsson yatanguza ishure ry’abakenyezi ririmwo bataronse amahirwe yo kuja mw’ ishure. Ico gikorwa cari
abanyeshure 12. gihagarikiwe na Bucabanga Zakayo afatanije
n’umumisiyonerikazi yitwa Marione mu gihugu cose. Kandi
Ico gikorwa carateye imbere gica gitanguzwa irya n’ino mu uwo mugambi wabaye ngirakamaro cane kuko wafashije
bundi bubwiriza. Abamisiyoneri batari bake barakoze benshi kumenya gusoma, kwandika no guharura.
mur’ayo mashure aha twovuga nka Eva Bodén, Karin
Fernström n’abandi bafadikanije n’abigisha b’abarundi. VI.7 Ibindi vyaranguwe.
Ivyo bikorwa vyaratangujwe no mw’ishengero rya Kiremba Amashengero yararanguye imigambi myinshi
aho bashoboye gusohora abigeme benshi barangije y’iterambere. Aha twovuga nko gukwiragiza mu mihana no
amashure, abenshi muri bo bafasha mu mavuriro akukira mu mashure amazi meza, gutera ibiti, kwubaka inganda
amashegero. (ateliers), amashure y’abana yo ku musi w’Imana (sundy
scool) n’ibindi vyinshi tutadondaguye.
VI.7 Umutwenzi
VII. INGENE AMASHENGERO YATANGUJWE N’A-
Igihe abamisiyoneri bashika mu Burundi, ikintu ca mbere BAMISIYONERI YIKUKIYE
baherako kw’ari ukwigisha abantu gusoma no kwandika,
hamwe no guharura. Bigishirizwa ku bitambara, Igikorane c’abamisiyoneri caba uko umwaka utashe, ni co
bagakoresha n’ibitabo bimwe bimwe vyari mu rurimi cari gifise ububasha bwo kwereka abamisiyoneri iyo baja
rw’igiswahili, ibindi vyari mu kirundi nk’icuririzo, ivyatowe kurangurira imirimo, hagafatirwamwo n’ingingo zo
n’ibindi. Ivyo vyafashije benshi kuko nk’abaronka gutanguza imisiyoni mishasha kugeza ku mwaka wa 1960-
110 111
1961. N’aho vyari bimeze gurtyo carazira kikaziririzwa mabanga yo kuba abazezwashengero ntibigera bamenya
kwivanga mu vyerekeye ingingo zifatwa n’ishengero rya amategeko agenga ishengero. .
pentekote rimaze kuronka ubwigenge (Autonomie).
Mu mwaka wa 1959, mu gikorane ben’ico, ni ho hafatwa
ingingo yuko hakwiye gutegugwa igikorane cihuta i
Bujumbura uwo mwaka utarashira, kikitabwa
n’abazezwashengero n’abamisiyoneri gusa.
Abamisiyoneri baca bagwa mu gahundwe, barababara inama yariko itegurwa i Bujumbura, bazanywe no
cane, kuko batahuye kw’abanyafrika bahisemwo gushikiriza ico ciyumviro cavuye mu nama yo muri
kubirukana bagasubira iyo baje bava. Baca bafata ingingo Stokolme no kumenyesha aho ayo mashengero
yo kuja kwiherera ari bonyene kugira ngo bige ico kibazo. abarungitse ahagaze. Abapasitori batowe n’aba bakurikira:
Lewi Pethrus na Willis Säve bo mw ishengero rya
Bavuye mu mwiherero, uwari arongoye inama, Simon Filadelufiya ry’i Stokolme,
Pettersson, yaciye amenyesha abitavye inama, Harald Gustafsson wo mw’ishengero Goteborg
kw’abamisiyoneri bemeye kw’amashengero ya pentekote August Brissler wo mw’ishengero ryo muri Ostersund.
asaba kwemererwa kubaho muri Leta, kugira ngo abone
gukora ku mugaragaro (Statut civil canke personnalité Abo ni bo barungitswe guserukira ayo mashengero mu
civile) atari mu kibaba ca MLS. nama y’i Bujumbura no gushikiriza ivyavuye mur’iyo nama
yabereye i Stokolme.
Inama igira kabiri ya bose yabereye i Bujumbura. Imbere
y’uko inama iba, umumisiyoneri umwe wenyene Gosta VII.3. Ingene habaye ibisikanya mu burongozi
Palmertz, yari umwe mubamisiyoneri ba kera, ni we bw’amashengero n’ingingo zafatiwe ishiraha-
yashigikiye abanyafrika nk’uko biri mw’ikete yandikiye Ake mwe MLS ry’abamisiyoneri
Boberg yari agiye gusubirira Samuel Nystrom yari
umunyamabanga w’imisiyoni y’i Filadelufiya, i Stokolme. Intumwa z’ayo mashengero yo muri Sweda, zaciye zifata
urugendo rwo kuza mu Burundi. Bashitse i Bujumbura, abo
VII.2. Impari zabereye muri Sweda kuvyerekeye bapasitori babanje kugira inama ukwabo hamwe
ivyavugiwe mu nama y’i Buvira n’abamisiyoneri kw’itariki 30 na 31 z’ukwezi kwa gatanu. Ni
ho Lewi Pethrus yashikiriza raporo y’ivyavugiwe mu nama
Kw igenekerezo rya 27 na 28 z’ukwezi kwa 4 k’umwaka wa yabereye i Stokolme.
1960, abaserukira amashengero ya pentekote yo muri
Sweda, hamwe n’abamisiyoneri bari bagiye mu buruhuko Hageze inama y’abatumire bose, Lewi Pethrus ni we
muri Sweda bavuye aho barangurira igikorwa c’Imana muri yatanguye gufata ijambo. Mw’ijambo yashikirije,
Kongo, muri Rwanda-Urundi no muri Tanzaniya, baciye yamenyesheje abitavye inama ko ibikorwa vyose
bahurira i Stokolme kugira ngo bihweze ivyavuye mu nama vy’ishengero bitegerezwa kwegukira abanyafrika ijana
yabereye i Buvira. Bamaze kuvyumviriza no guca hirya no kw’ijana nk’uko Bibiliya ivuga. Aca ashikiriza abari bitavye
hino ivyo vyiyumviro, abaserukira amashengero ya inama ko ishirahamwe ry’abamisiyoneri ryitwa MLS
pentekote yo muri Sweda, baciye bashikiriza ko ritegerezwa gufutwa.
ishirahamwe ry’abamisiyoneri ryitwa “Mission Libre
Suédoise” MLS ryofutwa. Baca batora abapasitori bane Nk’uko twari twamaze kubibona, abamisiyoneri ntibari
baserukira amashengero ya pentekote yo muri Sweda ngo bwigere biyumvira kw amashengero barongoye
bitabe bazoyakwa, maze uburongozi bwayo bugashikira
------------------- abanyafrika. Abo bamisiyoneri ni bo bari bazi amategeko
Ishngero rya Pentekote ryo mu Kayogoro ikigabane ca 13 bisunga mu kurongora amashengero aho bagenda
114 115
bayatanguza. Abazezwashengero barobanurirwa kuvuga Izo ngingo zimaze gufatwa, abamisiyoneri b’abagabo bari
ubutumwa, kubatiza, gusangiza, kurongoza n’ibindi nk’ivyo barongoye amashengero vyarabagoye kurekura. Harald
mugabo batazi amategeko agenga ishengero. Kanatsinda Gustafsson yagerageje kubahumuriza ko bazoshishikara
ntibigera bicarana n’abamisiyoneri mu manama bagira iyo kwigisha mu mashure ya Bibiliya bagira batanguze ariko
batumiwe mu bikorane vyaba uko umwaka utashe ngo biranka. Ah’ubwo abenshi mur’abo bamisiyoneri baciye
bige amategeko akoreshwa mu burongozi bw’ batangura kuva mu gihugu c’Uburundi mu ntango
amashengero. Hageze inama, abamisiyoneri baca z’umwaka wa 1961.
