Anda di halaman 1dari 16

CAPITULU II

TEORIA LITERATURA

2.1 Definisaun no Konseptu

2.1.1 Definisaun Sistema ignisaun (pengapian)

Sistema ignisaun (pengapian) halo fungsaun hanesan rezulta

korente ahi (voltajen AC) nebe forsa hodi sunu campuran anin no

kombustivel iha silindru laran (ruang bakar). Alende nee, forsa

ignisaun mos iha pilar importante nebe presija iha eksatidasun

(ketepatan) ba tempu hodi sunu oinsa bele hetan daya ka forsa

pembakaran nebe optimu. Ketepatan tempu ne maka rekonyese

hanesan ignition timing. Hodi nune bele hetan persepsaun katak

sistema korenti (pengapian) garante ba makina motor ho

kombustivel premium hodi bele halao siklu pembakaran,

trabalhasaun makina nebe dahuluk. (Setiyo 2010)

Kategoria ba sistema korenti ahi (pengapian) maka hanesan

sistema korenti kontak point (konvensional platina), korenti semi

transistor, full transistor, CDI no korenti ahi nebe kontrolu ho

computador. Ba tipu kontak breaker, korenti primer iha ignition

coil hakotu husi platina, hafoin akontese korenti ahi iha momentu

platina hahu nakloke. Diferensia korenti ahi (pengapian) CDI

korenti primeri coil kontrolu ho metodu elektronika husi

komponente elektroniku semi konduktor iha CDI nia laran,

4
engkuandu iha rotasaun makina menus maibe nafatin rejulta

tegangan induksi nebe relativu boot no estavel ba ignition coil.

Importante mos iha esplikasaun kona baa modelu sistema

korenti ahi (pengapian) nebe sei deskreve tuir mai nee hanesan

klasifikasaun sistema korenti ahi pengapian ba makina motor

nebe publikadu ; (Setiyo 2010)

Konvensional /Platina

Magnet

Elektronik /CDI AC
Sistema

Pengapian
Konvensional /platina

Bateri Transistor

Elektronik/CDI DC
/computerized

5
2.1.2 Spul AC No Magnet

Spull ka source coil hanesan fontes energia elektrika husi

sistema elektrika ba transportasaun roda rua, kuandu makina

trabalha. Spull ka source coil uza mos elektromaknetiku hodi

muda energia mekanika husi makina sai energia elektrika (listrik)

no fo daya forsa ba beban kelistrikan transporte motor nomos

rekarga bateria. Spull nebe uza ba transportasaun motor nia

valorizasaun bazeia ba amper ka korenti ahi ( voltage ) mais ou

menus 40 to 80 amper. (Kristanto 2015)

Kumparan Spull No Stator Flyweel magnet ka rotora

Figura 2.1 Komponen Spull AC no Magnet

(Fontes : Foto dokumentasaun peskijador)

)
2.1.3 Forma Voltajem Ba Spull (source coil)

Rotora magnet nebe movel maka rotasaun nebe nakdulas

atravesa iha lilitan nebe lilit hamutuk iha inti besi hanesan iha

figura 2.1 iha leten, nune rejulta lina forsa magnetika iha entre

lilitan. Engkuandu magnet konsege atraveza lilitan maka linya

forsa medan maknet iha sorin sorin sei lakon. Efeitu husi

6
mudansa lina forsa medan maknet (mudansa fluxsu magnetiku)

maka sei rejulta tegangan induksi ba lilitan nebe boot bajeia ;

velosidade movimentu maknet, magnitude medan magnet, numeru

gulungan. Karakteristiku korenti nebe rejulta maka korenti

alternating curent (AC).

A. Velosidade Movimentu Magnetiku

Velosidade movimentu magnetiku maka fungsaun husi

rotasaun makina. Kuandu maiyor velosidade motor, maka

aumenta mos tensaun induksaun (tegangan induksi) nebe rejulta

husi spull (source coil ). Atu aumenta no refinariu tensaun korenti

ahi nebe rejulta ona, maka ba rotora (flywheel) sei monta chip

magnetiku geralmente 4 - 6 chip magnetiku, ho objetivu aselera ka

produs kortada ba lina forca magnetiku iha kada rotasaun rotora.