biyonjorora bakaja ukwabo kwiga ibibazo vyo mu
mashengero bakoreramwo n’ivyerekeye amategeko Haciye hategugwa itegeko rigenga ishengero iry’ariryo
agenga amashengero. ryose rivugwamwo inzego zitegerezwa gufata ingingo
mw’ishengero ni zo z’izi:
Mur’iyo nama yabereye i Bujumbura, Pasitori Willis Save Ihuriro ry’abajejwe kurongora ishengero rigizwe n’abungere
ni we yaciye yunganira Pasitori Lewi Pethrus, aca arafata n’abazezwashengero, (Conseil de l’Eglise)
ijambo, ashikiriza uko abaserukiye amashengero ya Inama y’abagize ishengero ryose ijejwe gutora abinjira
pentekote yo muri Sweda biyumvira ko vyogenda mu mw’ihuriro ry’abajejwe kurongora ishengero (Assemblée
gushikirizanya amabanga yo kurongora amashengero: Générale)
Ishengero ryose ritegerezwa kwisabira muri Leta
Mur’iyo nama yabereye i Bujumbura, ni ho habereye
urupapuro rwemeza ko ririho (personnalité morale)
amatora y’abungere ba mbere, hagenwa n’abungere ba
kugira ngo rishobore kuronka uburenganzira bwo kabiri b’amashengero ahawe intahe yo kwikukira uko ari
kugura, kudandaza amazu canke amatongo, kugira atandatu.
ubutunzi no kurangura imirimo yose itegekanijwe
n’amategeko y’igihugu. VII.3. 1. Ibisikanya mu burongozi bw’amashengero
Kandi ku buryo bw’umwihariko, urwo rupapuro
rwemeza kubaho rwategerezwa gusabirwa amazu Mur’iyo nama yariko irabera i Bujumbura, babanje
kwumvikana ingene amatora akwiye kugenda. Uwatorwa
y’abamisiyoneri, i Kivu na ho rugasabirwa ishure
kugira ngo asubirire umumisiyoneri yaba ari
ry’abaswedwa, hamwe n’iyandikiro ry’ibitabo.
umuzezwashengero w’umurundi yahora akorana n’uwo
Mu gihugu kimwe-kimwe hategerezwa gutanguzwa mu misiyoneri mu bikorwa vyo kurongora ishengero.
ishirahamwe ryo gufashanya mu vyerekeye ivy’imibano
n’iterambere rifise amategeko arigenga n’uruhusha rwo Bahejeje gutora umwungere wa mbere, baca batora
gukora ku mugaragaro (Statut civil). n’umwungere wa kabiri mu bari basanzwe baratiwe mu
mabanga yo kuba abazezwashengero.
Mur’iryo shirahamwe igitigiri c’abanyafrika categerezwa
kungana n’ic’abamisiyoneri. Kand’ imbere y’ubutegetsi Bamaze kwumvikana ingene bikwiye gutunganywa mu
bw’igihugu, rigaserukirwa n’abantu babiri: umunyafrika gushiraho inzego zirongora ayo mashengero ahawe intahe
n’umuswedwa. yo kwikukira, baciye batora abayarongora. Abatowe rero
116 117
uwa mbere yaba umwungere wa mbere w’ishengero, mabanga yo guserukira iryo shirahamwe muri Leta ari
icegera ciwe akaba umwungere wa kabiri. kumwe na misiyoneri Ake Boberg. Ibihugu vy’Uburundi
n’Urwanda bimaze kwikukira mu mwaka wa 1962, igihugu
Abatowe mur’urwo rwego rwo kurongora amashengero ya kimwe ukwaco caciye kigira ADEEP yaco.
pentekote nk’uko vyari bihejeje kwumvikanwa mur’iyo
nama ni aba bakurikira: Ivyo birangiye, Pasitori Manase Mafefere yaciye afata
ijambo, akengurukira abamisiyoneri bari barongoye
1. Mw’ishengero ry’i Kiremba hatowe Pasitori Abedunego amashengero ko babareze neza kandi ko bemeye
Madengo ngw abe umwungere wa mbere, uwa kabiri kubisikanya mu mabanga yo kurongora amashengero mu
aba Pasitori Manase Mafefere; mu mwumvikano ntangere.
2. Mw’ishengero ryo mu Kayogoro hatowe Pasitori Lazaro
Samiye ngw abe umwungere wa mbere, uwa kabiri aba
Pasitori Daniyeli Ntampera; Abo ni bo
3. Mw ishengero ry’i Gishiha hatowe Pasitori Ndirabika batowe
Petero ngw abe umwungere wa mbere, uwa kabiri yari guserukira
ADEEP
Pasitori Yosiya Buhagaze; muri Leta
4. Mw ishengero ryo ku Mugara, hatowe Pasitori
Batolomayo Hajayandi ngw’abe umwungere wa mbere,
uwa kabiri aba Pasitori Simiyoni Gasindi;
5. Mw ishengero ry’i Nyanza-Lac hatowe Pasitori
Yonatani Kidebuye ngw abe umwungere wa mbere,
uwa kabiri aba Pasitori Ntirwahavuye Thomas;
6. Mw’ishengero ry’i Bujumbura, hatowe Jerôme Inyuma y’ivyo, umumisiyoneri yafashe ijambo ryo gukeza
Bagwiza ngw’abe umwungere wa mbere, uwa kabiri abatowe kubasubirira mu mabanga yo kurongora
aba Kiburugutu Petero. amashengero, yavuze ijambo rikomeye ati: “Abirabura
mugiye gusubira mu kibanza twahoramwo co kurongora
VII.3.2. Gushiraho ishirahamwe risubirira MLS amashengero. Mugabo ntimwiyumvire ko mugiye kuja
hejuru, natwe tugasubira hasi. Tuzoguma hejuru, namwe
Ivyo birangiye, baciye bemeza gushiraho ishirahamwe ryo mutegerezwa gukura mukaduga kugira ngo mudushikire”
gufashanya risubirira ishirahamwe ry’igenga
ry’abamisiyoneri b’abaswedwa, MLS. Iryo shirahamwe Amategeko ngenderwako y’iryo shirahamwe amaze
rihurikiyemwo amashengero ya pentekote yo mu Rwanda kwandikwa nk’uko vyasabwe, yaciye ajana n’ivyete bisaba
no mu Burundi, bamaze kurishinga baciye baryita kw ishengero rya pentekote ryose ryemererwa ko ririho
Associations d’entraide des Eglises de Pentecôtes (Personnalité morale) gurtyo ishengero ryose ukwaryo
(ADEEP). Pasitori Manase Mafefere, aca atorwa mu rikabona kuronka uruhusha rwo gukorerako ku
118 119
mugaragaro no kugira ijambo ku butunzi bwaryo, rikaronka Mu mwaka wa 1973, iryo shirahamwe ADEEP ryagize
n’uburenganzira bwo kugira ibibanza vyo kwubakamwo ingorane zikomeye, kuko Umukuru w’igihugu c’Uburundi,
amasengero canke amazu akenewe, no kugira amatongo, Mikaheli Micombero yafashe ingingo yo kurifuta bo
kugira amashure canke amavuriro n’ubundi butunzi bwose n’iradiyo CORDAC y’ishirahamwe ry’amashengero
bw’ishengero. y’abaporoti (Alliance des Eglises Protestantes) ayagiriza
ko ari yo akwiragiza amakuru yo gurtyoza igihugu
Mu kwezi kw’icumi k’umwaka wa 1960 uguhana amatungo c’Uburundi mu makungu
n’amatongo hagati y’abamisiyoneri n’abarongozi
b’amashengero ahawe kwikukira vyari vyamaze Iyo ngingo yo gufuta iryo shirahamwe, imaze kuvugwa mu
gutegurwa neza, biba birarangiye. Mu kwezi kwa gatatu nsamirizi y’Uburundi ku musi wa gatandatu, bukeye
k’umwaka wa 1961 ADEEP iba iremewe.na Leta. Inyuma abasirikare b’i Bururi baciye bazinduka gushira amagufuri
y’amezi atandatu ishirahamwe ry’abamisiyoneri (MLS) rica ku miryango y’urusengero rw’i Kiremba, kuko bagira ngo
rirafutwa, uburongozi bw’amashengero ya pentekote mu hafuswe ishengero rya pentekote. Mur’ico gihe, Pasitori
Burundi buca bwegukira abarundi. Musa Muhandanyi wo mw ishengero rya Gishiha ni we yari
yagenywe guserukira iryo shirahamwe muri Leta, asubiriye
Pasitori Mafefere Manase yaserukira ADEEP muri Leta, Pasitori Manase Mafefere. Ivyo vyashitse vyahuriranye
yabaye mu bazezwashengero ba mbere bashoboye Barunaba Karorero imfura ya Pasitori Madengo
kuronka ibakwe ryo kugendera amashengero ya pentekote Abedunego yariko ararangiza amashure mu Buswise, yaje
yo muri Sweda. mu buruhuko.
Baciye bavyemera, baca barungika abanyeshure Abayobozi b’iryo shure bagiye barakurakuranwa bari Henri
mw’ishure ry’inderabigisha ry’abigeme ry’i Buhiga n’ishure Stollgrën na Bengt Halldorf kugeza habonetse umurundi
ry’inderabigisha ry’i Kibimba ry’abahungu. yitwa Kanyabitabo Andereya, umukristo wo mw ishengero
rya pentekote rya Kiremba, yari azanye impamyabusho-
Abize mur’ayo mashure twovuga nk’umwigeme Magi wo bozi ya Licence yo kwigisha, ahawe na kaminuza
ku Mugara yaronkeye impamyabushobozi yo kwigisha y’Uburundi mu mwaka wa 1976.
(moyenne pédagogique) i Buhiga na Bukuru Novi w’i
Kiremba yatanguriye i Buhiga agahereza i Kiremba na Abo bamisiyoneri ukw ari babiri, bakoze neza cane ku
Macumi Eugénie etc. buryo ishengero rya Kiremba ryabagomwe
rikabarobanurira amabanga y’ubuzezwashengero.
Abamisiyoneri n’abungere b’amashengero ya pentekote Kanyabitabo Andereya amaze igihe gito yigisha, yaciye
yo mu Burundi, bahuriye mu nama yabereye mw ishengero agenwa mu mabanga y’ubuyobozi bw’ivyigwa (Prefet des
ryo ku Mugara mu mwaka wa 1962 kugira ngo bige ingene Etudes).
hoboneka ishure ryisumbuye riramura abigisha bafise
ubumenyi nyabwo kuko batari bagishobora kurungika Mu mwaka w’ishure wa 1986-1987 ni ho yagenwa mu
abanyeshure kwiga i Lemera. mabanga yo kuyobora ishure rya Kiremba, aca akorera mu
ngata abo bamisiyoneri, ayobora iryo shure kugeza
Mur’iyo nama, haciye hafatwa ingingo ko hotanguzwa akukurutse.
ishure ryisumbuye ry’inderabigisha. Ryari gutangurira ku
Mugara, mugabo kubera ko batari bafise amazu, baca Mu nyuma, vyaragaragaye cane ko kurungika
bahitamwo ko riba riratangurira i Kiremba. Iryo shure
abanyeshure kwiga i Bulaya bisaba uburyo bwinshi, baca
ry’inderabigisha ry’i Kiremba rica ritangura mu mwaka wa
bahitamwo kurungika abanyeshure ba mbere baciye
1963.
ubwenge bari barangije ishure ry’inderabigisha ry’i
Kiremba kwiga muri kaminuza y’i Kisangani muri Kongo,
umutekano wongeye kugaruka. Mu banyeshure ba mbere
124 125
barungitsweyo, harimwo Léon Ndikunkiko na Yeremiya yabatumye imyaka itanu, bagakorera mu mavuriro akukira
Nisubire yazimanganiye iyo yari kwiga i Kisangani. amashengero yabarungitse kwiga.
Ico kibazo c’imitobe cari gikomeye cane ku buryo Kuva ico gihe ku musi w’Imana, abatari bake mu baririmvyi,
n’abaririmvyi canke abavugabutumwa eka mbere bazinduka mu masengesho kuva isaha imwe y’igitondo
n’abazezwashengero bari baramogoreye kuyinywa, gushitsa isaha zibiri hageze gutegura indirimbo baririmba.
bamwe ugasanga basigaye baririmba canke bavuga Abaririmvyi baca batangura guhura imitobe itaze, amajwi
ubutumwa baborewe. yabo aca ararongoroka, batangura kuririmba neza
n’amajwi meza ajana n’ikinanda n’inanga.
Abaririmvyi b’i Gishiha basabwe kuja mu gikorane cariko
kirategurwa n’ishengero rya pentekote ry’i Kiremba mu Umupfasoni w’umudiyakonikazi yitwa Ruth Nkundukize
mwaka wa 1976. Baca batangura gutegura indirimbo yanyiganiye ivyamushikiye bari mu rubanza rw’ubukwe.
bazoririmbira mur’ico gikorane. Umusi umwe turiko Harimwo umuzezwashengero w’umubwiriza. Hageze
turategura ico gikorane, twumvise dufise inyota yo kuzimanwa, uwo muzezwashengero aca afata ikirahuri
gusenga kugira ngo twuzure Mpwemu Yera. Umugoroba kirimwo umutobe uhiye, agiha uwo mupfasonikazi. Kubera
umwe, duhejeje gutegura indirimbo, aho gutaha yuko yari agihawe n’umupasitori akaba n’umubwiriza
umurongozi aca asaba ko abafise ibibagoye i muhira wiwe, biramugora kumwankira, aca aracakira, aranywa.
botaha, abandi na bo bagasigara barasenga Imana.
Agishize uwo mutobe mu kanwa, yumva ijwi
Duca twinjira mu masengesho. Haheze igihe kitari gito, rimukankamira, ngo : « Urasubiriye narakubujije ». Aca
buhwibiriye, ni ho umuriro wa Mpwemu Yera wururuka, yumva iseseme rirabize, aca yihuta gusohoka, aja
abaririmvyi benshi batangura kuvugishwa mu ndimi kudahwa. Yambwiye ko yadashwe iyo nzoga gusa
zitamenyekana. itavanze n’ikintu kindi na kimwe kandi bari bahejeje
gufungura. Kuva ico gihe ntiyongeye kuyikoza ku munwa.
Umwigisha wo kur’iyo shure, yariko ararengana kw’
ibarabara, yumvise turiko turasenga, vyaramuteye ubwoba Igikorane kigeze, duca dufata urugendo tuja i Kiremba.
kuko atavyo yari amenyereye. Ni ko guca aza arihuta Mur’ico gikorane, hari umuriro w’Imana udasanzwe.
guhagarika ayo masengesho, ahahurira n’umumisi- Dutanguye kuririmba, ikoraniro ryose ryarahezagirwa.
yonerikazi yari arongoye ivuriro ry’i Gishiha Inga Umugoroba umwe, baduhaye umwanya wo kuririmba. Ico
Sandberg. Bahashitse, basanga turarangije gusenga. gihe, Pasitori Thomas Wimberg ni ho yar’ari. Tuca
128 129
turirimba tuvuza ikinanda ururirimbo nanditse ruvuga ngo : kw’abarimu n’abadiyakoni bose banywa imitobe itaze
« Baba wetu wa mbinguni, tunasogelea wewe, tunawomba batazoja ku ruhimbi rw’Umwami rukurikira. Uwo mupasitori
nguvu yako, ili tuishi nawe, Washa moto ndani yetu, wa na ho nyene yaranse guheba imitobe itaze ahitamwo
roho mutagatifu, tunaomba wewe bwana, tunakuomba kwibera umukristo asanzwe.
wewe…. ». Ku musi ukurikira, Pr Thomas Wimberg, afashe
ijambo, yaciye asaba ko twokwongera kuririmba iyo Abakristo bazimogoreye, batangura kuvuga ko
ndirimbo. Turiko turayiririmba, acarahezagirwa cane. bazibabujije bazoca bigira mu yandi madini. Kw’ikanisa
Turangije, aca avuga n’ijwi rirenga ngo : « Haleluya ! rigira gatatu, umwungere Ndirabika Petero yongeye
Abarundi baramenye kuririmba! Nari narabigishije gutangaza k’umukristo wese akinywa imitobe itaze,
kuririmba birabananira kugeza n’aho nduha ngaheba. » atayihevye atazokwongera kwegera ameza y’Umwami.