Maiyoria ba numeru chip magnetiku (kepin magnet) nebe barak

maka sei fo vantajen diak iha momentu motor halo rotasaun ho

velosidade minimu.

B. Kontajem Ba Gulungan (Jumlah Gulungan)

Iha mos kauza nebe afeta mais ou menus ba tensaun

(tegangan) induksaun source coil (spull), hanesan kontajem lilitan

spull ba iha inti besi. Iha ignisaun (pengapian) CDI AC, uza arame

ka kawat email que kiik liu kuaje 0.10 mm, too 0.15 mm para

aguenta hodi produs voltagen atee kuantidade maximu no minimu

7
50 volt iha rotasaun stater. Kada marka motor idak-idak iha nia

kontajem lilitan nebe diferenti ajusta ho CDI que sei uzadu.

Purizemplu ; motor ho ignisaun CDI AC nebe produs husi Yamaha,

Honda, Suzuki, no Kawasaki nebe iha kontajem lilitan diferenti

akordu ho spesifikasaun standar kada tipu motor idak-idak.

(Setiyo 2010)

Figura 1.2 Ilustrsaun Kortada (Pemotongan) ba Lina Forsa

Magnetu Husi Source Coil.

Fontes : (www.researchgate.net/publication/321484231)

2.1.4 Inspeksaun Ba Source Coil Uza Alat Ukur

A. Mediasaun ba valor rejistensia

Prosedimentu mediasaun valor rejistensia ba source coil

(spul) maka hanesan tuir mai nee ; (Setiyo 2010)

8
1) Seleksiona Avo Meter (ohm meter) ba iha poszisaun Ω

X1 ka X10.

2) Ejekuta kalibrasaun ba instrumentu antes atu uza.

3) Konektu test lead Avo Meter ba finalidade tornu.

Alende tipu lilitan husi ida liga direitamente ba body

lilitan, hafoin hodi sukat rejistansia ho metodu

ligasaun test lead ba finalidade husi fiu positive no

bodi lilitan.

4) Lee rejultadu ba display on metro bajeia ho skala nebe

uza.

Figur 1.3 Kontrola rejistansia source koil uza avo meter

Fontes : (www.researchgate.net/publication/321484231)

Rejistansia source coil maka valor spesifikasaun nebe

determina hosi fabrikante. Kada source coil ka spull nebe uza ba

9
motor ho nia spesifikasaun nebe la hanesan ka diferenti. Valor

rejistansia source coil depende ba temperature. Source coil ka

spull feitu husi arame tembaga, ho nune kada vez ho temperature

nebe aas maka sei aumenta mos valor resistensia. Para bele hetan

rejultadu mediasaun nebe vale liu, preferensialmente mediasaun

hahu iha temperature 1500 – 3000 C

5) Equasaun husi formula ba lilitan source coil; (Saiman

dan Boenarto, 2001)

2.1.5 Sistema ignisaun CDI

Capacitor discharge ignition (CDI) maka hanesan sistema

ignisaun elektronika que populer tebes uza ba transportasaun

motor iha eru agora. Sistema ignisaun CDI provadu no fo vantage

10
nebe diak, duke sistema ignisaun konvensional nebe uza platina.

Ho sistema CDI, voltage nebe produs mais ou menus (40 KV) no

stavel ho nune prosesu sunu kombustivel ho anin iha

oportunidade bele hetan prosesu sunu ida que diak. Alende ne,

rejultasaun depositu husi karbon ba bela ka busi mos bele evita.