Aca avuga ijambo rikomeye, ati: “Nopfuma nsigarana
Turirimvye ishengero ryarahezagirwa, ku buryo abaririmvyi abakristo amajana atatu hako ngira ibihumbi n’ibihumbi,
bari bavuye mu gihugu cose, bumvise uko turirimba, baca kw’iherezo ngasanga navunikiye ubusa”.
bipfuza kuririmba nk’abanyagishiha. Indirimbo
z’abaririmvyi b’i Gishiha zica ziba rurangiranwa mu gihugu Uwo muzezwashengero yari yananye, abonye ingingo
cose mu bikorane vyagiye birakurikirana haba i Kiremba, ifashwe no ku bakristo banywa imitobe itaze, yaciye asaba
mu Kayogoro canke i Gishiha nk’uko wa mu misiyoneri yari imbabazi, ngo bamusubize mu bubwiriza nk’umuzezwa-
yareretswe. shengero. Ariko ingingo yaza yafashwe yo kwemeza ko
yikuye mu gikorwa c’Imana ntiyahindutse, yarinze arangiza
Kuva ubwo, n’aho hatari bwashingwe itegeko ryo kubuza ubuzima bwiwe ari umukristo asanzwe.
kunywa imitobe itaze, abakristo baciye batangura guheba
kunywa imitobe itaze n’icitwa ikiboreza cose. VIII.2 Ingene ububwiriza bwa Kididage n’ububwiriza
bwa mbizi bwegukiye Ishengero rya Kayogoro
Abarongoye ishengero rya Gishiha bamaze kubona ingene
ishengero ricitse iyondoyondo kubere iyo mitobe itaze,
baciye bafata ingingo yo kubuza kunywa ikiboreza cose Abakristo bo mu Kididagi no ku Mbizi, ntibakiriye iyo ngingo
uhereye kuri iyo mitobe. neza yo kubuza abakristo kunywa imitobe itaze n’ibindi
biboreza. Basavye kworoherezwa bagashishikara banywa
Batanguye gushikiriza iyo ngingo kw’ikanisa uruhimbi ubushera kubera ko i wabo hatamera ibitoke, kandi nta
rurangiye. Umwungere Ndirabika Petero yatangaje yindi mitobe yashobora kuboneka atari ubushera.
kw’abazezwashengero bose banywa imitobe itaze,
basubiriye kuyinywa, kw’ikanisa rikurikira batazoja ku Nta bundi buryo bari basigaranye bwo gutegura imisi
meza y’Umwami. Umuzezwashengero umwe gusa yitwa mikuru atari ku bifise bashobora kugura amafanta. Kubera
Pasitori Ntibutumirwa Matayo, ni we yanse kuziheba ko ubushera na bwo nyene babutara bugasha, mbere
ahitamwo kuja mu barimu n’abadiyakoni. Kw’ikanisa rigira bigashoboka ko habamwo n’inzoga z’impeke, ishengero
kabiri, umwungere Ndirabika Petero, yaciye atangaza rya Gishiha ryaranse kuborohereza, umwungere Ndirabika
Petero aca afata ingingo yo gukurayo abarimu.Umwigisha
130 131
w’i Kididagi yitwa Habonye Pierre, yaza yatanguje ishure i Haciye hafatwa ingingo yo kubuza burundu imitobe itaze
Busango mu Rutana, avuye mu Kididagi, ico kibanza mu mashengero yose ya pentekote mu Burundi harimwo
caciye kibura uwugikwirikirana. Mur’ico gihe ishengero rya n’ubushera bwashobora kwitiranywa n’inzoga z’impeke. Ni
Kayogoro ryaremera kw’abakristo baryo banywa mur’iyo nama hafatiwe ingingo ibuza k’umugore wo
ubushera. Ni mur’ubwo buryo, ishengero rya Gishiha kw’ihari agira kabiri abatizwa, kandi ko kizira gusambuza
ryaciye rihebera ishengero rya Kayogoro ububwiriza bwa urugo rw’umunyakatolike yihannye.
Kididagi n’ububwiriza bwa Mbizi.
Naho ingingo yo kubuza kunywa imitobe itaze yari yamaze
Ayo mashure ya Kididagi na Mbizi, ntiyigeze asubizwa gufatwa, abantu ntibihutiye kwemera kuyishira mu ngiro
ishengero rya Gishiha, yaciye yegukira ishengero rya mu mashengero atari make. Igihe kimwe Pasitori
Kayogoro n’aho ivyete vyerekana kw’akukira ishengero rya Sindabavimbere Lameke yari arongoye ububwiriza bw’I
Gishiha bikibitswe i Gishiha kugeza n’ubu. Mu nyuma, hino Rwizingwe mu karere ka Murambi mu ntara ya Bujumbura,
ya Kididagi, ishengero rya Pentekote ry’i Gishiha ryaciye yagendewe n’umwungere Pr Samweli Niyungeko. Haca
ritanguza amashure abiri ariyo Gisumo na Muharuro. havugwa ubutumwa bwari bwuzuye ubushobozi bwa
Mpwemu Yera. Hafi ishengero ryose n’abakozi b’Imana
bikubita hasi, dayimoni zitangura gutaka, haba
VIII.3 Ingene ikibazo c’imitobe cahagurukiwe n’ama- uruyogoyogo mw’ishengero. Baca bafata umwanya wo
shengero yose ya Pentekote. gusenda izo mpwemu mbi zari zuzuye mu bantu, ibintu
bibona gusubira mu buryo.
Ico kibazo cadutse co kunywa imitobe itaze caza caramaze
kwimonogoza mu mashengero yose ya pentekote. Ku musi w’Imana ukurikira, hongeye kuvugwa ubutumwa
Abarongoye amashengero ya Pentekote mu Burundi bw’Imana, rya shengero hafi ryose n’abakozi b’Imana
bamaze kubona ingingo zafashwe n’ishengero rya bongera gutembagazwa hasi n’impwemu mbi. Abarongoye
Gishiha, baciye bacigira hamwe mu nama yabereye ku iryo shengero bibaza ico bivako, barazazanirwa.
Mugara mu mwaka wa 1980. Mur’iyo nama basanze
amashengero yose yaramaze kwandura akaborerwe, Bakizazaniwe, ni ho bumva ivyo bisigo vyatura, ngo n’aho
inzoga z’ubuki zari zimonogoje i Kiremba, kandi mudusenda ntituzobaheba, kuko bakunda utuyoga, natwe
haremezwa kw’izo nzoga bazishiramwo wisky kugira ngo turadukunda. Bamaze gusenda izo mpwemu mbi, Pasitori
zikare. Imitobe na yo ugasanga n’inzoga zambiwe Lameke aca afata ingingo ko bakwiye guhagarika kunywa
bayunguruye. Icari gihambaye cane n’uko zambirirwa mu icitwa umutobe utaze mu karere arongoye. Abemeye
kinyegero, abo mu yandi madini mbere n’abapagani gukwirikiza iyo ngingo ni ko guca babita Abalameke.
babonye kw’abakristo b’abapentekote bafise amahera,
baca babanza kuziyungurura kugira ngw abo bakristo
babone kuzinywa ata co binona.
132 133
vyongera kubera i Gishiha. Bukeye kabiri, umwungere
Uwo mupasitori yari Ndirabika Petero yaciye yitaba Imana amaze igihe kirekire
yavutse mu mwaka wa
1942 ni we yari yigeze arwaye, ishengero rya Gishiha risigara rirongowe
kurongora ububwiriza bw n’umwungere wa kabiri Musa Muhandanyi afatanije no
i Rwizingwe, none kugenzura ibikorwa vy’abamisiyoneri b’imvukira
aheruka kwitaba Imana barungitswe n’ishengero rya Gishiha mu Burundi bwa
mu kwezi kwa 3 umwaka ruguru.
wa 2023.
Pasitori Musa Muhandanyi yitavye Imana hatarashirwaho IX. INGENE UBUTUMWA BWIZA BWASHISHIKAYE
umwungere wa mbere asubirira Pasitori Petero Ndirabika GUKWIRAGIZWA MU BURUNDI
yaheruka kwitaba Imana. Abazezwashengero baciye
bagena Pasitori Yakobo Ngenda yari asanzwe arongoye Amashengero atandatu yatangujwe n’abamisiyoneri,
ishure rya Bibiliya ryo mu Kayogoro ngw’abe umwungere amaze kwikukira, yaciye atangura kurungika
wa mbere, na Simbabawe Eliyakimu ngw abe umwungere abamisiyoneri ba kavukire bafadikanije n’abamisiyoneri
wa Kabiri. Abungere b’amashengero ya pentekote yose yo b’abaswedwa bari bagisigaye mu Burundi, gukwiza
mu Burundi baca bemeza ingingo yafashwe ubutumwa bwiza mu tundi turere tw’igihugu ata shengero
n’abazezwashengero, babarambikako ibiganza. rya pentekote ryari bwashirweyo.
Mu nyuma y’urupfu rwa Ndadaye yari umukuru w’igihugu IX.1 Ingene amashengero yikukiye yatwaye ubutumwa
wa mbere yatowe n’abenegihugu, habaye icuka kibi bwiza mu tundi turere tw’igihugu
catumye umwungere wa kabiri Eliyakimu Simbabawe ata
akomoka, agahungira muri Tanzaniya. Atevye guhunguka, Amashengero amaze kuronka intaye yo kwikukira, yaciye
umwungere wa mbere Yakobo Ngenda, yaciye afata imigambi yo gukwiza ubutumwa mu Burundi bwose.
amenyesha inama y’abazezwashengero ko ibikorwa Ahatari hake ayo mashengero yakorera hamwe,
bimuremereye, aca asaba ko boba baramushiriyeho agasangira uturere akoreramwo, bikenewe agahana
icegera kimufasha amabanga yo kurongora ishengero mu abavugabutumwa harimwo n’abamisiyoneri bari basigaye
kurorera kw’umwungere wa kabiri ahunguka. Haciye mu Burundi.
hagenwa Nyandwi Alphonse mur’ayo mabanga.
Ni mur’ubwo buryo ico gikorwa cashishikaye kugeza
Umwungere Eliyakimu Simbabawe, amaze kugaruka ubutumwa bwiza bwa Kristo Yesu bukwiye mu gihugu
avuye mu buhungiro, ntiyashotse yemererwa gusubira mu cose.
mabanga yahoramwo, kuko Pasitori Nyandwi Alphonse
atewe intege na CPEBU, yanse kumubisa mur’ayo
mabanga. Inama y’abazezwashengero y’i Gishiha ica iba
138 139
a. Ishengero rya Mugara Kiyabu, Rangi, Mugege, Rugari, Sanande, Rugungu,
Ntaruka, Butezi, Kayange, Gitwa, Murehe, Rutonganikwa,
Ishengero rya Mugara rimaze kuronka intahe yo kwikukira Gisito na Nyamugari. Ico gihe hariyo abakozi b’Imana
ryaciye ritangura kurungika abavugabutumwa ahantu batumwe n’amashengero ya pentekote ya Mugara na
hatari bwashike ishengero rya pentekote mu turere twa Kayogoro bashika 12.
Ruyigi, cankuzo, Kirundo na Cibitoke.
Mu ruhande rw’abakozi b’Imana batumwe n’ishengero rya
a.1. Igikorwa c’Imana mu karere ka Ruyigi Mugara bakorera aha hakurikira:
Rangi: hakorayo Minani Paulo
Ishengero ry’Imana ryo ku Mugara, ryatumye Kiyabu: hakorayo Ruranyaga Yekoniya
abavugabutumwa babiri mu Ruyigi aribo Yekoniya Rugari: hakorayo Ruribagiye Yeremiya
Ruranyaga na Paulo Minani ku wa 6/1/1966. Mu nyuma
Muyaga: hakorayo Sindabasizeho Michel
rica ritumayo umuvugabutumwa Eliya Zirariye.
Kw’igenekerezo rya 1/10/1967 ryongeye gutuma abandi Nyamutobo: hakorayo Labani Magorwa yigisha
bavugabutumwa gufasha abasanzweyo. Kuva mu ntango kw’ishure yaho mu mwaka wa mbere n’uwa kabiri.
kugeza mu mwaka wa 1972, ishengero rya Mugara Kuva mu mwaka wa 1972 inyuma y’ikiza, ishengero rya
ryakorana n’ishengero rya Kayogoro mur’ako karere. Mugara rimaze gusanzara, ntiryabaye rigishishikara
gukorera mur’ako karere. Yamara rero hari hamaze
Ishengero rya Mugara, ni ryo ryaciye rirungika kuboneka mu karere ryakoreramwo abakristo bashika 593,
umumisiyonerikazi wa mbere mur’ako karere ububwiriza 1 n’ishure ry’intango 1.
kw’igenekerezo rya 3/9/1967 yitwa Eva Bodën yamuka
muri Sweda. Ishengero rya Mugara rimaze gusanzara mu kiza ca 1972;
Ishengero rya pentekote rya Kayogoro ni ryo ryaciye
rishishikara gukorera mu Ruyigi gushitsa aho ishengero
Uwo mwigeme ni we rya pentekote ry’i Nyamutobo rironkeye intahe yo
Misiyonerikazi wa mbere kwikukira.
yatumwe n’ishengero rya
Pentekote ryo ku Mugara
mu Ruyigi a.2. Igikorwa c’Imana mu Kirundo
Pasitori Zirariye Eliya yarabaye umwungere wa mbere Umwungere wa kabiri amaze kwitaba Imana yasubiriwe na
w’ishengero rya pentekote Ulyankuru kugeza yitavye Pasitori Vyimana Eliyazari. Uwo Vyimana Eliyazari ni we
Imana ku wa 27/3/1988 asubirirwa na Filimoni yaciye asubirira Pasitori Manwa Natanayeli amaze kwitaba
Murindatabu. Imana, mu mabanga yo kuba umwungere wa mbere, aho
yahora haca harobanurirwa Pasitori Gatari Wilson.
Imbere y’uko haduka ikiza ca 1972, ishengero rya Mugara
ryaza ryaramaze gutanguza ibikorwa vy’Imana i
Gashikanwa mu ntara ya Ngozi, aho ryaza ryaraguze
ikibanza c’imisiyoni congeye kugugwa n’ishengero rya
142 143
Haciye harobanurwa Pasitore Makarakara Elisa ngw
aribere umwungere wa Mbere.
Abo ni bo
barobanuriwe
kuba abungere
b’ishengero
rya Rusagara
ryikukiye.
150 151
Ishengero ryo ku Mugara ryaciye ryongera gushiraho b. Ishengero rya Kayogoro
abandi bungere babiri kw’igenekerezo rya 20/9/1996 aribo
Mpisumwamo Gadi, umwungere wa mbere, na Ishengero rya Kayogoro na ryo ryaciye rirungika
Baranshikiriye Anatole umwungere wa kabiri. abavugabutumwa mu buseruko mu turere twa Ruyigi na
Cankuzo no hagati mu gihugu mu ntara ya Gitega. Ikiza ca
Pasitori Mpisumwamo Gadi yaritavye Imana mu kwezi 1972, catumye abavugabutumwa benshi bitaba Imana
k’umunani k’umwaka wa 2016 aca asubirirwa na Pasitori abandi barahunga, ibikorwa batanguje mu Ruyigi bija mu
Baranshikiriye Anatole mu bwungere bwa mbere. ngorane.