Alende ne mos CDI la iha nia pontu afinasaun hanesan ho platina

ka ignisaun konvensional. Papel husi platina substitudu ka troka

ona ho thyristor hanesan sakelar elektornika no pulser coil “pick up

coil” (coil pusa generator) nebe monta besik flywheel generator ou

rotora altenator, as vez pulser coil mos hanesan elementu ida iha

komponenti disku ba stator, dala ruma monta ka instalada

separadamente (ketak-ketak). (Saiman dan Boenarto, 2001)

Tuir akordu Saiman no Boenarto (2001) katak eingeralmente

vantage sistema ignisaun CDI kompara ho sistema ignisaun

konvensional ka platina maka hanesan tuir mai ne ;

a) La uza konfigurasaun iha momentu halo ignisaun, tamba

iha momentu halo ignisaun akontese otomatikamente nebe

regula ona ho elektronikamente.

b) Estavel liu tamba la rejulta korent (loncatan bunga api)

hanesan akontese iha breaker point (platina) sistema

ignisaun konvensional.

11
c) Makina motor fasil liu halo prosesu trablha ka starter,

tamba la depende ba platina.

d) Unit CDI falun metin ho boraixa hodi nune bele aguenta

direita ba goncangan no bee.

e) Fasil kontrola, kuandu iha ke ausan iha titik kontak

platina.

Figura 1.4 Rangkaian Ignisaun CDI (Jama 2008)

12
2.2 Siklus Otto

Siklus otto hanesan siklus thermodinamika nebe dala barak

uza iha sistema sunu (sistem pembakaran) makina hodi determina

lalaok servisu makina. Makina kareta no motor nebe ho

kombustivel premiu ka gazolina, hanesan ezemplu ida husi

aplikasaun siklus otto nian. Atu komprende liu tan konaba

makina ho strok haat nee, hanesan iha figura tuir mai nebe splika

klean kona ba etapa isap, etapa kompresaun, etapa usaha, no

etapa soe (langkaah pembuangan). Iha diagram P-V sei hatudu

prosesu servisu ba makina. [7] (Arismunandar,2002: 14 - 15).

Figura 1.5 Diagrama P-V Siklus Otto Ba Motor Bensin

Fontes : (Jama, 2008) matrudian.wordpress.com

13
Indikador diagrama husi figura iha leten hanesan mos figura

ida pertensia husi sumbu horizontal nebe indika ou hatudu

presaun (tekanan) husi torak no sumbu husi vertical maka volume

hosi torak. Hare parte C no F iha figura sorin karuk, pozisaun

piston iha TMA (titik mati atas) selindru, no parte sorin loos iha

figura G no H, pozisaun piston iha TMB (titik mati bawah) selindru.

Ho komparasaun entre linha figura etapa haat nee (4 langkah),

linha husi A-B hanesan etapa supa (langkah isap), linha B-C maka

etapa halo kompesaun, linha C-D maka etapa halao prosesu sunu

no linha D-E maka etapa soe (langkah buang). Ba dahuluk, passu

rotasaun hahu ho etapa supa (langkah isap). Atu komprende

sistema makina trabalha vontade liu enkuantu hahu husi pasu

dispozisaun (langkah pembuangan). Oinsa supa anin barak

provavelmente (sebanyak mungkin), maakina uza mos maneira gas

nebe sai husi kanal makina nebe soe(saluran buang). Kanal ba

makina nebe ho nia fungsaun fo sai anin restu hosi kombustivel

(hasilpembakaran), aproveita hodi fo presaun no dudu gas nebe

hetan sunu ona iha silindru laran akompanya muda mos piston

husi pozisaun TMB ba TMA inklui loke valvula dispozisaun. Bazika

mente, valvula dispozisaun sei nakloke kuandu piston atualmente

iha pozisaun TMB. [8] (Northop, 2006 24-27, Daryanto, 2002: 3-7

no Arismunandar, 2002: 7-9).