Pasitori Ntahontuye Prosper ni we yaciye agenwa Uwo muzezwashengero yakorana cane-cane n’umumisi-
ngw’asubire ahahora Pasitori Baranshikiriye Anatole yonerikazi yitwa Eva Bodén. Ishengero rya Kayogoro
nk’umwungere wa kabiri. Ivyo vyabaye ku musi ugira 18 rimaze kubona kw’ishengero rya Nyamutobo rimaze
w’ukwezi kwa 2 mu mwaka wa 2018. gushinga imizi ryaciye ririha intaye yo kwikukira, haca
harobanurwa Pasitori Kamondo Esau kuba umwungere wa
a. 4 Ishengero rya Butara mbere, uwa kabiri aba Pr Harindogo Ferdinand. Haciye
igihe bakorana, habaye kutumvikana hagati yabo.
Ishengero rya Mugara ni ryo rikiriko rirarera ishengero rya Umwungere wa mbere Kamondo Esau aca afata ingingo
Butara. Iryo shengero riri muri komine Bukinanyana. yo kumukura mur’ayo mabanga.
Rikorera mu makomine ya Murwi, Mabayi, no mu ntara ya
Bubanza. Iryo shengero, mu mwaka wa 2010, ryari rifise Yaciye amusubiriza pasitori Masugure Sébastien.
ububwiriza 15. Abapasitori barirongoye bashika 20, Ryabaye irya mbere umwungere wa mbere akura mu
n’abavugabutumwa 72. Ryari rimaze kuronka abakristo mabanga umwungere wa kabiri akamusubiriza uwo
bashika 2 626. yishakira.
Abungere
Uwo mupasitori ni we yashoboye
b’ishengero rya
gutanguza ishengero rya Pentekote
Pentekote ry’i
mu ntara ya Gitega, i Fota muri
Nyamutobo Mwaro n’i Nyabikere muri Karusi.,
habona kwubakwa urusengero rwa
Pentekote i Gitega hari harananiranye.
Pr Basabose Sébastien Pr Gapiya Jean
Haheze imisi, nasimbiye mw’ishengero ry’i Gishiha, i wacu, Ruberintwari Léonard n’uwo Kamwenubusa Misheli baciye
hari ku musi w’ikanisa. Nca mmenyesha abungere bafata urugendo n’amaguru baja i Kiremba. Bashitseyo
n’abazezwashengero b’i Gishiha ingene vyifashe. Ko baca baka indaro umwungere wa mbere w’i Kiremba, Pr
hariho abanyotewe ubutumwa bwiza bwa pentekote, kandi Madengo Abedenego. Baca baramwiganira ikibagenza.
kw’aho hantu uwohashinga urusengero yoca akorera mu Yumva arabakunze cane, impwemu yiwe n’iyabo zirahuza,
ntara zitanu arizo Gitega, Karusi, Kayanza, Ngozi na ku buryo yaciye afata ingingo yo kugura vyihuta ico
Muramvya. Nca mbasaba ko bogira ico bakoze kugira ngo kibanza c’i Mutaho. Aca abwira Pr Ndikunkiko Eliya,
nanje nyene ndonke aho nsengera. Bavyumvise umwungere wa kabiri yari ajejwe gukwirikirana ibikorwa
vyarabanezereje cane, umwungere wa mbere aca vy’Imana mu ntara zo mu Buraruko ko ahita aragura
anyemerera ko bagiye kuvugana ico kibazo n’ishengero ikibanza i Mutaho mu rugendo yagira agire rwo kuja mu
rya pentekote ry’i Kiremba. Nanje nca ndabasaba Kirundo.
kw’ishengero rizorungika abakozi b’Imana aho i Mutaho,
ari ryo tuzoca dukorana. Baca barabinyemerera. Umugoroba umwe, ntari niteze, Pr Eliya Ndikunkiko yaciye
aca i Mutaho, barabonana n’abo bakristo baca
Bidatevye, abungere b’ishengero rya pentekote ry’i baramwereka ikibanza, aca arakigura aca yandikisha
Gishiha, baciye bashikiriza ico kibazo ishengero rya impapuro z’itongo muri komine. Uwo musi yaciye yaka
pentekote ry’i Kiremba, barisaba gufasha ishengero rya indaro aho twaba buca mu gitondo agenda mu Kirundo.
Gitega ritari bwashinge imizi neza kwubaka urusengero i Imodoka yo kunyimura ica irateba kuboneka, nkama
Mutaho. Abungere b’ishengero ry’i Kiremba, bamaze ntekeye ibintu, nshishikara gufasha urwaruka rwo mu
kuvyemera ntibashotse babishira mu ngiro. Yamara bagenzi ndabigisha ivya Mpwemu Yera kugeza bakomeye.
twaciye dukorana n’abo bakristo bashaka iryo shengero Umupasitori yari aharongoye, atashaka kwumva
dutangura kurondera ikibanza co kwubakamwo, gishobora kw’abakristo biwe babatizwa muri Mpwemu Yera, yari
kwakira amashure matomato, n’ishure ya Bibiliya hamwe yararahiye ko ivyo biramutse vyaduka aca azimya. Ivyo
158 159
bibaye, yaragerageje kuzimya bimuta ku w’amazi. Abonye Emmanuel. Imana ica iramukoresha cane ku buryo
ko mbitahura kandi ko nshobora kugira ico mfasha, ni ko ishengero ryongeye kuremerana, abakristo baragwira
guca anshinga gufasha urwaruka . Bamaze gukomera no cane n’amashure akukira ubwo bubwiriza arongerekana.
kurema, baca barambwira bati : « Ubu ivyo Urusengero rwahahora rubabereye ruto, baciye bafata
twakuronderako birahagije, ubu rero turakurekuye uje iyo ingingo yo kwubaka urusengero runini rw’imetero 50
bagutumye i Murore. Ivyo kubatizwa muri Mpwemu Yera, z’uburebure kuri 22 z’ubwaguke bakwirikije ikigereranyo
abantu bakavugishwa mu ndimi, twabiheruka mu gihe Imana yahaye uwo muzezwashengero. Urwo rusengero
c’abazungu b’abamisiyoneri. Vyari vyarazimanganye, Imana irukurikiranira hafi, hagize ikosa rinyuranye n’uko
none ko twongeye guhembuka, ntituzongera Imana yaberetse, baca basanga ahari iryo kosa
kwanjanjwa ». hasambutse. Ni ko vyabaye bageze ku gusakara, ivyuma
babiteranije ukutariko, bica birasenyerana barinda
Bamaze kunsezera, bwakeye imodokari yo kunyimura gusubiramwo.
ishika nca nja gukorera i Murore. Nca nsezerana na
Pasitori Ndikunkiko Eliya ko ibigiracumi vyose
nzobirungika i Mutaho nk’uko nari nabisavye abungere
b’ishengero ry’i Gishiha kugira ngo hubakwe urusengero. Uwo mupasitori ni
Ivyo bigiracumi ni vyo vyaguze amatafari y’ubatse we ariko arubaka
urusengero rw’i
urusengero rw’i Mutaho. Mutaho
Abo ni bo bungere
b.2.2. Ingene ububwiriza bw’i Bitare bwatanguye n’uko
b’ishengero rya
bwifashe
pentekote ry’i
Mwalimu Abel Ndabahinyuje ni we yari yatumwe Gitega
gutanguza igikorwa c’Imana i Bitare muri Bugendana.
Abamuherekeje, bamusizeyo ari wenyene, aca
atangurana n’abana ahitanye ku mwonga bari kuvoma.
Mw ijambo rya nyuma yavuze yasize aremesheje Baca bamwicana n’abo bandi bahutu. Sambura Dawidi,
ishengero ngo ntirigire ubwoba ngo n’uko apfuye, ariko umudiyakoni yava i Kibingwe yakorera i Muyinga mu
arisaba gushishikara rirungika abakozi ati: “Kuko nsize Kagari, bamutsinze mu Gashoho, imva yiwe iri haruguru
igikorwa c’Imana gitanguye”. Gishiha ica ituma abandi y’ibarabara rija mu Gashoho. Abatumwe gukorera mu
bakozi bagenda bamara amezi make-make bagaca Burundi bwo mu buraruko bamaze guhura n’ingorane
basubira i wabo kubera ko batinya kwicwa na Malariya. Mu nk’izo inkwirikizi ku mashengero yari amaze gutangura
mwaka wa 1971 Ishengero rya Gishiha ryarungitse zabaye nyinshi cane.
abavugabutumwa bashikira mu Kayenzi. Bashikiye mu
mihana yabamwo umwigeme Godeliva. Umwigeme
164 165
IX.2. Ingene amagume yadutse mu mwaka wa 1972 wa kabiri w’ishengero ry’i Kiremba Pasitori Ndikunkiko
yononye igikorwa cari gitanguye co kuvuga Eliya.
ubutumwa mu Burundi bwa ruguru n’ingene
igikorwa canagutse inyuma y’ikiza Abakozi batumwe n’Ishengero ry’i Gishiha, baciye
bakorera hamwe bafatanya n’abakozi batumwe
Amagume yadutse mu gihugu c’Uburundi ku musi ugira 29 n’ishengero rya Kiremba, kandi abakristo baremeza ko
w’ukwazi kwa 4 k’umwaka wa 1972 yarononye cane mur’ico gihe vyagenda neza cane. Mu myaka ikurikira,
ishengero ry’i Gishiha. Abakozi benshi barapfuye, abandi haciye hatumwa abakozi benshi, cane-cane mu mwaka wa
bahungira i Tanzaniya bajanye n’umwe wo mu 1980. Muri bo harimwo Elisa Shiramarora, Thomas
bamisiyonerikazi babiri batanguje imisiyoni ya Gishiha, Mundanikure, Godefroid Kabura, Nyanzira Kosani,
Alice Kjellberg yari i Gishiha mur’ico gihe. Bamboneyeho Nikodemu na Shaduraka Girukwigomba.
Abari bagiye gukwiza ubutumwa mu Burundi bwa ruguru Uwo Girukwigomba Shaduraka ari mu batanguje
baciye bagwayo. Amashure menshi yari amaze gutangura ishengero ry’i Karama n’iryo mu Kayenzi ryahavuye
arugagwa. Abakristo bari batanguye kwegerana baca ryimukira ku Mukoni.
batangura gusanzara. Habonetse abigeme b’abahizi nka
Godeliva na Marcelline basigaye baregeranya abakristo.
Aba ni bo
bungere
Abo bigeme baciye bagerageza gutumako ishengero rya b’ishengero
Gishiha ngo ribarungikire abandi bakozi. Ishengero rya rya Mukoni
Gishiha rica ribishikiriza inama y’abungere mu gikorane
caba uko umwaka utashe i Kiremba, risaba Ishengero rya
Kiremba ryari ricifashe neza, ko ryorungika abakozi
kwegeranya abakristo kugirango boye gusanzara, hari mu
mwaka wa 1974. Iyo nama yaciye ishinga kw’ishengero
rya Kiremba ryari ricifashe, ryorungika abakozi mur’ako
karere.
Pr Ndabarushimana François Pr Girukwigomba Chadrac
Umwungere wa mbere Umwungere wa kabiri
Abanyakiremba bashitse baciye baramira abakristo bo mu
mashure ya Kagari yari ageze habi kubera kubura abakozi.
Abo bakristo bari batanguye gusanzara. Mu mwaka wa Ishengero rya pentekote ry’i Gishiha, rimaze kubona ko
1977, ishengero rya Gishiha ryongeye kurungika abakozi i ishengero ry’i Mukoni riteye imbere, ryaciye rifata ingingo
Muyinga harimwo Misago Salomo na Makobero Ananias. yo kurishikiriza intahe yo kwikukira. Haca arobanurwa
Ishengero rica rigena Pasitori Musa Muhandanyi, Pasitori Ndabarushimana François ngw aribere
umwungere wa kabiri w’ishengero ry’i Gishiha, ngw umwungere wa mbere, umwungere wa kabiri aba Pasitori
agenzure ako karere bakoreramwo afatanije n’umwungere Girukwigomba Chadrac.
167
166
Gishiha. Yaciye asubirirwa na Pr Kubwimana Cassien,
IX.3. Ingene habaye igaburwa ry’uturere hagati afashijwe na Pr Ruberinkindi Isaac, umwungere wa kabiri.
y’ishengero rya Kiremba n’ishengero rya
Gishiha
X. INGENE AMASHENGERO YA PENTEKOTE YO MU Abo bakozi b’Imana baciye bafata urugendo mu mwaka wa
BURUNDI YASHISHIKAYE GUKWIZA UBUTU- 2005, bashika batanguza ibikorwa mu bihugu vya Malawi,
MWA MU BINDI BIHUGU Mozambike na Zambiya. Bamaze kudomeka umuriro
baciye bagaruka kuvuga inkuru z’ico gikorwa cari
Haheze igihe kitari gito amashengero ya Pentekote gitanguye. Ni ho mu nyuma hagiye harasubirayo abungere
atanguye gukwiza ubutumwa bwiza mu bindi bihugu cane- Ntunzwenayo Augustin na Simoni Petero Barankunda
cane vyo muri Africa ahereye ku bihubu bikikije Uburundi. bajanyeyo abandi bakozi. Ubu ibikorwa bigeze ku
Igikorwa c’abamisiyoneri batumwe gukorera mur’ivyo ntambwe nziza cane mu kanya gato.
bihugu kiriko kiragenda neza mu mwumvikano hagati
y’abo bamisiyoneri no hagati y’amashengero bamukamwo.
172 173
1. Mu gihugu ca Malawi. X.2. Ishengero rya Pentekote rya Kayogoro
Mur’ico gihugu gisumba Uburundi, intara zibiri gusa ni zo Ishengero rya kayogoro na ryo nyene ntiryatevye
zari zimaze gushingwamwo amashengero ya pentekote kurungika abamisiyoneri mu bindi bihugu.
kugeza kuri yubile yabaye mw’ishengero ryo ku Mugara
mu mwaka wa 2010. Iryo shengero ry’i Malawi ryari rifise 1. Muri Tanzaniya.
abazezwashengero 8, abavugabutumwa 19; abadiyakoni
36 n’abakristo bashika 466. Icicaro c’iryo shengero kiri i
Ishengero rya Kayogoro ryatanguye kurungika
Lumbadzi nko ku birometero 40 uvuye i Lilongwe ku murwa
umumisiyoneri mu gihugu ca Tanzaniya mu mwaka wa
mukuru wa Malawi, kandi nta bikorwa vy’iterambere
1969, yitwa Nzobe. Yakoreye ahantu hitwa Keza. Kubera
vyaribwatangure.
amagume yadutse mu mwaka wa 1972, yari yasinzikaje
cane ishengero, ibikorwa vyari vyatanguye vyaciye
2. Mu gihugu ca Mozambike
bihagarara. Ishengero ryasubiye kwiyumvira kurungika
abamisiyoneri hanze y’igihugu c’Uburundi haciye igihe
Mur’ico gihugu, ishengero rya Mugara mu mwaka wa 2010
kirere.
ryari rifise ibibanza 2 ari vyo Bobole na Manyisa.
Abasengera mur’ivyo bibanza bari 138. Ishengero rya 2. Urugendo rwo gutata aho gutanguza ubutumwa
Bobole ryaramaze kwemerwa na Leta.
Umwungere wa mbere Pasitori Samiye Lazare amaze
3. Mu gihugu ca Zambiya.
kwitaba Imana, ishengero rimaze kunaguka, ryaciye rituma
umwungere yamusubiriye Pastori Nizigama Esron
Mur’ico gihugu, ishengero rya Mugara ryatanguje ibikorwa
aherekejwe n’umwungere wa kabiri Pasitori Emmanuel
vy’Imana mu gisagara ca Lusaka, umurwa mukuru w’ico
Niyungeko gutata ingene ryorungika abamisiyoneri muri
gihugu. Ibindi bibanza vyashishikaye kwugururwa inyuma
Afrika y’uburengerazuba nko muri Sénégal, muri Mali
y’igisagara, nko mu gisagara kiri ku kivuko c’i Mpurungu ku
n’ahandi hari nko mu mwaka wa 2000.
kiyaga Tanganyika. Ibindi bibanza biri i Congwe, n’i
Kalinda.