14
2.2.1 Prinsipiu Servisu Makina strock Haat (empat langkah)

Signifikasaun siklu passu haat maka kada tipu motor bakar

ke iha nia kada silindru para atu hetan usaha dala ida presija

movimentu piston dala haat, poros engkol dala rua, no valvula

tama nakloke no valvula sai (katup buang) kada valvula halao

servisu dala ida-ida.Siklu motor gajolina passu rua no passu haat

hanesan no nia diferensia unikamente iha parte lokalizasaun ba

numeru etapa husi kada tipu maakina. [9] (Northop, 2006: 27,

Arismunandar, 2002: 105, Soedarmo, 2008 18 no Daryanto, 2002:

3-5).

15
A. Passu isap (langkah isap)

Durante halo prosesu passu supa valvula tama

otomatikamente nakloke, engkuantu valvula sai (katup buang)

taka aan. Piston halao expansaun hodi movel husi pontu mortu

leten (TMA) fo bolta ba pontu mortu kraik (TMB). Misturava ka

campuran anin no kombustivel tama ba kuartu liu hosi valvula

isap kombustivel no anin, valvula supa (katup isap) nia fungsaun

hodi konjunta kombustivel nebe tama ba kuartu silindru.[9]

(Northop 2006: 27, Arismunandar, 2002: 105, Soedarmo, 2008: 18

no Daryanto, 2002: 3-5).

Bela

Valvula supa Valvula sai

Kuartu sunu
piston

Poros engkol

Figura 1.6 Passu supa (langkah isap)

Fonts : (Jama 2008)

16
5 Passu kompresi

Iha momentu kompresaun, pozisaun valvula rua tama no

sai taka aan metin. Piston hahu movel husi pontu mortu TMB sae

ba pontu mortu TMA nebe rejulta kompresaun husi presaun no

aumenta mos temperatura iha silindru laran. Iha monetu antes too

iha TMA, korenti ahi husi bela hodi rejulta sunu nebe hamutuk ho

expluzaun (ledakan) husi utilizasaun anin no kombustivel nebe iha

kuartu silindru laran. [9] (Northop 2006: 27, Arismunandar, 2002:

105, Soedarmo, 2008: 18 no Daryanto, 2002: 3-5). Hare iha figura

tuir mai;

Bela
Valvula sai

Valvula supa
Kuartu sunu
piston

Poros engkol

Figura 1.7 Passu kompresaun

Fonts : (Afiatna, 2006)

17
6 Passu Usaha

Resulta explosaun (ledakan) nebe akontese maka piston sei

movel tun ba kraik. Energia nebe resulta movimentu rotativa ne

depois sei muda ba poros engkol atraves husi connecting rod. Iha

poros engkol rotativa (gerak bolak-balik) piston muda sai

movimentu rotasaun ba maakina, hanesan energia ida para atu

halo movel ba komponenti maakina seluk-seluk hanesan roda gigi

no balun ba roda gila oinsa bele prosima prosesu tuir mai. [9]

(Northop 2006: 27, Arismunandar, 2002: 105, Soedarmo, 2008: 18

no Daryanto, 2002: 3-5).Hare iha figura tuir mai ;

Bela

Valvula supa Valvula sai

Kuartu sunu
piston

Poros engkol

Figura 1.8 Passu usaha (Afiatna, 2006)

18
7 Passu Soe (Langkah Buang)

Iha passu soe, pozisaun valvula supataka metin entertantu

valvula soe nakloke. Piston muda aan husi TMB sa’e ba TMA hodi

dudu sai sisa rejultadu sunu hosi kombustivel, liu husi valvula

soe. Hosi TMA iha leten siklus repete fila fali prosesu servisu hahu

supa kombustivel no anin. [9] (Northop 2006: 27, Arismunandar,

2002: 105, Soedarmo, 2008: 18 no Daryanto, 2002: 3-5)

Bela
Valvula soe
Valvula supa

Piston Kuartu sunu

Poros engkol

Figura 1.9 Passu usaha (Afiatna, 2006),

fontes : (Jama 2008).

19

Anda mungkin juga menyukai