Ariko kubera uburyo ntiryabaye ricihutira kurungikayo
abamisiyoneri mur’ivyo bihugu kuko haciye hajamwo ivyo
Aho i Zambiya, umuhisi Pasitori Bahema Isirayeli na
kwubaka ukundi gusha urusengero rwa Kayogoro rwari
Pasitori Ndikubukira Léopord bafadikanije n’abakozi
rwasambuwe n’inkuba. Ni ko guca rihitamwo guhera mu
b’Imana bandi hamwe n’ishengero rya Mugara, baramaze
bihugu vyo hafi.
kuhubaka urusengero rukomeye. Ishengero ryaho rifise
ibibanza 5 vyo gusengeramwo, abapasitori 3,
abavugabutumwa 5, abadiyakoni 10 n’abakristo bashika
240
174 175
3. Mu Buganda. bakongera bakama mu ntambara basenda abadayimoni
mu bantu.
Ishengero rya Kayogoro ryaciye rituma gutanguza
ubutumwa bwiza mu gihugu ca Buganda. Mu bagiye
kuvuga ubutumwa bwiza mur’ico gihugu, harimwo Abo ni bamwe
umuzezwashengero yitwa Ngendakuriyo Yonas. mu bamisiyoneri
Ishengero ryo mu Buganda rimaze gukomera, ishengero b’abazezwashen-
rya Kayogoro ryaciye rigomwa uwo mupasitori, rimusaba gero, bakorera
Imana muri
kugaruka kuba umwungere wa kabiri ngw’asubirire Pasitori Zimbabwe n’i
Nimpa Seth yari yitavye Imana. Zambiya
4. Mu gihugu ca Mozambike
Abo ni bamwe mu barimu bafasha Abapasitori Bavugana k’ushaka kuyigura yomuha amadolare 25 000.
kurwanya ivyo bigatanya Uwo mushitsi ac’abaragura ayo mahera arayigura, aca
ayisubiza nyeneyo. Ahejeje kumusubiza iyo nzu, aca
Baca barasenga cane. Barangije gusenga, basanga haba amubwira kw’ahamagara abo aheraniye amadeni yose
izo nka canke izo nkende zakamanganye. Kuva ico gihe akayariha.
ntibarasubira kuzibona canke ngo bongere kubona
amacumu aho hantu. Abo afitiye amadeni baje, ni ko guca yongera amuha
amadolari 25 000 yo kuriha amadeni kugira ngo abone
Abarozi bigeze gukoresha amangetengete yabo, Pasitori gukora afise umwidegemvyo. Ahejeje kuriha vyose,
Bucumi Onesphore yafashe ideni mw’ibanke, agira ngw bukeye aca amusubiza ku kibuga c’indege, asubira muri
arangure umugambi, agiye kuraba aho yashize amahera, Amerika iyo yari yaje ava.
asanga harera. Aca aja mu bagenzi abasaba amadeni
179
178
1. Mu gihugu ca Zambiya
Haheruka gutanguzwa ishure rya Bibiliya ry’imyaka ibiri ry’i 1. 3. Isgebgero rya pentekote ry’i Malende
Libala i Lusaka muri Zambiya . Uwagiye kuritanguza ni
Pasitori Yakaremye Prosper, umubwiriza w’i Nyabaheza Aho i Malende mur’ico gihugu ca Zambiya, harungitsweyo
yajanye n’intumwa zirongowe n’abungere b’ishengero rya umukozi w’Imana w’umuzezwashengero yitwa Kagoma
Gishiha mu ntango y’ukwezi kwa 4 mu mwaka wa 2022. Gilbert aherekejwe n’umuvugabutumwa yitwa Safari.
Iryo shure ryatanguyemwo abanyeshure 75 barimwo Bashitseyo baciye batangura kuvugira ubutumwa bwiza
abava mu mashengero yatangujwe n’ishengero rya musi y’ikigazi. Aho i Malende, hari hagoye cane kuko hari
pentekote rya Mugara, n’abava mu mashengero ya huzuye abarozi. Batanguye kuvugayo ubuwumwa bwiza
pentekote yatangujwe n’ishengero rya Gishiha. bagize ibibazo vyinshi batewe n’abo barozi bari
bahagurutse ngo babarwanye, gushitsa n’aho bagerageje
kubaroga, birabananira. None ubu haramaze gutangurayo
ishengero.
180 181
1.4. Ishengero rya pentekote ry’i Kahoma Ba banyedini babibonye baca bamukurira hasi bamuha
amezi abiri ko badashoboye kumwomora mur’ico gihugu
Umuzezwashengero yitwa Gerevasi Minani na we yagiye azoba yapfuye. Umurongozi akomeye mur’iryo dini ryabo
gukorera i Kahoma nko ku birometero 450 uvuye i Lusaka yari arwaye asinzikajwe cane n’indwara y’igisukari
werekeza muri Angola. Aho na ho harabereyeyo (diabete) imiti yose yahora yifashisha yasenzwe.
umubatizo w’abantu 13, kandi aho haramaze gutangwa
ikibanza co kwubakamwo imisiyoni. Yumvise uwo mukozi w’Imana ingene imukoresha
ibitangaza, aca asaba ko bamuterura mw’ijoro
2. Mu gihugu ca Zimbabwe. bakamushira uwo mukozi w’Imana ngw’amusengere.
Ashitseyo, Pr Ndururutse Julien yashishikaye kuvugira Kuva Pr Ndururutse Julien agiye muri Kenya, amazeyo
ubutumwa bwiza mur’ako karere musi y’ibiti afatanije na imyaka 8 avugayo ubutumwa bwiza. Mw ikampi y’i Turkana
wa musore Rukundo yatangura kubwira ubutumwa bwiza hariyo insengero 4, hanze y’i kampi na ho hariko
imvukira z’aho i Turkana. harubakwa insengero zitatu. Hamwe n’ivyo, uwo
mumisiyoneri yashishikaye igikorwa c’Imana yari yamaze
gutangura i Nayirobi. Kandi na ho nyene ibikorwa biriko.
biragenda neza. Baramaze kuronka ikibanza co
190 191
kwubakamwo icicaro c’imisiyoni hamwe n’ibibanza bakota
vyo gusengeramwo.
Umubatizo wa mbere w’abantu b’i Marracuene wabaye mu Ishengero ryaho ryarashoboye kurungika intumwa mu
mwaka wa 2011. Kubera y’uko aho i Marracuene hatari birori vyo kwimika abungere bashasha mw’ishengero rya
bwategurwe ahabera imibatizo, uwo mubatizo wa mbere Nyanza-lac mu kwezi kwa 4 mu mwaka wa 2021.
wabereye mu bubwiriza bwa Rwava hakorera ishengero Uwagenywe kuba umwungere wa mbere, Pasitori Karenzo
rya pentekote ryo mu Kayogoro. Habatijwe abantu batatu Charles, nk’uko twamaze kubibona, yigeze kurungikwa
b’imvukira za Mozambike aribo b’aba: Costa, Rayimonde n’ishengero rya Pentekote rya Nyanza-Lac kuvuga
na Priscida Mobota. Babiri mur’abo barasubiye inyuma. ubutumwa mur’ico gihugu. Haheze igihe Pasitori Karenzo
Charles akorera i Mozambike, ishengero ryaciye
rimutumako ngw’abe umwungere wa kabiri afasha
Uwu ni umwe mu bamisiyoneri kurongora ishengero umutama Kidebuye Yonatani.
batumwe n’ishengero rya Nyanza-
Lac kuvuga ubutumwa bwiza
muri Mozambike